Novi oblici terorizma: Samostalni napadači i vozila kao ubojita oružja

Niz napada i krvoprolića s političkom pozadinom, ali i masovna ubojstva i napadi bez očitog i razumljivog povoda i cilja dogodili su se posljednjih tjedana od Njemačke i SAD-a do našeg susjedstva. Deseci nevinih ljudi ubijeni su i teško ozlijeđeni u krvoločnim pohodima pojedinaca.

Je li nešto zajedničko tim napadima i jesu li mjerodavne sigurnosne i druge službe napravile propuste, o tome se u emisiji "Agenda: Svijet" razgovaralo sa stručnjakom za javnu sigurnost, bivšim načelnikom Uprave vojne policije, umirovljenim general-pukovnikom Matom Laušićem.

Nekoliko terorističkih napada bilo je u zemljama Zapada, ali prije nekoliko mjeseci i u našem susjedstvu sličan napad na policiju u Bosni i Hercegovini. Vlasti tvrde da je riječ o pojedincima koji nisu dio neke organizacije, što je novi fenomen. Unazad nekoliko godina, uglavnom su to bili ljudi koje je poslala ili Al-Qa'ida ili tzv. Islamska država.

-  Novi modus operandi, način izvršenja terorističkih akata. Pamtimo vremena kada su bile organizacijski  i hijerarhijski dobro postavljene terorističke organizacije, Jamaat al-Islamiyya, najpoznatija je organizacija koju je vodio Osama bin Laden, pa ISIL koji je u jednom dijelu imao i svoju državu, teritorij, rekao je Laušić.

-  Međutim, kad je ISIL neutraliziran, prešlo se na freelancere. To su, neki kažu vukovi samotnjaci, pojedinci ili male ćelije od dva, tri pripadnika. I sama riječ terorizam, riječ terror je latinska riječ koja označava jezu, užas, strah, znači da sam čin terorističkog akta kao val prenese tu situaciju jedne krajnje bestijalnosti, masakra, što više krvi i žrtava, dodao je.

Novi modeli izvršenja terorističkih napada

Osim novog fenomena pojedinaca koji izvode teroristički napad, sredstvo izvršenja su, u zadnje vrijeme, vozila.

- Naš automobil je veoma ubitačno oružje. To se vidi u ovih nekoliko desetaka ili koliko je već izvršeno terorističkih napada sa svim vrstama vozila, kazao je stručnjak za sigurnost.

Kakav je to tip osobnosti kod čovjeka koji je spreman tako nešto napraviti?

- Nažalost, uvijek se radi poslije, kad se utvrdi tko je počinitelj, kad ga se ili likvidira ili da se živoga uspije lišiti slobode. Ali ta anamneza u kojoj mjeri bi se mogla profilirati takva osoba od strane sigurnosnih službi i institucija koje su zadužene za nacionalnu sigurnost, koliko se ranije može detektirati, najčešće je to vrlo teško i ono ispliva na površinu tek kad se djelo već dogodilo, pojasnio je.

Što može biti okidač?

-  U velikom broju slučajeva oni su imitatori. Imitatori već s takvim načinom izvršenih terorističkih napada, rekao je Laušić.

Teroristički napadi u New Orleansu, Magdeburgu

Novogodišnji teroristički napad u New Orleansu pokazao je da Amerika ne može mirno spavati ni nakon uništenja tzv. Islamske države. Nastala na ruševinama Bliskog istoka, Islamska država, organizacija koja je svojedobno kontrolirala područje veličine Velike Britanije, svedena je na nekoliko ćelija u Iraku i Siriji, ali njezina ideja i dalje živi. Poslužila je kao inspiracija i napadaču iz New Orleansa, Shamsud-Dinu Jabbaru, koji je automobilom ubio 14 ljudi.

