Novi UN-ov šef za klimu: Zaštita klime je dobra poslovna odluka

09.11.2022.

15:05

Autor: HRT/Hina/Reuters

COP 27 - summit u Egiptu

COP 27 - summit u Egiptu

Foto: Mohammed Salem / REUTERS

Bogate zemlje kao i siromašne mogu imati goleme gospodarske, socijalne i ekološke koristi ako povećaju korištenje obnovljivih izvora energije i poduzmu druge mjere za borbu protiv klimatskih promjena, poručio je visoki dužnosnik UN-a za klimu na konferenciji COP27 u Egiptu.

- Prihvaćanje tranzicije za njih je dobra poslovna odluka, koja nudi sve od jeftinije energije do smanjenja zagađenja, rekao je u intervjuu Simon Stiell, novi izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije za klimatske promjene. To je zdravija, bogatija budućnost, dodaje, 

- No problem je u tome što "postoji toliko različitih interesa". To je izazov, rekao je Stiell.

Stiell, koji je odrastao u karipskoj državi Grenadi, rekao je da je njegova zadaća da bude svjetski "šef za odgovornost", koji se mora pobrinuti da se provedu globalni planovi i obećanja kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena.

To je golema zadaća imajući u vidu da se približava rok od 2030. za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova za gotovo polovicu.

- Danas počinje nova era. Počinjemo stvari raditi drugačije, naglasio je.

Na formalnoj, i ponekad neformalnoj, agendi sastanka u Egiptu nastojanja su da se potakne niz korjenitih promjena potrebnih za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući preispitivanje globalnog financijskog sustava kako bi se novac mogao usmjeriti onamo gdje je najpotrebniji.

Premijerka Barbadosa Mia Mottley predložila je reformu međunarodnog financijskog sustava pod nazivom "Agenda Bridgetown" kako bi se olakšao pristup financiranju u cilju održivog razvoja i borbe protiv klimatskih prijetnji. Prijedlog je dobio određenu potporu ključnih igrača uključujući Francusku.

- Sve naše institucije moraju odgovarati svrsi, rekao je Stiell, priznajući da je to još daleko.

Unatoč otporu nekih bogatih zemalja, na dnevnom redu je i prijedlog da se uspostavi novi instrument za financiranje šteta kako bi se pomoglo siromašnim zemljama. UN-ovi dužnosnici, aktivisti i neki nacionalni čelnici rekli su da je dogovor ključan da bi summit bio uspješan.

Podjela posla

Stiell je rekao da bi posao trebalo raspodijeliti na osam godina koje su pred nama kako bi se ostvarilo ciljeve.

Proces je do sada bio "jako postupan", rekao je.

- Ovaj COP označava promjenu smjera, dodao je, i očekuje se da će biti prozvani ona poduzeća i zemlje koje ne ispunjavaju svoja obećanja.

Na konferenciji se već pojavilo nekoliko obećavajućih signala - od stavljanja na agendu pitanja financiranja štete do toga da je više od 100 čelnika, gotovo bez iznimke, pozvalo na brže djelovanje za klimu.

Pozdravljeni su i planovi da se postrože pravila koja se odnose na obećanja poduzeća da će ostvariti nulte neto stope emisije kako bi se osiguralo da doista smanje emisije umjesto da se jako oslanjanju na trgovinu njima.

Stiell je rekao da je za stvaran napredak potrebno pojačati one mjere koje već djeluju, pronaći načina kako potaknuti one koji zaostaju, osigurati "masivan" financijski poticaj i povećati političku volju kako bi klimatske mjere postale prioritet, unatoč drugim krizama.

- Ja sam tehnokrat kao i političar, rekao je. A to što sam tehnokrat naučilo me da postoje rješenja za sve ako ima političke volje. 

Svjestan je da će to biti teško.

- Ležerni smo, previše ležerni u okruženju koje nije ležerno, rekao je.

Oporezivanje fosilnih goriva

Jedna opcija za prikupljanje više novca za klimu je oporezivanje poduzeća koja zarađuju od prodaje fosilnih goriva, a sada ostvaruju goleme profite zbog rasta cijena uzrokovanog ratom u Ukrajini. Mottley s Barbadosa zatražila je da im se nametne porez od 10% kako bi se financiralo štete od klimatskih promjena.

Bogate zemlje mogle bi također povećati poreze za bogate korporacije i pojedince kod kuće i u inozemstvu, rekli su aktivisti.

Selwin Hart, posebni savjetnik glavnog tajnika UN-a za klimatske promjene, rekao je da je pronalaženje sredstava da bi se pomoglo onima koji su najviše izloženi klimatskim promjenama za koje nisu krivi "moralna obveza, moralni imperativ za sve nas".

Mottley i drugi rekli su da je to u interesu i bogatih zemalja koje će osjećati posljedice od poremećaja u trgovini i većih migracija zbog klimatskih promjena.

Stiell je rekao da mnoge bogate zemlje shvaćaju rastuće rizike "u teoriji", ali ne i da je riječ o kriznoj situaciji koja zahtijeva hitno djelovanje kao u slučaju pandemije COVID-a kada su mobilizirani bilijuni dolara.

- Kada svi shvatimo hitnost situacije kao u slučaju pandemije, bit će prekasno, upozorio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!