Od vojnog udara do atentata: Kako su se mijenjale vlast i politika u Južnoj Koreji

Posljednji vojni udar u Južnoj Koreji dogodio se 16. svibnja 1961. Tada je general Park Chung-hee, zajedno sa saveznicima, izveo državni udar koji je okončao Drugu republiku Južne Koreje.

Oni su svrgnuli vladu premijera Changa Myona i predsjednika Yuna Posuna, uspostavivši Vrhovno vijeće za nacionalnu obnovu, vojnu huntu pod Parkovim vodstvom.

Ovaj događaj doveo je do značajnih političkih promjena u zemlji, uključujući uvođenje autoritarnog režima.

Park Chung-hee vladao je čvrstom rukom, što je rezultiralo brzim gospodarskim rastom poznatim kao "čudo na rijeci Han", ali i sustavnim kršenjem ljudskih prava te ograničavanjem političkih sloboda.

Njegova vladavina završila je atentatom 26. listopada 1979. godine, kada ga je ubio njegov dugogodišnji šef obavještajne službe Kim Jae-gyu tijekom večere u predsjedničkoj rezidenciji.

Motiv atentata nije u potpunosti razjašnjen, ali vjeruje se da je bio povezan s nezadovoljstvom zbog Parkove represivne politike.

Neposredno prije atentata, Južna Koreja bila je zahvaćena valom prosvjeda, posebno u Pusanu i Masanu, gdje su građani izražavali nezadovoljstvo autoritarnim režimom i društvenim nejednakostima.

Parkova smrt označila je kraj jedne ere, ali je zemlju uvela u razdoblje političke nestabilnosti, koje je obilježeno dolaskom vojne hunte na vlast pod vodstvom generala Chun Doo-hwana.

Chunova vlast donijela je daljnju represiju, uključujući krvavi obračun s prosvjednicima u Gwangjuu 1980. godine, no također je postavila temelje za kasniji prijelaz na demokraciju.

Atentat iz 1979. godine ostaje ključna prekretnica u južnokorejskoj povijesti, jer je označio kraj jedne autoritarne ere i postavio temelje za demokratske promjene koje će uslijediti kasnije tijekom 1980-ih i 1990-ih godina.