Jednakom taktikom, ali iz posve drukčijih motiva, koristio se 50-godišnji muškarac podrijetlom iz Saudijske Arabije, koji je 20. prosinca na božićnom sajmu u Magdeburgu automobilom usmrtio pet osoba. Na iznenađenje mnogih, pokazalo se da nije pripadnik ISIL-a, nego deklarirani i psihički nestabilni antiislamist.

Napad u Magdeburgu podsjeća na onaj na božićnom sajmu u Berlinu 2016. Zbog toga je Berlin tijekom blagdana pojačao sigurnosne mjere na javnim mjestima. Sve to neizmjerno komplicira svakodnevni život, ali sigurnost je na prvom mjestu.

ETA, IRA, Crvene brigade, Al-Qa'ida...

Na europskom tlu djelovalo je mnogo organizacija koje su terorističkim metodama pokušavale ostvariti političke ciljeve. Ipak, Al-Qa'ida pod vodstvom Osame bin Ladena nadmašila je sve, dok je tzv. Islamska država postala sinonim za terorizam.

Od 2015., dok je bila na vrhuncu moći, izravno je izvela ili inspirirala niz terorističkih napada u Europi. U studenom 2015. u Parizu je ubijeno 130 ljudi; godinu dana poslije, u Bruxellesu su poginule 32; a 2017. u Manchesteru 22 osobe.

Te iste godine, u Barceloni, kamion se zabio u gomilu na popularnoj La Rambli, pri čemu je poginulo 14 osoba. Svi napadači bili su ili pripadnici ISIL-a ili njime inspirirani.

Koncertna dvorana Crocus u Moskvi bila je poprište jednog od najsmrtonosnijih terorističkih napada u novijoj povijesti Rusije. Četvorica naoružanih napadača, podrijetlom iz Tadžikistana, usmrtila su 145 ljudi, dok je više od 140 bilo ranjeno. Odgovornost za napad preuzeo je ISIL.

U posljednjih 25 godina u Rusiji su izvedeni deseci terorističkih napada, uglavnom povezanih sa separatističkim pokretima i radikalnim islamističkim skupinama na sjevernom Kavkazu.

Najveći zločin dogodio se 2004. u Beslanu, u republici Sjevernoj Osetiji - Alaniji, kada su čečenski militanti zauzeli školu i zarobili više od 1100 talaca, većinom djece, zahtijevajući neovisnost Čečenije. Poginulo je 333 ljudi, uključujući 186 djece, nakon što su ruske snage upale u školu.

Posljednjih godina masovna ubojstva počela su se događati i u našoj blizini

Zločin u školi Ribnikar u Beogradu nezapamćen je na ovim prostorima, dok je masovno ubojstvo na Cetinju šokiralo regiju. Psihički nestabilni 45-godišnji Aco Martinović, pod utjecajem alkohola, ubio je 12 osoba, uključujući dvoje djece. 

Ovaj zločin otvorio je pitanja dostupnosti vatrenog oružja, mentalnog zdravlja i potrebnih mjera za sprječavanje sličnih incidenata.

Procjenjuje se da u jugoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku, građani posjeduju gotovo 4,5 milijuna komada oružja, što je gotovo jedna cijev po kućanstvu. Crnogorski premijer Milojko Spaić najavio je da će svi koji legalno posjeduju oružje morati proći dodatne provjere i preglede ako žele zadržati svoje dozvole.

Za razliku od SAD-a, u Europskoj uniji pristup oružju znatno je otežan zbog strogih regulativa. Potencijalni vlasnici moraju proći psihološke, sigurnosne i pravne provjere te dokazati opravdanost potrebe za posjedovanjem oružja.

Osim toga, nedavni incidenti, poput onih u Crnoj Gori, Srbiji i zagrebačkom naselju Prečko, upućuju na nužnost bolje skrbi i nadzora osoba s teškim mentalnim poremećajima. Neadekvatna skrb, uz dostupnost vatrenog oružja, može dovesti do tragičnih događaja kojima smo svjedočili.