Netanyahu vojnicima u okupiranom Libanonu rekao da ostaju dok ne nestane prijetnja

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio je libanonski teritorij koji okupira izraelska vojska, poručivši vojnicima da se Izrael neće povući s juga zemlje sve dok Hezbolah, skupina koju podržava Iran, bude predstavljao prijetnju.

Bio je to prvi posjet Benjamina Netanyahua okupiranom libanonskom teritoriju otkako su izraelska i libanonska vlada prošlog petka postigle sigurnosni sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Država, prema kojem će Izrael predati dva od okupiranih područja libanonskoj vojsci.

- Inzistiramo na tome da ne napuštamo južni Libanon dok se prijetnja ne ukloni, rekao je Netanyahu vojnicima, misleći na Hezbolah.

I sve dok Hezbolah i dalje bude ovdje djelovao, bio naoružan i prijetio nam, i mi ćemo ostati ovdje, dodao je.

Netanyahuu, koji je posljednji put javno posjetio okupirani libanonski teritorij u travnju, pridružili su se ministar obrane Israel Katz i visoki vojni dužnosnici.

Testne zone

Prema sigurnosnom sporazumu koji podržava SAD, izraelske snage trebaju se povući iz dvije "pilot zone" i dopustiti libanonskim oružanim snagama da preuzmu kontrolu nad tim područjima. Nije objavljeno više detalja o tome kako će projekt funkcionirati u praksi.

Izrael je izvršio invaziju na Libanon nakon što je Hezbolah 2. ožujka izveo napade na svog južnog susjeda kao odgovor na napad SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače. Tako se na regiju proširio rat u kojem su poginule tisuće ljudi, uglavnom u Iranu i Libanonu, ali i u Zaljevu i Izraelu.

Izraelska vojska stvorila je "tampon zonu" široku oko 10 km duž cijele izraelske granice. Izraelski dužnosnici kažu da je zona potrebna za zaštitu izraelskih zajednica na sjeveru zemlje od napada Hezbolaha.

Vojska prisiljava lokalno libanonsko stanovništvo da napusti domove i vrši racije na sela, uništavajući mnoge zgrade. Vojska tvrdi da uništava infrastrukturu koju koristi Hezbolah, među kojima su i podzemni tuneli.

Više od 4000 Libanonaca ubijeno je, a više od milijun raseljeno u izraelskoj kampanji u Libanonu od ožujka. Hezbolah je ubio najmanje 32 izraelska vojnika i četiri izraelska civila, većinu njih u južnom Libanonu.

Netanyahu je rekao izraelskim trupama da Hezbolah još uvijek ima oko 12.000 raketa i projektila u svom arsenalu te da je izraelska vojska ubila 9000 militanata u Libanonu. Nije rekao tijekom kojeg je perioda, ali čini se da je mislio na broj ubijenih od 2. ožujka, piše Reuters.

Hezbolah ne objavljuje brojke o svojim poginulima u ratu. Reuters je 4. svibnja izvijestio da je u ratu ubijeno nekoliko tisuća boraca Hezbolaha.

Iran je više puta zahtijevao prekid vatre u Libanonu kao dio pregovora s SAD-om o okončanju rata koji je započeo u veljači. Izrael, koji nije izravno uključen u te razgovore, protivi se povezivanju rata u Libanonu s ratom s Iranom.

Pod pritiskom SAD-a, Izrael je 19. lipnja pristao na prekid vatre s Hezbolahom, iako nasilje i dalje traje.

Hezbolah je više puta imao prigovore na pregovore između Izraela i Libanona, kojih nije dio.

Stotine tisuća Libanonaca krenulo kućama nakon zatišja u sukobu

Oko 400.000 Libanonaca raseljenih ratom vratilo se u južni Libanon, a još povratnika ohrabrenih zatišjem u četveromjesečnom sukobu između Izraela i Hezbolaha očekuje se nadolazeći tjedan, no mnogi se nisu uspjeli vratiti, rekla je libanonska ministrica socijalne skrbi u utorak.

Od ožujka oko milijun ljudi bilo je primorano napustiti svoje domove, dok se veliki broj njih i dalje nalazi u skloništima ili privremenom smještaju jer su im domovi ili uništeni ili neuseljivi, rekla je Hanine El Sayed.

Oko 40 posto raseljenih vratilo se u svoje gradove i sela. Veliki broj ljudi koji su u zajedničkim skloništima značajno je pao, s 37.000 na oko 13.000, rekla je.

I dok će neka skloništa ostati otvorena za obitelji koje se ne mogu vratiti, humanitarni programi, uključujući i izvanrednu novčanu podršku, će se nastaviti. Broj skloništa opao je sa 692 na vrhuncu krize, na 479, dok su se dodatni centri otvorili u Nabatiehu za one koji žele ostati blizu svojih domova.

El Sayed je rekla da brojke koje cirkuliraju prikrivaju jaz između onih koji su se mogli vratiti i onih koji su još uvijek raseljeni.

- Ovo su obitelji koje su se mogle vratiti nečemu, barem osnovnom minimumu, rekla je Reutersu. Činjenica da se drugi nisu vratili znači da imaju puno težu situaciju.

Vlasti očekuju daljnje povratke nadolazećih dana i nadaju se da će unutar tjedan dana bolje procijeniti koliko se obitelji uopće ne može vratiti.

- U otprilike tjedan dana znat ćemo opseg problema, koliko se njih apsolutno ne može vratiti jer su im domovi totalno uništeni, rekla je.

Izazovi povratka kući

Za mnoge povratak kući ne znači povratak normalnom životu. Obitelji često pronalaze oštećene kuće, upitnu opskrbu električnom energijom i vodom, uništene tvrtke i izvore zarade, dok vlada radi na tome da obnovi osnovne službe i proširi novčanu pomoć, stambenu potporu i programe za zapošljavanje.

No unatoč tim tegobama, mnogi se biraju vratiti.

- Mnogi ljudi s juga su jako vezani za svoju zemlju i s punim pravom žele ponovno uspostaviti svoje vlasništvo nad njom, rekla je El Sayed.

Vlada procjenjuje da će Libanon trebati milijarde dolara da ponovno sagradi oštećene domove i infrastrukturu, "sredstvima koja trenutno ne posjeduje", rekla je El Sayed.

Oko 90.000 stambenih jedinica u cijelosti je ili djelomično uništeno u posljednjem sukobu, nadogradivši se na štetu od ranijih borbi. Izrael i Libanon su prošli tjedan potpisali okvirni sporazum uz posredovanje SAD-a koji predviđa postupni proces prema kojemu bi libanonska vojska preuzela kontrolu nad područjima koja trenutačno okupiraju izraelske snage, dok se Hezbolah treba razoružati. Obnova bi započela u određenim "pilot zonama" kako bi se civili mogli vratiti.