"Odakle COVID?" - Amerikanci traže odgovor

Obavještajna zajednica SAD-a priznala je da su njezine agencije imale dvije teorije o tome otkuda je potekao COVID-19. Prema jednoj, potekao je od kontakta ljudi sa zaraženim životinjama, a druga teorija kaže da je bilo riječi o mogućoj nesreći u kineskom laboratoriju. 

- O tome otkud je potekao virus koji izaziva COVID-19 do prije nekoliko tjedana nije se razgovaralo kao o nekakvoj ravnopravnoj temi u mainstream medijima, komentirala je HRT-ova dopisnica Branka Slavica za Studio 4 HTV-a.

- Sve se promijenilo nakon izvješća američke obavještajne zajednice i nakon zahtjeva američkog predsjednika Bidena, koji je iznenadio i dio svojih najbližih suradnika, da obavještajne zajednice u roku od 90 dana dostave novo izvješće o toj temi, objasnila je.

Glavni dokaz za teoriju da je virus "iscurio" iz kineskog laboratorija tri su kineska znanstvenika koja su navodno još u kasnu jesen 2019. oboljela od bolesti čije karakteristike sliče na COVID-19.

- Nema dokaza da to uistinu jest bio COVID, no te dokaze sada mora prikupiti američka obavještajna zajednica. Ona navodno ima puno podataka koje još nije stigla obraditi. Među tim podacima spominju se i satelitske snimke iz Wuhana u ranu jesen 2019., kada se bilježi velik promet i gužva oko najvećih bolnica, ističe Slavica te dodaje kako je Kina tek 31. prosinca 2019. prijavila postojanje COVID-a Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Tu teoriju podupirao je i bivši američki predsjednik Trump. 

- On je vjerojatno već tada imao neke obavještajne spoznaje koje ni u ovom trenutku nisu dovoljno snažne da možemo sa sigurnošću tvrditi da je virus iscurio iz laboratorija u Wuhanu, ali postoje ozbiljne sumnje. Kaže se i da je Trump to koristio kao svoje političko oružje da bi, na neki način, opravdao slab odgovor njegove administracije na zarazu, kaže Slavica. Kina sve niječe i optužuje američke obavještajne službe za neprofesionalnost.

U SAD-u sve popularnije "lutrije" za cijepljenje

HRT-ova dopisnica Branka Slavica kaže kako se u SAD-u bilježi pad broja zaraženih, umrlih i hospitaliziranih pacijenata te su trenutačno u fokusu teme o cijepljenju djece, zatim mogu li poslodavci tražiti od zaposlenika da se cijepe, hoće li škole biti otvorene ove jeseni i hoće li Amerikanci putovati ovoga ljeta. Ističe kako se dnevno u prosjeku cijepi oko milijun i 700 tisuća Amerikanaca, a 50 posto odrasle populacije primilo je dvije doze.

- Prema svim pretpostavkama, mogao bi se ostvariti plan da do 4. srpnja bude cijepljeno oko 70 posto odraslih Amerikanaca, makar jednom dozom, kaže te dodaje da su vrlo popularne lutrije za cijepljenje, sistem kojim se na cijepljenje želi potaknuti ljude koji se ne žele cijepiti.

- U saveznoj državi Maryland svaki se dan iz bubnja izvlači ime jedne cijepljene osobe – sretni dobitnik odlazi kući s čekom od 40 tisuća dolara, kaže Slavica i dodaje da teoretičari urota u SAD-u ne dobivaju medijski prostor.

Cijepljenje djece

Prije tri tjedna u SAD-u je počelo cijepljenje djece u dobi između 12 i 15 godina, a cijepljeno ih je 2,5 milijuna. Slavica objašnjava kako se s većim brojem cijepljene djece nastavlja normalna socijalna interakcija.

- To je veliki faktor u stjecanju kolektivne otpornosti na virus. Po novoj anketi, koju je provela Pfizerova zaklada, 24 posto roditelja spremno je cijepiti svoju djecu ili su je već cijepili, oko 20 posto se priprema to napraviti, a oko 20 posto i dalje je skeptično i čekaju kakvi će biti prvi rezultati, rekla je i dodala kako Pfizer razvija cjepivo i za mlađe od 12 godina, a Moderna će u lipnju tražiti autorizaciju za svoje cjepivo.

U SAD-u su prvi put nakon više mjeseci ublažene mjere, a život se vraća u normalu. 

- U nekim državama više nema nikakvih restrikcija, a u nekim i dalje morate nositi masku ako niste cijepljeni. Velika većina država planira povratak normalnim aktivnostima u lipnju. One najkonzervativnije taj datum odgađaju za 4. srpanj, kada se očekuje velika procijepljenost u Americi, kaže Slavica.

Putovanje u SAD

Kad je riječ o dolasku u SAD, i dalje su na snazi restrikcije za sve putnike iz Schengena, Velike Britanije, Irske, Brazila, Kine, Irana i Indije – oni ne mogu doći u SAD, osim ako ne spadaju u neku posebnu kategoriju, poput diplomata, profesora i ostalih.

- Očekuje se liberalizacija i na tom planu, kaže Slavica.

Bidenova agenda

Slavica objašnjava kako je u ovom trenutku Bidenova glavna agenda domaća politika.

- Predložio je proračun težak 6 milijardi dolara, traži potporu, a republikanci mu je sigurno neće dati. Infrastruktura, borba protiv COVID-a, želja za reformom policijskog sustava, smanjenje sustavnog rasizma – to je njegov prioritet, kaže.

Vezano za vanjsku politiku, Slavica smatra da je fokus na Kini i Rusiji, kao i obnovi liderske uloge SAD-a na globalnoj sceni.

- Izrael i bliskoistočni mir definitivno nisu prioriteti ove administracije, što ne znači da Biden i Bijela kuća neće ništa napraviti za Izrael i Palestinu, ali definitivno neće uložiti previše političke energije u rješenje tog problema, zaključuje Slavica.