Ogorec: Poraz Ukrajine kao poraz NATO-a, RH mora biti spremnija

19.02.2025.

09:08

Autor: D.M./HRT

Razgovor u studiju
Razgovor u studiju
Foto: HTV / HRT

EU priprema novi vojni paket pomoći Ukrajini vrijedan šest milijardi eura, dok pojedine zemlje razmatraju mogućnost slanja vojnika. Vojni analitičar Marinko Ogorec upozorava da bi Rusija mogla oštro reagirati na prisutnost europskih snaga te da bi poraz Ukrajine značio i poraz za NATO. Istovremeno, stanje na bojištu postaje sve teže, a članice EU gube jedinstven pristup sukobu.

Novi paket pomoći - dezinformacija?


Kako su kasno sinoć prenijeli neki europski mediji, Europska unija priprema novi vojni paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od čak šest milijardi eura. Vojni analitičar Marinko Ogorec ističe kako su takve informacije još uvijek podložne dezinformacijama i da tek treba vidjeti hoće li paket biti realiziran. 

Europa više brzina, članice prvog, drugog i trećeg reda


- Vidjet ćemo hoće li ovo biti inicijativa samo europskih zemalja ili će to biti pod egidom NATO-a. Pariški summit pokazao je da Europa više nema jedinstven način razmišljanja, rekao je Ogorec.

Podsjetio je kako je još Angela Merkel upozoravala da će Europa ekonomski napredovati u "više brzina", a sada se isto događa i u političkom smislu - s članicama prvog, drugog i trećeg reda.

Europske mirovne snage u Ukrajini?


Velika Britanija, Francuska, Švedska i Danska pokazale su spremnost za slanje vojnika u Ukrajinu. Međutim, Ogorec upozorava da bi takve snage bile prije svega snage NATO-a, što Rusija nikako ne bi prihvatila.

- Kada za to dođe vrijeme, mirovne snage će biti raspoređene tek nakon rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i bit će pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, smatra Ogorec.

Litavski ministar obrane doveo je u pitanje stvaranje europskih vojnih snaga izvan NATO-a, napominjući da SAD financira dvije trećine saveza. Ogorec ističe kako je Münchenska sigurnosna konferencija jasno poručila europskim zemljama da moraju izdvajati više za vlastitu obranu.

- Sjedinjene Države izdvajaju daleko više za potrebe oružanih snaga nego sve ostale članice NATO-a zajedno. Europa će kad-tad morati udovoljiti zahtjevu za povećanje vojnog budžeta, kaže Ogorec.

Stanje na bojištu za Ukrajinu je sve teže


Iako se u nekim državama razmatra mogućnost slanja vojnika, Poljska i Njemačka jasno su poručile da to ne namjeravaju učiniti. Istovremeno, stanje na bojištu za Ukrajinu je sve teže.

- Ukrajina je u strateškoj defanzivi već gotovo dvije godine. Gube teritorij u značajnoj mjeri, a ruske snage su blizu ovladavanja ključnim strateškim mjestom, Pokrovskim. Ukrajina trenutačno nema pregovaračkih argumenata osim zahtjeva za prekidom vatre, ističe Ogorec.

Dodaje kako je jasno da NATO u velikoj mjeri pomaže Ukrajini – materijalno, financijski, s naoružanjem, obukom i obavještajnim podacima.

Što to znači za Hrvatsku?

Poraz Ukrajine ne bi bio samo njen poraz, već i ogroman neuspjeh NATO-a, naglašava.

Kada je riječ o Hrvatskoj, Ogorec upozorava da bi bilo iluzorno očekivati da zemlja može povećati izdvajanja za vojsku na 5 posto BDP-a, s obzirom na to da je i trenutnih 2 posto prenapregnuto.

- Hrvatska je 20 godina zapuštala svoj vojni potencijal i sada mora ozbiljno razmišljati o njegovu obnavljanju. Svijet se mijenja, a Hrvatska mora biti spremna na buduće sigurnosne izazove – zaključio je Ogorec.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!