"Prste dalje od Grenlanda" poruka je prosvjednika Donaldu Trumpu

Dvadeset tisuća ljudi izašlo je na ulice diljem Danske kako bi izrazili solidarnost s Grenlandom, nakon što je američki predsjednik ponovno zaprijetio aneksijom tog arktičkog otoka. Prosvjednici poručuju da Grenlanđani imaju pravo na samoodređenje. 

Napetosti dodatno rastu nakon što su europske zemlje, na zahtjev Danske, poslale vojno osoblje na otok. Američki predsjednik Donald Trump je najavio nove carine upravo tim zemljama.

Trump kaže da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svojeg strateškog položaja i velikih zaliha minerala te nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje. Europske zemlje ovog su tjedna poslale vojno osoblje na otok na zahtjev Danske.

Skandirajući "Grenland nije na prodaju" i držeći transparente s porukama poput "Prste dalje od Grenlanda" uz grenlandsku crveno-bijelu zastavu "Erfalasorput", prosvjednici su se okupili na trgu ispred gradske vijećnice u Kopenhagenu prije nego što su krenuli prema američkom veleposlanstvu.

- Jako sam zahvalna na ogromnoj podršci koju mi kao Grenlanđani primamo... Također šaljemo poruku svijetu da se svi morate probuditi, rekla je Julie Rademacher, predsjednica Uaguta, organizacije Grenlanđana u Danskoj.

- Grenland i Grenlanđani nehotice su postali prva linija u borbi za demokraciju i ljudska prava, dodala je.

- Svakog dana mnogo me ljudi pita kako se osjećam u vezi sa SAD-om i svim ostalim. Teško mi je. Imam obitelj na Grenlandu. Grenland je naša zemlja, rekla je jedna od prosvjednica.

- Nadamo se da će nas posvuda čuti. Pod pritiskom smo i situacija je vrlo teška. Uplašila sam se i postala nervozna. Ponekad je teško biti u svom tijelu jer je pritisak toliko velik, dodala je druga.

Prosvjedovalo se i u drugim gradovima Danaske.

Prosvjedi su održani i u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda. Predvodio ih je premijer Jens Frederik Nielsen.

Iako sve političke stranke Grendlanda već dulje zazivaju neovisnost, ipak poručuju da bi radije ostali uz Dansku nego postali dio SAD-a.

- Donalde Trumpe, idi kući. Ne trebaš nam. Ovo je moja zemlja! Ne američka. Grenland pripada Grenlanđanima. Na nama je da odlučimo kada želimo postati neovisni. Nijedna druga zemlja ne može nas pripojiti, čulo se na prosvjedu.

Trumpove ponovljene izjave o otoku izazvale su neviđenu diplomatsku krizu između Sjedinjenih Država i Danske, obje države osnivačice vojnog saveza NATO-a, te su naišle na široku osudu u Europi.

Grenlandski teritorij s 57.000 stanovnika, kojim se stoljećima upravlja iz Kopenhagena, stekao je značajnu autonomiju od 1979. godine, ali ostaje dio Kraljevine Danske koja kontrolira obranu i vanjsku politiku te financira veći dio uprave.

Svih pet političkih stranaka izabranih u grenlandski parlament u konačnici podržava neovisnost, ali se ne slažu oko vremenskog okvira takvog poteza i posljednjih su dana rekli da bi radije ostali dio Danske nego se pridružili Sjedinjenim Državama.

Prosvjede u Danskoj organizirale su grenlandske skupine u suradnji s nevladinom organizacijom ActionAid Denmark.

- Zahtijevamo poštivanje danskog kraljevstva i prava Grenlanda na samoodređenje, rekla je Camilla Siezing, predsjednica Inuita, Zajedničkog saveza grenlandskih lokalnih udruga u Danskoj.

Prema danskim vlastima, u Danskoj živi oko 17.000 Grenlanđana. Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Donalda Trumpa da stekne Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa.

Trump je anketu nazvao "lažnom".

U Kopenhagenu je završio sastanak američkog izaslanstva s čelnicima Danske i Grenlanda na kojemu je američka strana željela smiriti tenzije nakon prijetnji predsjednika Trumpa da će prisvojiti arktički otok. Američki demokratski senator Kris Coons izjavio je da se Grenland ne suočava s "hitnim sigurnosnim prijetnjama", da Danska ostaje snažan američki sigurnosni partner te da se bilateralni odnos temelji na zajedničkim vrijednostima.

- Ne postoje hitne sigurnosne prijetnje Grenlandu, ali dijelimo stvarnu zabrinutost za sigurnost Arktika u budućnosti. Klima se mijenja, morski led povlači, mijenjaju se brodske rute, postoje legitimni razlozi da istražimo načine za bolje ulaganje u sigurnost Arktika općenito, kako na američkom Arktiku tako i kod naših saveznika i partnera u NATO-u. Ono što nam je jasno stavljeno do znanja jest da su građani Danske vrlo zabrinuti, a građani Grenlanda još više te da ovaj trenutačni ton i tempo izjava o akvizicijama nisu konstruktivni, rekao je Coons.

Prosvjedi su uslijedili tri dana nakon sastanka u Washingtonu, gdje su danske vlasti priznale da trenutačno ne postoji mogućnost dogovora s američkim čelnicima o budućnosti tog autonomnog teritorija.

Dok je nekoliko europskih čelnika izrazilo podršku Danskoj, osnivačici NATO-a, američki predsjednik u petak je zaprijetio carinama zemljama koje ne podržavaju njegov plan za stjecanje Grenlanda.

Poziv na prosvjed upućen je i u Nuuku, kako bi se suprotstavili "nezakonitim planovima Sjedinjenih Država da preuzmu kontrolu nad Grenlandom".

Francuska, Švedska, Njemačka i Norveška, kojima su se pridružili Nizozemska, Finska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ovog su tjedna najavile raspoređivanje vojnog osoblja za izviđačku misiju na Grenlandu u sklopu danske vježbe "Arctic Endurance", organizirane sa saveznicima NATO-a.

Istodobno, nastavlja se raspoređivanje vojnika iz sedam europskih zemalja na Grenland gdje će se održati vježba "Arktička izdržljivosti". 

Poziv za sudjelovanjem upućen je i SAD-u.

- U dvije i pol godine koliko sam zapovjednik, ovdje nisam vidio nijedan ruski ili kineski vojni brod. Naravno, vidimo da Kina i Rusija surađuju u Arktičkom oceanu. No to je tisuću nautičkih milja odavde i rekao bih da je to novo normalno. Stoga dijelimo zabrinutost sa SAD-om, Kanadom i drugim arktičkim državama zbog suradnje Rusije i Kine u Arktičkom oceanu. A budemo li trebali braniti sjeverni bok NATO-a, jednostavno morat ćemo biti jači. Moramo surađivati, poručio je general-bojnik Soren Andreson, načelnik danskog Zajedničkog arktičkog zapovjedništva.