07:34 / 09.04.2020.

Autor: HRT

Nesreća u Smolensku, 10 godina poslije: istražitelji tragaju u magli

-

-

Foto: - / -

Nesreća u Smolensku godinama je uzrok napetosti u odnosima Varšave i Moskve. Ostaci zrakoplova i dalje su u Rusiji, što je trn u oku poljske vlade.
Tog se dana, 10. travnja 2010., trebala održati svečana komemoracija; ali umjesto toga, datum će ostati trajnoj memoriji kao jedna od najvećih poljskih poslijeratnih tragedija.

Piotr Zychowicz
bio je tog dana na vojnom groblju žrtava pokolja u Katynskoj šumi na zapadu Rusije, gdje su pripadnici sovjetske tajne službe NKVD, po Staljinovu nalogu, ubili više tisuća poljskih časnika, policajaca i javnih dužnosnika. Zychowicz je ondje bio kao izvjestitelj poljskog dnevnika Rzeczpospolita, čekajući zajedno s drugim novinarima dolazak poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog koji je trebao nazočiti komemoraciji žrtvama Katyna. Predsjednik nije stigao.

Putnički zrakoplov poljske vlade Tupoljev-154 srušio se prilikom slijetanja na vojni aerodrom Smolensk-Sjever. Poginulo je svih 96 putnika, uključujući Kaczynskog, njegovu suprugu i niz visokih poljskih političkih i vojnih dužnosnika.

Poljsko državno odvjetništvo: Nema dokaza o eksplozivu

Dvodnevni pogreb Kaczynskog

Zychowicz se prisjeća kako su vladini dužnosnici u početku pretpostavljali da se zrakoplov pokvario prilikom slijetanja.

Posebno povjerenstvo koje je imenovao tadašnji poljski ministar obrane Bogdan Klich zaključilo je da vojni piloti nisu bili dovoljno obučeni za letenje tim tipom Tupoljevom i da su počinili pogreške u gustoj magli. Poljski istražitelji tvrdili su i da je ruska kontrola leta prekasno upozorila pilote da se prestrmo spuštaju.

- Bila je strašna magla, tako gusta da ste je mogli rezati nožem - prisjeća se Zychowicz.

Neki u stranci Pravo i pravda (PiS), koju vodi brat Lecha Kaczynskog, Jaroslaw, otvoreno tvrde da je pad zrakoplova bio pokušaj ubojstva, koji su vjerojatno počinili Rusi i koji vlada, koju je tada vodio Donald Tusk, nikada nije do kraja istražila.

Nesreća u Smolensku postala je u međuvremenu fokus PiS-ova krajnje desnog populističkog narativa. Nakon dolaska stranke na vlast, vlada je osnovala novo posebno povjerenstvo da istraži uzroke pada zrakoplova. Njegov šef, bivši ministar obrane Antoni Macierewicz, javno je tvrdio da je riječ o pokušaju ubojstva.

Macierewicz je rekao da će izvješće povjerenstva, nakon četiri godine izrade, biti uskoro objavljeno i trebalo bi otkriti što se doista dogodilo i istražiti uzroke eksplozija u zrakoplovu. Dokument bi se trebalo dotaknuti i pitanja kao što su servis zrakoplova proveden pod velikim utjecajem Rusa, posebno ruskih tajnih službi nekoliko mjeseci prije nesreće.

Nesreća u Smolensku godinama je uzrok napetosti u odnosima Varšave i Moskve. Ostaci zrakoplova i dalje su u Rusiji, što je trn u oku poljske vlade.

Poljski dužnosnici na godišnjicu nesreće, 10. travnja ove godine, neće posjetiti Rusiju. PiS-ova vlada odgodila je planirani posjet Smolensku do daljnjega. Kao razlog nije navela pandemiju koronavirusa, nego izostanak ruske suradnje u planiranju komemoracije.

Rusi su pak optužili Poljake da su nezahvalni i da provociraju, tvrdeći da je sve pripremljeno kako su tražili. Međutim, čini se da zloduh Smolenska u Poljskoj polako nestaje.

Vladajuća stranka ne održava više redovita mjesečna bdijenja u spomen na žrtve, što je 2010-ih bila ključna karakteristika poljskog političkog života. To bi moglo imati implikacije za Macierewicza i njegovu istragu.

Vođa PiS-a Jaroslaw Kaczynski nedavno je kazao da izvješće istražnog povjerenstva ne bi trebalo sadržavati tvrdnje koje nisu dovoljno provjerene i koje bi mogle uznemiriti javnost, posebno imajući u vidu aktualnu koronakrizu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!