María Corina Machado dobitnica Nobelove nagrade za mir

Venezuelanska oporbena čelnica Maria Corina Machado u egzilu osvojila je Nobelovu nagradu za mir za 2025. zbog borbe protiv diktature u zemlji, primivši nagradu unatoč tome što je predsjednik SAD-a Donald Trump smatrao da treba pripasti njemu.

Machado je oporbena političarka, ekonomistica i jedna od najistaknutijih kritičarki režima venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

Osnivačica je pokreta Vente Venezuela i simbol borbe za demokratske promjene u zemlji, poznata po svojim liberalnim i prodemokratskim stavovima.

María Corina Machado nagradu dijelom posvetila i Trumpu

Venezuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado nagradu je dijelom posvetila i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je više puta rekao kako je upravo on zaslužuje.

- O Bože... Nemam riječi, rekla je Machado u telefonskom razgovoru tajniku tijela koje nagradu dodjeljuje, Kristianu Bergu Harpvikenu.

Njezinu je reakciju Nobelov odbor objavio na društvenim mrežama.

- Puno vam hvala, ali se nadam da razumijete kako je ovo čitav pokret, ovo je postignuće cijelog društva. Ja sam samo jedna osoba. Sigurno je ne zaslužujem, dodala je.

Kasnije je u objavi na platformi X na engleskom napisala: "Nagradu posvećujem patničkome narodu Venezuele i predsjedniku Trumpu za njegovu odlučnu potporu našoj stvari!"

Machado simbol borbe za demokraciju u Venezueli

- Nobelova nagrada za mir za 2025. godinu dodjeljuje se hrabroj i predanoj zagovornici mira – ženi koja održava plamen demokracije usred rastuće tame. Kao predvodnica demokratskog pokreta u Venezueli, Maria Corina Machado jedan je od najizvanrednijih primjera građanske hrabrosti u Latinskoj Americi u posljednje vrijeme, rekao je predsjednik Odbora za Nobelovu nagradu Jorgen Watne Frydnes.

- Gospođa Machado bila je ključna, ujedinjujuća figura u političkoj oporbi koja je nekoć bila duboko podijeljena – oporbi koja je pronašla zajednički jezik u zahtjevu za slobodnim izborima i predstavničkom vladom, istaknuo je.

Jørgen Watne Frydnes opisujući stanje u Venezueli, istaknuo je da je bavljenje demokratskim radom ondje opasno.

- Machado se prije više od 20 godina zauzela za slobodne i poštene izbore, za, kako je rekao, "izbor glasačkih listića umjesto metaka".

Dodao je da je godinama predano radila za slobodu.

"Globalno povlačenje demokracije i jačanje autoritarnih režima"

Predsjednik Odbora naveo je da je venezuelanska oporba dobila međunarodnu potporu kada su njezini čelnici objavili rezultate glasovanja prikupljene uz pomoć promatrača izbora, dodavši da je "režim u zemlji odbio prihvatiti rezultate izbora i prionuo uz vlast".

– Demokracija je preduvjet trajnog mira, no živimo u svijetu u kojem je demokracija u povlačenju – rekao je predsjednik Odbora za Nobelovu nagradu, istaknuvši kako "sve više autoritarnih režima osporava norme" i pribjegava nasilju.

Predsjednik je potom kritizirao venezuelsko vodstvo, dodavši da se slični trendovi vide i drugdje u svijetu – "zloupotrebljava se vladavina prava od strane onih koji su na vlasti, slobodni mediji se ušutkavaju, kritičari zatvaraju, a društva guraju prema autoritarizmu i militarizaciji".

Nominirano 338 ljudi i organizacija

Ove godine, za Nobelovu nagradu za mir bilo je nominirano 338 ljudi i organizacija.

Prošle godine prestižnu nagradu dobila je japanska organizacija preživjelih iz napada atomskim bombama na Hirošimu i Nagasaki, Nihon Hidankyo.

Nobelove nagrade ustanovljene su oporukom Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita i bogatog poslovnog čovjeka. Dodjeljuju se od 1901. za izvanredan doprinos u znanosti, književnosti i miru, s prekidima uglavnom tijekom svjetskih ratova.

Nagrada za ekonomiju dodana je kasnije, a financira je švedska središnja banka, Riksbank.

Dobitnike biraju stručni odbori iz različitih institucija. Sve nagrade dodjeljuju se u Stockholmu, osim nagrade za mir, koja se dodjeljuje u Oslu.