Novo normalno na finski način

21:58 / 02.06.2022.

Autor: HRT/Agenda: Svijet/Dragan Nikolić

Novo normalno na finski način

Novo normalno na finski način

Foto: - / Shutterstock

Mala pivovara iz grada nedaleko od granice s Rusijom plasira na tržište novo pivo u povodu finskog zahtjeva za ulazak u Sjevernoatlantski savez, prva riječ imena kratica je za NATO na francuskome. Finska živi novo normalno.

- Za potpunu promjenu finske vanjske politike zaslužan je Putinov rat i činjenica da je Rusija napala susjednu zemlju. Moskva je tako uništila svoj odnos sa Zapadom, i Finskom. Nema povratka, nema izgleda da sve bude kao prije. Postoji lom u odnosima i gubitak povjerenja, ustvrdio je René Nyberg, bivši finski veleposlanik u Rusiji.


U prošlosti su za članstvo u NATO-u bile samo dvije finske parlamentarne stranke, nisu inzistirale na pitanju koje u javnosti nije imalo prođu. A onda gotovo preko noći, parlament se s više od 95 posto zastupničkih glasova izjašnjava za ulazak zemlje u zapadni vojni savez.


- Nakon invazije i aneksije Krima, finske političke elite spoznale su da imaju dvije mogućnosti. Prva je jačanje nacionalne vojske i ostavljanje vrata otvorenima za suradnju s NATO-om. Druga je opcija bila jačanje vlastite vojske i traženje članstva u Sjevernoatlantskom savezu. Kada je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, elita je odmah izabrala drugu mogućnost. Za promjenu tog konsenzusa nisu trebala ni tri tjedna, kaže vanjskopolitički analitičar Jarmo Mäkelä.


U Finskoj su vanjska i sigurnosna politika dugoročne politike, one nisu dio izbornih kampanja, naglašava najdugovječniji ministar vanjskih poslova, koji je na toj funkciji u dva navrata proveo ukupno 11 godina. Donedavno nije bio za članstvo u NATO-u. Sada jest.


- Dosad smo uspijevali donositi parlamentarne izvještaje o sigurnosnoj i vanjskoj politici jednoglasno. Prošle godine vlada je predstavila tzv. Bijelu knjigu, za koju je dobila jednoglasnu potporu u parlamentu. Tradicionalno djelujemo na osnovi konsenzusa, osobito kada je riječ o sigurnosnoj i vanjskoj politici, ističe Erkki Tuomioja, Socijaldemokratska stranka.

Na sjeveru Finske, na najvećem vojnom poligonu u sjevernoj Europi, gotovo 3000 ročnika zajedno sa zračnim snagama pokazuje spremnost i stečene vještine. Svoj način života i temelje društva, uključujući i socijalnu državu, štitit ćemo od bilo koga, po svaku cijenu, reći će ovih dana prosječni Finac, dok sa zebnjom pogledava na istok.


- Finska i Zimski rat 1939. jako podsjećaju na Ukrajinu i aktualni rat. Staljin je Finskoj osporio pravo na postojanje, Putin to pravo osporava Ukrajini. Finska vojska bila je superiorna sovjetskoj u svojoj taktici i moralu, volji za borbu. Isti je slučaj danas s ukrajinskom vojskom, kaže René Nyberg, finski veleposlanik u Rusiji od 2000. do 2004. godine. 


Veći dio 1970-ih posvetio je usavršavanju ruskoga, bavio se s tadašnjim Sovjetskim Savezom. Nakon povratka s diplomatske službe u Moskvi i tadašnjem Lenjingradu uključio se u oblikovanje finske sigurnosne politike, napisao knjigu Finska i nordijska sigurnost. Inicirao je ukidanje ograničavanja suvereniteta koje je Pariškim mirovnim sporazumom iz 1947. Finskoj nametnuo SSSR. Bio je veleposlanik u OESS-u, Moskvi i Berlinu. 


- Za susjeda imamo nuklearnu supersilu, koja je nepouzdana i nepredvidiva. Taj problem ne možemo riješiti i on će ostati. Ali od početka rata u Ukrajini pokazujemo da smo sposobni baviti se njime. Ubuduće i kao članica NATO-a, zaključuje Nyberg. 


Početkom veljače, prije invazije na Ukrajinu, snage ruskog topništva smještene u Murmanskoj oblasti, koja graniči s Finskom, na vojnoj vježbi koja uključuje i protutenkovsko naoružanje. U prvoj reakciji na apliciranje Finske i Švedske za NATO, Kremlj prijeti - stvorit ćemo 12 novih jedinica u svom zapadnom vojnom okrugu.


- Ne očekujemo nikakav vojni napad. Rusi, međutim, imaju potencijala za povredu našeg zračnog prostora, kibernetičke napade i slično. Spremni smo na sve to. Ali ne smatramo da će se to nužno i dogoditi. Željeli bismo da Rusija shvati naše razloge za ulazak u NATO. Riječ je o osnaživanju naše sigurnosti, izjavio je Erkki Tuomioja.



