Ukrajina i Rusija dogovorile novo oslobađanje ratnih zarobljenika

U Istanbulu je održan drugi krug izravnih mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije. Trajali su manje od jedan sat, a ukrajinski ministar obrane izjavio je da su se dogovorili o razmjeni zarobljenika, koja bi se usredotočila na teško ranjene i mlađe od 25 godina. No, Rusija, poručuju iz ukrajinskog izaslanstva, i dalje odbija bezuvjetno primirje.

Od sastanka u Istanbulu, ništa se posebno nije očekivalo. Ne samo zbog jučerašnjeg ukrajinskog napada na ruske vojne baze nego prije svega zbog masovnih ruskih napada na Ukrajinu, u jeku pokušaja da se dogovori prekid vatre.

- Kao prvo, predajemo ukrajinskoj strani 6000 smrznutih tijela ubijenih ukrajinskih časnika i vojnika. Kao drugo, dogovorili smo najveću razmjenu zarobljenika - prvo onih teško ranjenih i bolesnih prema formuli svi za sve, a zatim i vojnika mlađih od 25 godina, izjavio je nakon pregovora glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski.

Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je nakon pregovora u Istanbulu s ruskim pregovaračima da su se strane dogovorile o razmjeni zarobljenika koja bi se usredotočila na teško ranjene i mlađe od 25 godina.

U razgovoru s novinarima u Istanbulu Umerov, koji je bio glavni ukrajinski pregovarač, rekao je da će se u sklopu razmjene repatrirati i posmrtni ostaci poginulih vojnika.

Rusi im, kaže Umerov, nisu odgovorili na mirovni prijedlog, a Kijev na ruski nije ni mogao jer su ga dobili tek u Istanbulu. Dosad su prisiljavali Ukrajinu na kapitulaciju, odustajanje od članstva u NATO-u i teritorijalne ustupke. Kijev je bio spreman poduzeti konkretne korake prema miru, ali da ipak nisu bez aduta, pokazao je masovni napad dronovima na ruske vojne zračne baze, udaljene tisuće kilometara od linije bojišta: na ruskom Arktiku i istočnom Sibiru.

Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova kazao je da Rusija i dalje odbija ponudu za bezuvjetno primirje.

Kijev je kao prvi korak zahtijevao bezuvjetno 30-dnevno primirje, a Moskva je prekid vatre vezala uz uvjete poput suzdržavanja zapadnih država od isporuke oružja Ukrajini.

Pregovori, a riječ je o drugome takvom izravnom kontaktu između dviju strana od 2022., započeli su gotovo dva sata kasnije nego što je planirano, a da nije bilo nikakvog objašnjenja zbog čega se kasnilo.

- Europa, zajedno s Amerikom, ima bolje oružje od Rusije. Imamo i snažnija taktička rješenja - naša jučerašnja operacija 'Paukova mreža' to je dokazala. Rusija mora osjetiti što znači pretrpjeti gubitke. Upravo to će je potaknuti na diplomaciju, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinske sigurnosne službe tvrde da su pogodili više od 40 ruskih zrakoplova kojima su "bombardirali ukrajinske gradove" i uništili 34% ruskih strateških bombardera koji su nosili krstareće rakete. Dronove s eksplozivom prokrijumčarili su u Rusiju, skrivene u transportnim kontejnerima, a zatim ih daljinski lansirali na zadane ciljeve.  

- Ovo je snažan udarac jednoj od glavnih komponenti ruske nuklearne trijade, strateškoj avijaciji. Najmanje četiri zrakoplova Tupoljev 95 su zapaljena, svi su to vidjeli. Ipak, ne vjerujem da je uništeno 40 aviona. Ako ih je doista toliko, onda je to praktički pola ruske strateške avijacije, sposobne za izvođenje borbenih misija, smatra ukrajinski vojni analitičar Valerij Romanenko.

Rusi su odgovorili novim valom napada. Tijekom noći, lansirali su na Ukrajinu čak 472 drona. 

U jeku neizvjesnosti hoće li Ukrajina biti pozvana na summit NATO-a u Haagu, bukureštanska devetorka - koalicija zemalja istočnog krila NATO-a kojoj su se pridružile i nordijske zemlje - ponovno je izrazila čvrstu podršku euroatlantskim težnjama Ukrajine. I obvezala se na znatno povećanje novca za obranu.

Na početku pregovora ruski su građani na društvenim mrežama iskazivali svoj gnjev, dok su utjecajni ratni blogeri pozivali Moskvu na snažnu odmazdu prema Kijevu nakon što je Ukrajina u nedjelju pokrenula jedan od svojih najambicioznijih napada u dosadašnjem ratu, ciljajući ruske bombardere dugog dometa koji mogu nositi nuklearno oružje, u Sibiru i drugdje.

Ukrajina i Rusija izdale su dijametralno različite procjene o šteti nanesenoj ruskoj floti bombardera, ključnom elementu u njezinu nuklearnom arsenalu, ali iz javno dostupnih satelitskih snimaka bilo je jasno da je Moskva pretrpjela ozbiljan gubitak vojne opreme.

Ukrajina i Rusija dogovorile su novo oslobađanje ratnih zarobljenika, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski koji sudjeluje na sastanku saveznika u Litvi.

Za sada nije otkrio pojedinosti, a oslobađanje je najavio nakon što je u Istanbulu završio drugi krug pregovora dviju zemalja o miru. Trajao je samo jedan sat.

- Razgovori u Istanbulu upravo su završili i čekam izvješće voditelja našeg izaslanstva ministra Umerova. Razmijenjeni su dokumenti preko turskih posrednika, a pripremamo i novi krug razmjene ratnih zarobljenika. Skori sastanak na vrhu NATO-a u Haagu može ojačati europsku sigurnost, no bude li napetosti, to može poslati pogrešan signal koji će Putina samo ohrabriti. Ključ trajnog mira je jasan, agresor ne smije dobiti nikakvu nagradu za rat, rekao je Zelenski.

Šef njegova kabineta je kazao da je ukrajinsko izaslanstvo za vrijeme razgovora Rusiji predalo i popis s imenima deportirane djece koju Ukrajina želi vratiti kući.

Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage s ukrajinskog teritorija prisilno odvele stotine djece i žele da se ona vrate kućama u sklopu mirovnog sporazuma. Moskva kaže da su djeca premještena kako bi ih se zaštitilo od sukoba.

Očekivalo se da će dvije strane razgovarati o svojim dijametralno različitim zamislima o tomu kako bi trebao izgledati potpuni prekid vatre i dugoročniji put do mira usred pritiska koji neprestano vrši američki predsjednik Donald Trump, koji je istaknuo da bi SAD mogao napustiti svoju posredničku ulogu ne postigne li se napredak u pregovorima.

Moskva je predložila ovaj krug pregovora. Sredinom svibnja, zaraćene strane su se 16. svibnja našle po prvi put od 2022. godine na izravnim pregovorima u turskoj metropoli. Rezultat tog sastanka bio je samo da su se dvije strane obvezale na veliku razmjenu zarobljenika.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u nedjelju je telefonski razgovarao sa svojim američkim kolegom Marcom Rubiom o tim razgovorima, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova, koje je citirala novinska agencija Tass.