11:31 / 09.01.2020.

Autor: S.M./Studio 4/HRT

Oman: Tragedija deva u Australiji počela je bitno ranije

-

-

Foto: - / -

U požarnoj kataklizmi koja već mjesecima hara Australijom ne zna se što je teže gledati - materijalno uništavanje, borbu ljudi da prežive ili agoniju nesretnih životinja kojima u ovom trenutku ne može nitko pomoći.
U požarnoj kataklizmi koja već mjesecima hara Australijom ne zna se što je teže gledati - materijalno uništavanje, borbu ljudi da prežive ili agoniju nesretnih životinja kojima u ovom trenutku ne može nitko pomoći.

Luka Oman
, predsjednik Udruge "Prijatelji životinja", u HRT-ovom Studiju 4 velikom je tragedijom nazvao tužnu sudbinu deva u Australiji jer je odlučeno da snajperisti ondje u kratkom vremenu moraju smaknuti njih više od 10.000.

- Ta je tragedija počela puno ranije. Deve su u Australiju dovedene kako bi ih ljudi iskorištavali jer su "dobre i izdržljive". Kada im više nisu trebale, onda su ih pustili u divljinu gdje su se one razmnožile. Dakle, tragedija počinje u davnoj prošlosti, a sada se vidi i rezultat. Ista je stvar i s požarima. Vidimo da je to povezano s klimatskim promjenama. Nažalost će takvih požara i poplava biti sve više, rekao je Oman.

Naglasio je da je tu bitan odnos čovjeka prema životinjama.

- Količina mesa i mlijeka koju jedemo utječe na klimatske promjene više nego sav promet ovoga svijeta, pa i više nego da promijenimo sve automobile u električne. Promjenom prehrane zaustavili bismo klimatske promjene. A time bismo se i zamislili nad onim što zapravo činimo životinjama, kazao je.

Upitao je ima li razlike između jedne deve ili pak krave? Dodao je da je farmskih životinja svake godine ubijeno više od 60 milijardi.

- Ovo je jedan globalni odnos prema životinjama. One pate zbog ljudskog djelovanja, pa čak i kada su u pitanju požari. Na prvu ruku to djeluje kao elementarna nepogoda, ali evo, u slučaju deva, tu je opet čovjek, rekao je. Smatra da se može učiniti nešto kako bi se izbjegao masakr nad životinjama u Australiji. Kaže da neke udruge već djeluju tamo i skupljaju volontere. Pozvao je građane da na internetu potraže informacije o donacijama i volontiranju za Australiju.

"Posljedice klimatskih promjena osjetit će i Hrvatska"

Oman je naglasio da se klimatske promjene mogu zaustaviti.

- Postanimo vegani. Možemo mijenjati odnos prema životinjama, ali isto tako utjecati na našu održivost. Ne našu u smislu ljudske vrste, već svih vrsta jer vidimo koliko je to povezano, kazao je Oman.

Govoreći o tragediji u Australiji, rekao je da je tragedija ako je životinjama ugroženo stanište.

Istaknuo je da će posljedice klimatskih promjena osjetiti i Hrvatska. "Bez obizra što djeluje da je Australija daleko, definitivno i mi ovdje možemo, kako utjecati, tako i osjetiti. Promjenom naših navika, odnosa prema životinjama, promijenit ćemo odnos jednih prema drugima i klimi o kojoj trebamo brinuti da bi preživjeli", kazao je.

- Patnja je patnja. Kako suosjećamo s tragedijom životinja u Australiji, trebamo tako suosjećati i sa svim ljudima i životinjama jednako. Moramo vidjeti gdje mi sami svojim postupcima možemo nešto promijeniti. Najbolje je živjeti i pustiti druge da žive. Onda ćemo biti spremni za ovakve situacije, da ustvari možemo pomoći, ali i naučiti da nam se ovakve stvari ne ponavljaju, kaže Oman.

Smatra da će posljedice klimatskih promjena biti sve veće i veće. Dodaje da je prema znanstvenicima "ovo sada sve uvertira".

- Osamdeset posto obradivih površina trenutačno se koristi za uzgoj žitarica za uzgoj životinja. Vidimo i sami koliko i bez požara utječemo na krčenje šuma. Onda još ovakvi nesagledivi požari stvaraju posljedice koje je vrlo teško sanirati. Ovo u Australiji treba biti opomena u cijelom svijetu. Klimatske promjene su tu. Najviše možemo učiniti kao pojedinci, vlastitom promjenom prehrane i ponašanja, poštujući druge ljude i životinje te okoliš u kojem svi trebamo preživjeti.

"Jadransko more smo već gotovo izlovili"

- Jadransko more ove godine bilo je toplije za jedan stupanj od uobičajenog. Jadran smo ionako već izlovili. Uskoro tamo neće biti riba. Kad se počnu ondje bolesti javljati onda ćemo imati morsku pustoš na mjestu gdje je bila nekad podvodna prašuma, sve je vrvilo od života.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!