- Postoji izazov kada je u pitanju granica duga 1340 kilometara. Većinom su uz nju ipak samo medvjedi i vukovi. Riječ je o gustoj šumi. To je drukčija vrsta granice od poljsko-bjeloruske ili ukrajinske, kaže bivši veleposlanik u Rusiji René Nyberg.


Od kraja hladnog rata zajednička granica bila je stabilna, preko nje je teklo puno prekograničnog prometa. Jer usprkos glasnom i nedvosmislenom upozoravanju na Putinove autoritarne tendencije ili jasno stajalište o aneksiji Krima, Finci su svakodnevne odnose s Moskvom uvijek željeli rješavati pragmatično. Uostalom, imaju toliko zajedničke prošlosti, potvrđuje to i više kipova ruskih careva na helsinškim trgovima.


- Politika neutralnosti bila je najbolja preostala alternativa za Finsku nakon što su saveznici na Jalti odlučili da će ona ostati u sovjetskoj interesnoj sferi. Druga mogućnost bila je članstvo u Varšavskom paktu, a to bi uništilo naš suverenitet, rekao je vanjskopolitički analitičar Jarmo Mäkelä. 


Hladnoratovski termin finlandizacija od 1970-ih zrcali upravo tu pragmatičnu strategiju preživljavanja - moćna država tjera manju susjednu da se suzdržava od suprotstavljanja njezinim vanjskopolitičkim ciljevima, ali joj dopušta zadržavanje formalne neovisnosti i vlastitog političkog sustava. U finskom slučaju uključivalo je to i sovjetski utjecaj na formiranje vlade u Helsinkiju, ali i ograničavanje slobode govora, budući da je sve vezano uz Moskvu među domaćim političarima i medijima bilo temeljito pročešljano i autocenzurirano, do mjere koja je čudila i sovjetske lidere.


- Finlandizacija… Uvijek morate imati na umu da je riječ o zapadnonjemačkoj kletvi protiv Willyja Brandta. To je bio odgovor na Ostpolitik, rečenica da ćete biti finlandizirani. Ne volimo taj izraz, koristi se dobrim imenom naše zemlje. I nikada nije opisivao Finsku. Ali činjenica jest da smo se morali usuglasiti sa susjedom, supersilom, objasnio je René Nyberg, bivši finski veleposlanik u Rusiji.


Upravo je u Helsinkiju 1975. potpisana završna deklaracija Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji. Finski potpis na nju stavio je Urho Kekkonen, za mnoge simbol razdoblja finlandizacije Finske. Kekkonenov nasljednik Koivisto boravio je često u SAD-u. Istovremeno se susretao s Brežnjevom. I s njim, kao i s Hruščovom, a tek Staljinom prije njih, Finci su morali hodati po jajima. I birati pametno bitke koje vode. Ako ih uopće vode.


- To je zahtijevalo diplomatsku vještinu i svojevrsnu disciplinu. Ta disciplina opisuje finski odnos prema Rusiji i SSSR-u, ali i to kako smo prilazili zapadnoj Europi. Nismo propustili nijedan vlak. Priključili smo se EFTA-i, koju su predvodili Britanci, kao i EEZ, potpisujući Ugovor o slobodnoj trgovini. Dakle, napravili smo svaki pojedini korak. Kada se svijet promijenio, baš kao i sada, pridružili smo se Europskoj uniji, istaknuo je Nyberg.

video thumb

Zajednička vježba finske vojske s američkom i švedskom ovih dana, uz južnu finsku obalu. Na Visokom vojnom učilištu finski časnici se još uvijek obučavaju za vođenje brigada i korpusa, iako je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća većina država prešla na upravljanje krizama korištenjem malih jedinica. Finska je možda i jedina veća europska zemlja koja u svakom trenutku može iz rezerve povući toliko uvježbanih pričuvnih vojnika.


- I dalje pamtimo svoje loše iskustvo s Rusijom. Svi i dalje misle kako je moguće da još jednom dođe do sukoba, kaže analitičar Jarmo Mäkelä. 


- Osjećam se poprilično sigurnim, zbog nekoliko razloga. Imamo jaku obranu i snažnu podršku birača kada je riječ o njoj. Ljudi nisu nervozni. Zabrinuti su, ali nisu nervozni, kazao je René Nyberg. 


- Neki strani mediji pisali su kako se Finska priprema za rat. Riječ je o pretjerivanju. Istina je da poduzimamo sigurnosne mjere. U javnosti nema stvarne ratne psihoze, ali postoje elementi koji na određeni način hrane taj osjećaj, izjavio je Errki Tuomioja. 


- Nuklearno oružje koje Rusi imaju već dugo može dosegnuti do finskog teritorija. Nema dodatne prijetnje koja dolazi odande. To što Rusi govore o tome, samo dokazuje da ne znaju što činiti u novonastaloj situaciji, istaknuo je vanjskopolitički analitičar Jarmo Mäkelä.


Finske vlasti dosad su zamrznule rusku imovinu vrijednu više od 80 milijuna eura. A nekad su se bojali vlastite, kamoli sovjetske sjene. Vodili politiku kombinacije vojnog odvraćanja i političke neutralnosti, ali i ekonomskih veza i sa SSSR-om i članicama NATO-a. Sada je put samo jedan, vodi isključivo na zapad. Novo normalno na finski način.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!