Usvojena rezolucija UN-a koja osuđuje rusku aneksiju ukrajinskih regija

Velikom većinom glasova Opća je skupština UN-a usvojila rezoluciju koja osuđuje ruski pokušaj nelegalne aneksije ukrajinskog teritorija. Rezoluciju koja brani teritorijalni integritet Ukrajine i štiti principe Povelje UN-a podržale su 143 države, suzdržano je bilo 35 zemalja. Protiv rezolucije je bilo pet država, Rusiji su se pridružile Bjelorusija, Nikaragva, Sirija i Sjeverna Koreja.

Glasovanje je pokazalo da Rusija gubi dipomatsku bitku na međunarodnoj sceni, saveznici Moskve na East Riveru, uključujući Kinu i Indiju, ostali su suzdržani kod glasovanja. 

- To je nevjerojatno, rekao je ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasovanja, dok je stajao pokraj američke veleposlanice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije - Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasovanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

- Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Što biste očekivali od ovog vijeća?, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasovanja.

Moskva je u rujnu proglasila aneksiju četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini - Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja - nakon što je organizirala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasovanja kao nezakonita i prisilna.

Glasovanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasovanja kako je rezolucija "politizirana i otvoreno provokativna", dodajući da bi "mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize".

Dupli standardi

Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova 'za', 11 'protiv' i 58 formalno suzdržanih.

Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog veleposlanika pri UN-u Geng Shuang.

- Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize, rekao je.

Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči današnjeg glasovanja. Američki državni tajnik Antony Blinken jučer je sazvao virtualni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja.

Osvojili su desetke glasova više u usporedbi s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. veljače.

Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad natjecali za diplomatski utjecaj, neke države - posebno na globalnom jugu - postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.

- Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi, rekao je danas veleposlanik Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini.

- Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane, rekao je.

Šimonović: Pohlepa koja može progutati cijeli naš planet

Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović u svojem je govoru nezakonitu aneksiju privremeno okupiranih područja nazvao najnovijim u nizu zločina koje je Rusija počinila od početka agresije na Ukrajinu.

- Kakva to pohlepa za imperijalnom vlašću i otimanjem zemlje potiče vodstvo najveću zemlju na svijetu da anektira teritorije svojih bratskih susjeda, da žrtvuje desetke tisuća života Ukrajinaca, ali i vlastitih građana za taj mučni plan? Da izloži nesigurnosti u opskrbi hranom, nestašici energije, nazadovanju u razvoju i opasnosti od mogućeg nuklearnog Armagedona cijeli svijet?, rekao je u svojem obraćanju.

Rusku agresiju u Ukrajini nazvao je vrstom pohlepe koja može progutati cijeli naš planet.

- Glas za ovu rezoluciju glas je za pravedan mir u Ukrajini, kao i za ponovnu uspostavu vladavine prava u međunarodnim odnosima, poručio je hrvatski diplomat.