Norveška će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže, nakon što su napadnuta dva ruska plinovoda koja dovode plin u Europu, najavio je norveški premijer Jonas Gahr Stoere. Curenje plina kao rezultat moguće sabotaže otkrivene na plinovodima izazvalo je pomutnju na energetskim tržištima i povećalo sigurnosnu zabrinutost.
Norveška je trenutačno najveći europski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom. Ima više od 90 plinskih i naftnih polja na moru, od kojih je većina povezana s mrežom plinovoda koji se protežu na oko 9000 kilometara.
- Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima. Na napad bi se odgovorilo zajednički s našim saveznicima, rekao je premijer Jonas Gahr Stoere, čija je zemlja članica NATO saveza.
Objasnio je da bi na moru bila angažirana mornarica da štiti pomorska postrojenja, a na kopnu bi policija mogla pojačati svoju prisutnost na postrojenjima.
NATO i Europska unija naglasile su potrebu da se zaštiti kritična infrastruktura i upozorili na snažan i ujedinjen odgovor ako bude više napada.
U ponedjeljak je Norveška agencija za naftnu sigurnost pozvala na veći oprez zbog nepoznatih bespilotnih letjelica koje su viđene blizu norveških morskih plinskih i naftnih platformi, upozoravajući da mogu predstavljati rizik od nesreća ili namjernih napada.
Stoere je rekao u srijedu da se prelijetanje bespilotnih letjelica uglavnom događalo u rujnu i da su bile različitih veličina" te da je njihova aktivnost bila, kako je kazao, neuobičajena.
Ponovio je kako nije vidio posebne prijetnje protiv norveškog plinskog i naftnog sektora na moru i nije zatražio vojnu pomoć od saveznika.