'Ne možemo vjerovati u riječi političara, svijet ide prema opasnoj eskalaciji'

Sa svakom novom najavom pregovora na Bliskom istoku dolazi i nova eskalacija sukoba, a pitanje vjerodostojnosti diplomacije postaje sve izraženije. O tome je u Studiju 4 govorio specijalist za vanjsku politiku i diplomaciju, doktorand na FPZ-u u Zagrebu Bruno Rukavina.

Rukavina je istaknuo da diplomacija sama po sebi nije problem, nego politički centri moći koji odlučuju hoće li prihvatiti dogovore i sporazume.

– Diplomacija je temeljni instrument mirnog rješavanja sporova u međunarodnim odnosima, ali se danas suočava s nizom strukturnih, političkih i normativnih ograničenja koja umanjuju njezinu učinkovitost. Ona je samo birokratski aparat ili skupina posebnih izaslanika države koji imaju delegiran zadatak riješiti određeni problem, rekao je.

Dodao je da se često događa da diplomati postignu određeni sporazum, ali ga politički vrh odbije prihvatiti te naglasio: "Sve kritike trebaju ići prema političkom vrhu, a manje prema diplomaciji koja samo implementira ono što politički vrh određuje".

'Fokus treba staviti na djela, a ne riječi političara'

Govoreći o sukobu između SAD-a, Irana i Izraela, rekao je da je riječ o izrazito složenom odnosu u kojem je teško razlučiti stvarne ciljeve i savezništva.

– Više danas uopće ne možemo vjerovati riječima bilo kojeg političara ili vrhovnog vođe, nego moramo analizirati njihova djela. Tako ćemo možda biti bliže istini, ako je uopće možemo spoznati, rekao je.

Podsjetio je i na povijesne primjere, navodeći izjavu Lava Trockog iz vremena Brest-Litovskog mira kako „ako nije ni rat ni mir, onda je rat”.

Komentirajući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa i iranskog vodstva da „primirje nije upitno”, Rukavina je ocijenio da je riječ o vrlo lukavo formuliranoj političkoj poruci.

– Primirje je uvijek a priori upitno dok nema konačnog mira. To znači samo privremeni prekid borbi dok rat formalno još traje. Vojske prestanu pucati u tom trenutku, ali sukob nije riješen, rekao je.

Rukavina smatra da se američkog predsjednika Donalda Trumpa treba procjenjivati prema konkretnim potezima, a ne prema izjavama. Zaključio je da aktualna zbivanja pokazuju kako će se sukob na Bliskom istoku, unatoč povremenim primirjima i pregovorima, vrlo vjerojatno nastaviti i dalje.

SAD-u odgovara slabljenje i Rusije i Europske unije

Govoreći o ratu u Ukrajini i najavljenom trodnevnom primirju povodom vojne parade na Crvenom trgu u Moskvi, Rukavina je rekao kako je svaki prekid borbi dobrodošao, ali i upozorio da ostaje otvoreno pitanje želi li američki predsjednik Donald Trump uopće trajno završiti rat.

– Pitanje je želi li uopće dovesti do kraja ovaj sukob, a ne samo može li. Možda će biti motiviraniji završiti sukob između Rusije i Ukrajine ako to bude povezano s američkim izborima za Kongres, rekao je.

Ocijenio je kako aktualna situacija odgovara Sjedinjenim Državama.

– Trenutačno SAD-u odgovara ova situacija da se slabe i Rusija i Europska unija preko sukoba u Ukrajini, dok američki vojno-industrijski kompleks naoružava europske saveznike protiv Rusije, rekao je.

Dodao je kako je moguće da upravo Trump bude ključni jamac trodnevnog primirja koje je i sam javno najavio.

– Zamjena zarobljenika dodatni je sigurnosni instrument da se to primirje održi, rekao je.

'Teško je procijeniti koliko Ukrajina djeluje samostalno'

Komentirajući ukrajinske napade dronovima duboko na ruski teritorij, Rukavina je upozorio kako je teško procijeniti koliko Ukrajina samostalno donosi odluke, a koliko djeluje uz pomoć zapadnih saveznika.

– Ključno pitanje je koliko Ukrajina samostalno odlučuje i izvodi ove napade, a koliko je pod kontrolom stranih centara moći sa Zapada, rekao je.

Dodao je kako postoje dvije potpuno suprotne interpretacije rata.

– Jedni tvrde da Zapad sprječava Ukrajinu da jače napada Rusiju, dok drugi smatraju da Ukrajina takve operacije uopće ne može provoditi bez zapadne potpore, rekao je.

Prema njegovim riječima, pravi odgovori bit će poznati tek nakon otvaranja povijesnih arhiva.

– Tek ćemo u budućnosti moći istraživati koliko je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski samostalan, a koliko je izvršitelj odluka drugih centara moći, rekao je.

'Bolje je 100 godina diplomatskih prepucavanja nego minuta rata'

Rukavina je upozorio i na opasnost daljnje eskalacije sukoba te mogućnost incidenata tijekom primirja.

– U međunarodnim odnosima danas vlada velika nepredvidljivost i incidenti više nisu nemogući, rekao je.

Ipak, izrazio je nadu da će se prekid borbi održati.

– Bilo bi odlično da ovo trodnevno primirje potraje vječno i postane konačan mir, rekao je.

U završnici razgovora naglasio je da rat nikada ne pokazuje tko je u pravu.

– Besmisao rata leži u tome da se njime ne pokazuje tko je u pravu, nego tko će ostati živ. Ako ovaj rat uskoro ne završimo, postoji strah od nuklearne mogućnosti koja bi mogla završiti čovječanstvo kakvo poznajemo, upozorio je.

Zaključio je kako je diplomacija, unatoč svim slabostima, i dalje jedini održivi put kazavši: "Bolje je 100 godina diplomatskih prepucavanja nego jedna minuta rata".

Više pogledajte u videoprilogu: