Opća skupština UN raspravljat će o rezoluciji o Srebrenici 23. svibnja

Opća skupština Ujedinjenih naroda 23. svibnja odlučivat će o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Aleksandar Vučić i Milorad Dodik tvrde da rezolucija svaljuje kolektivnu odgovornost na srpski narod, iako se u tekstu to nigdje ne spominje. O Srebrenici je bilo riječi i prije nekoliko sati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a tijekom rasprave o Bosni i Hercegovini.

U rasporedu zasjedanja Opće skupštine koji je dostupan na mrežnim stranicama UN-a stoji kako je za četvrtak narednog tjedna, u okviru 82. sjednice, planirana rasprava o dokumentu pod nazivom Međunarodni dan sjećanja i komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici iz 1995.

Rasprava je planirana u okviru točke dnevnog reda pod naslovom "Kultura mira".

Formalni predlagatelji rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda, a sponzori su tridesetak država. Iz regije su to, uz Hrvatsku, Slovenija i Sjeverna Makedonija, dok su ostali sponzori SAD, Velika Britanija, Francuska, Turska, Kanada, Švedska, Danska, Albanija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bugarska, Čile, Estonija, Finska, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Poljska i Vanuatu.

Najava donošenja rezolucije izazvala je ogorčene reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj. Tamo tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država, a navodi se samo potreba za trajnim sjećanjem na žrtve srebreničkog genocida na temelju činjenica sadržanih u presudama međunarodnih sudova koji je za taj zločin osudio pojedince.

Predstavnici zapadnih zemalja u New Yorku su redom osudili ponašanje političara iz Republike Srpske. Visoki međunarodni predstavnik u BiH istaknuo je pritisak na pravosudne institucije, revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

- Vlasti Republike Srpske pridonose teškom kršenju Daytona. Njihova agenda može dovesti do de facto odcjepljenja Republike Srpske, naglasio je visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Vijeću sigurnosti obratio se bošnjački član Predsjedništva BiH, a od njegova izlaganja unaprijed se ogradila srpska članica.

- Za čovječanstvo je važno da Opća skupština UN-a donese rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici. To je bitno radi širenja istine i svijesti o genocidu nad Bošnjacima, rekao je predsjedatelj predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Rezoluciji se protivi Rusija te Kina koja poziva da se pitanje riješi konsenzusom.

- Trenutačno još postoje znatna razilaženja vezano uz nacrt rezolucije. Izglasavanje ne bi bilo u skladu s duhom poticanja na pomirenje i mir u BiH i ostalim zemljama u regiji, kazao je Geng Shuang, zamjenik veleposlanika Kine pri UN-u.

Slično stajalište ima i Mađarska, čiji je šef diplomacije u Budimpešti primio Milorada Dodika.

- To je potpuno nepotrebno stvaranje napetosti. Želim da bude jasno, Mađarska će glasovati protiv rezolucije koja bi namjerno ili nenamjerno demonizirala cijelu srpsku naciju, naveo je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Szijjarto je izbjegao spomenuti genocid dok je govorio o Srebrenici, događaje iz 1995. opisao je kao tragediju.

Šimonović: Zabrinjavaju neke separatističke inicijative u BiH

Ispred Hrvatske na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Bosni i Hercegovini govorio je hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović. O tome je izvijestila novinarka HRT-a Branka Slavica.

Kazao je kako Hrvatska čestita Bosni i Hercegovini na otvaranju pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji, te ohrabruje BiH da pravovremeno poduzme korake za uspješan nastavak procesa pridruživanja EU.

Hrvatska pozdravlja angažman visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta radi očuvanja političke stabilnosti i funkcionalnosti BiH i podupire njegovu namjeru da ojača integritet izbornog procesa u BiH.

Šimonović je u Vijeću sigurnosti UN-a još jednom podsjetio na aspekt izborne reforme u BiH koji treba hitno riješiti, jer sadašnji izborni sustav ne omogućuje Hrvatima da biraju svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu zemlje. Kazao je kako to vodi do njihove diskriminacije i predstavlja prepreku uspostavljanju trajnog povjerenja i suradnji konstitutivnih naroda u BiH.

Kazao je i kako zabrinjavaju neke separatističke inicijative koje se spominju u polugodišnjem izvješću o BiH, politička rješenja u BiH trebaju biti temeljena na postojećem ustavnom poretku koji je uspostavljen Daytonsko-pariškim sporazumom i u dogovoru s ostalim konstitutivnim narodima.

Bude li rezolucija prihvaćena 11. srpnja ustanovio bi se kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Tog su datuma 1995. pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, okupirale srebreničku enklavu koja je bila pod zaštitom UN-a i započeli masovne likvidacije bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za manje od tjedan dana ubili su ih više od osam tisuća.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je kako će osobno otići u New York ne bi li uvjerio predstavnike što više država-članica UN da ne glasaju za rezoluciju.