09:52 / 08.06.2020.

Autor: I.D./Studio 4/IMS/HRT

"Obučiti policajca je prava umjetnost"

Foto: REUTERS/Dustin Chambers

Foto: REUTERS/Dustin Chambers

Foto: - / REUTERS

Sokolar: Počevši od prvih formiranja policije, od kraja 18. stoljeća, poginulo je u SAD-u više od 22.000 policajaca na dužnosti.
Nakon gotovo 13 dana, prosvjedi u SAD-u su počeli jenjavati. Američki predsjednik Donald Trump povukao je vojsku iz glavnog grada, a prosvjednika je znatno manje u Minneapolisu nakon što su uhićena sva četvorica policajaca odgovornih za brutalno ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda. No je li to kraj borbe protiv rasizma i socijalne nejednakosti u Americi? Zašto je američka policija toliko brutalna u odnosnu na europsku, ili konkretnije, na hrvatsku policiju?

Da bi se odgovorilo na ovo posljednje pitanje, kazao je bivši načelnik granične policije RH Zlatko Sokolar - morali bismo ući u genezu stanja kriminaliteta u SAD-u u odnosu na nas, što je, jasno, neusporedivo. Fizički smo, kaže, 80 puta manji od njih, ali isto tako i po vrstama kriminaliteta, počevši od onih najtežih - kapitalnih.

- Apsolutno Sjedinjene Američke Države unatoč svojoj tradiciji, demokraciji, kulturi pa i bogatstvu - imaju izuzetno visoku stopu kriminaliteta. Nažalost, prosječno godišnje strada od raznih vrsta oružja više od 30.000 ljudi od čega se više od 10.000 radi o ubojstvima. Zadnjih godina te brojke prelaze 13.000, 14.000, kazao je Sokolar.

Sukladno tome, dodao je Sokolar, policija koja je u SAD-u decentralizirana, postupa vrlo često na ne jedinstveni način. Poznato je i da brojni Amerikanci uza se uvijek imaju neku vrstu oružja. Od njih oko 320 milijuna imaju otprilike isto toliko oružja.

- Međutim, kada bismo gledali u tim prosječnim brojkama na ovaj naš dio, iznenadili biste se da je primjerice Srbija prosječno druga, a onda tek dolazi Jemen u ovim okvirima. Tako da broj oružja odgovara, nažalost, i otprilike stanju sigurnosti na ulicama, kazao je Sokolar.

Realnost kao filmski scenarij

Baš kao i u američkim filmovima, stvarnost nas je uvjerila da su američki policajci itekako brzi na okidaču.

- Počevši od prvih formiranja policije, od kraja 18. stoljeća, poginulo je u SAD-u više od 22.000 policajaca na dužnosti. Prošle godine su poginula 134 policajca. S jedne strane, dakle, osjeća se izuzetna napetost u tim odnosima između policije i osumnjičenih počinitelja kaznenih djela te s druge strane, fizička ugroza, kazao je Sokolar.

Iako su se trenutno, što se prosvjeda tiče, "smirile strasti" na američkim ulicama, povjesničar Tvrtko Jakovina smatra kako to još nije kraj ovih najintenzivnijih prosvjeda od '60-ih godina prošloga stoljeća.

- Ne bih rekao da je kraj. Ne samo da nije kraj u SAD-u nego očito nije kraj ni što se tiče svijeta. Jer u svijetu smo sličan tip demonstracija imali u Italiji, demonstriralo se i u Belgiji oko spomenika kralju Leopoldu. U Bristolu se jučer dogodilo rušenje spomenika iz 19. stoljeća posvećenog nekome tko je u 17. stoljeću stekao ogromno bogatstvo na trgovini robljem. Ove demonstracije su postale globalne zbog toga što su sve upozorile na pitanje rasizma, kazao je Jakovina.

Sistemski rasizam

- Međutim, postoji problem i s policijskim postupanjem i mislim da će to imati globalni odjek u određenom smislu, ne samo zbog ove odluke koja je u Minneapolisu bila da se mora mijenjati čitavi ustroj, da se policijsko djelovanje smatra nepopravljivim, nego moramo krenuti iz početka, kazao je.

Govoreći o sistemskom rasizmu u SAD-u rekao je da on ondje postoji zbog toga jer je 450 ili 500 godina crno stanovništvo u drugačijem položaju.

Statistike pak kažu da više američkih policajaca pogine u prometu, nego "od metka".

- Obučiti policajca je prava umjetnost. S jedne strane on mora na cesti predstavljati i garantirati provedbu prava, a s druge strane on  pokazuje koliko je država u njega uložila, kazao je Sokolar i to slikovito pojasnio:

- Tijekom demonstracija se pojavila anti prosvjednica s motornom pilom. Istovremeno iz te mase koja prosvjeduje protiv policije jedan viče "upomoć, upomoć, zovite 911", odnosno njihov centralni broj da zovu policiju. Dakle, u tom dijelu, taj dio politike od povjerenja, smirivanja stanja i tako dalje - to se treba vježbati. Između ostaloga, na našoj policijskoj akademiji i taj trening pa čak i psihologija - se uči.

Cijeli razgovor poslušajte u videozapisu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!