Ogorec: Moram postaviti pitanje o tome tko upravlja Ukrajinom

Vojni analitičar Marinko Ogorec i europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica komentirali su u "Studiju 4" HRT-a američki plan za mir u Ukrajini. Osvrnuli su se i na poziciju u kojoj se našla Europska unija koja odbacuje ključne točke Trumpova plana.

Vojni analitičar Marinko Ogorec opisao je mirovni plan Donalda Trumpa kao svojevrsni ultimatum Volodimiru Zelenskom.

- Ovo je ultimatum Ukrajini. Vidimo da je taj ugovor, koji je ponuđen Kijevu - kao da je napisan u Kremlju. Očito sve ide na ruku Vladimiru Putinu i djeluje kao nagrada agresoru. Međutim, on nije potpisan, Ukrajina ga je dobila na razmatranje i dobila je rok do kojeg ga treba potpisati, rekao je.

Komentirao je i tajming za upućivanje plana ukrajinskoj strani.

- Mirovni prijedlog je upravo tako tempiran da dođe u trenutku kada je Ukrajini najgore. Stanje na bojišnici je loše. Pada zadnja linija utvrda i u takvoj situaciji ovo je vrlo precizno određen trenutak za ovakav prijedlog, kazao je.

- Sve što se događa je nastavak sastanka na Aljasci i produkt Aljaske. Nakon toga, uslijedio je neprekidan niz konzultacija samo tu ulazi u kategoriju tajne diplomacije, ustvrdio je.

Hrvatski europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO), istaknuo je kako bi Hrvatska u ovakvoj sigurnosnoj situaciji trebala gledati svoje interese.

- Postavljam pitanje što je hrvatski interes u ovome. Naš interes sigurno nije da rat eskalira i da se nastavi. Trump već duže vrijeme traži način da se rat u Ukrajini prekine. Očito mu to dosad nije uspijevalo. Rekao bih da je rano i da predstoji vrijeme pregovaranja. Iz onog što se pušta u medije vidi se da bi Putin mogao biti zadovoljan. Ukrajina je u nemogućoj situaciji, svaka opcija je loša. Nastavak rata i ponižavajući mir također nisu dobro rješenje za Zelenskog. U ovom prijedlogu stoji da bi nakon potpisa primirja Ukrajina bila dužna u roku od 100 dana raspisati izbore. Pitanje je bi li Zelenski ostao na vlasti. On je stavljen pred zid, a Europljani nemaju potrebne poluge da mu mogu jamčiti siguran put naprijed bez Amerike. Ako im Amerika okrene leđa, čeka ih još gore stanje, upozorio je.

Bartulica: EU nije uvjerila Trumpa da promjeni smjer

Bartulica je istaknuo i da već duže vremena tinja nezadovoljstvo vodstva Europske unije Trumpovom politikom.

- Čelnici u Europi već duže vrijeme poručuju Trumpu da nisu zadovoljni njegovim pristupom, ali to ga nije uvjerilo da treba promijeniti smjer. On nastavlja na isti način, ističe da je naslijedio ovaj rat i da to nije njegov rat. Europa nema velike poluge u ovome, kupuje američko oružje i šalje ga Ukrajini. Javno mnijenje u Europi se pomalo mijenja u smjeru toga da svi žele završetak rata. Europski čelnici, ne samo da su u sukobu s Trumpom, nego i vlastitim stanovništvom. U Europi se plaća puno veća cijena za ovaj rat nego u SAD-u. Trebali bi biti razboriti. Nastavak rata je najgora opcija, ustvrdio je.

Upitan što je presudilo da se Ukrajina nađe u ovakvoj situaciji te zašto sankcije nisu bile uspješne, Ogorec je ukazao na to da se situacija na bojištu svodi na masovnost oružanih snaga.

- Tijek rata je na neki način doveo do ovoga, cijeli niz ukrajinskih strateških pogrešaka je doveo do ovoga. Rusi su također radili greške, ali su iz njih naučili. Sada je klasično pitanje masovnosti oružanih snaga. Rusija može poslati, mobilizirati i popuniti više nego Ukrajina, rekao je.

- Da su te sankcije bile uspješne, ne bi bilo 20 paketa, nego bi već prvi bio uspješan. Rusija se pripremila za sankcije i dobro se prilagodila. Jedini koji je mogao potaknuti na određene ustupke je bio predsjednik Trump, a vidimo i da je Kina sada uključena u tu igru da malo zakoči Rusiju, kazao je.

Komentirao je i prijetnju o uskraćivanju američkih usluga dijeljenja obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja Ukrajini.

- To smo već vidjeli na primjeru Kurska. Sjetite se kada je Zelenski istjeran iz Bijele kuće, tada su mu u roku od tjedan dana onemogućeni obavještajni podaci i brzo su izgubili izbočinu u Kursku. Ostatak rata bi bio vrlo, vrlo kratak kada bi se to opet dogodilo, pojasnio je.

"NATO-u treba 45 dana za prebacivanje efektiva u istočnu Europu"

Ako ne dođe do realizacije Trumpova plana, Ogorec je upozorio kako postoji prijetnja daljnje eskalacije.

- Europska unija ne može zamijeniti SAD. Može nešto u opremi i naoružanju, ali ne može dostaviti obavještajne podatke i sustave navođenja. Ta priča tu završava. Postoji jedina opcija, a nadajmo se da do toga neće doći - da se koalicija voljnih uključi direktno svojim snagama u pomoći Ukrajini. Provedena je jedna simulacija koja je porazna za NATO. Pokazalo se da NATO može prebaciti svoje efektive u istočnu Europu tek u roku od 45 dana, upozorio je.

Upitan kako Ukrajincima objasniti da trebaju pristati na ovakav plan nakon što su ostali bez desetaka tisuća ljudi te je li to licemjerno, odgovorio je kako logika međunarodnih odnosa ne poznaje takve kategorije.

- Kategorije licemjernog i pokvarenog su emocionalne kategorije. U međunarodnim odnosima su racionalne kategorije, strateški i nacionalni interesi. Treba se postaviti pitanje je li Ukrajina prepoznala svoje strateške interese. Isto tako moram potegnuti drugo pitanje, tko upravlja borbenim sustavom Ukrajine u ovom trenutku? Na čelu Ukrajine je židov Volodimir Zelenski. Glavni tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov je Tatar, a načelnik Glavnog stožera Oleksandr Sirski je etnički Rus, istaknuo je.