Orehovec: Tehnologija rata nadmašuje političku kontrolu

Prijeti li nam osim energetske krize i rasta cijena barela nafte i ekološka katastrofa ako se nastavi neselektivno razaranje energetske infrastrukture u sukobu na Bliskom istoku, analiziralo se u emisiji Studio 4 s gostom Zvonkom Orehovcem, stručnjakom za nuklearnu, kemijsku i biološku obranu.

Nakon novih "likvidacija" čelnika Iranskog režima - Teheran je pokrenuo brutalnu odmazdu. Balistički projektili s kasetnim punjenjem razaraju Izrael, sinoć je po prvi puta meta bio i Rijad, glavni grad Saudijske Arabije, a Katar je zbog najnovijih zračnih udara protjerao Iranskog veleposlanika.

Čini se da više nitko ne bira mete, gore rafinerije diljem Perzijskog zaljeva, pogođeno je glavno energetsko čvorište upravo u Kataru, a tvrdi se kako je stradala Iranska nuklearna elektrana.

Stručnjak za nuklearnu, kemijsku i biološku obranu Zvonko Orehovec upozorava na ozbiljne posljedice neselektivnih zračnih udara na energetske objekte, uključujući rafinerije, plinska nalazišta i nuklearne elektrane.

- Udari na energetsku infrastrukturu mogu dovesti do golemih i nesagledivih posljedica. Zbog tehnologije promijenile su se metode ratovanja i mete napada. Nuklearno, kemijsko i biološko oružje se minimizira, a tehnologije rastu i postaju opasnije, rekao je Orehovec.

Komentirajući ekološki aspekt, ističe količine ugljičnog dioksida koje proizvodimo.

- Moramo biti svjesni da cijela zemlja kao planeta proizvodi 500.000 tona ugljičnog dioksida, a dok mi kao ljudi proizvodimo 46 milijardi, pojašnjava.

Govoreći o nedavnim zračnim udarima na Bliskom istoku, Orehovec je naglasio da postoji realna opasnost od eskalacije sukoba, posebno zbog napada na strateške energetske objekte koji mogu destabilizirati regiju.

"Bliski istok ugrožen nuklearnim i energetskim rizicima"

Upozorio je na ozbiljne rizike povezane s nuklearnom, kemijskom i energetskom infrastrukturom u regiji Bliskog istoka.

Govoreći o nuklearnoj opasnosti, Orehovec je istaknuo da elektrana Bušer u Iranu ima jedan reaktor s 82 tone uranskog goriva, dok jedna nuklearna bomba sadrži 30-50 kilograma urana.

- Na tome zamislite razliku u emisiji radioaktivnih elemenata, prije svega cezija i joda. Slična situacija je i u Abu Dhabiju, gdje reaktori sadrže oko 400 tona goriva, kazao je.

Orehovec je potom komentirao kemijsku infrastrukturu i proizvodnju.

- U tom području djeluje 130 tvornica koje su u rangu naše Petrokemije Kutina. Iran izvozi 5 milijuna tona mineralnog gnojiva, dok je Petrokemija Kutina u najboljim vremenima proizvodila milijun i pol tona, objašnjava.

Upozorio je i na količinu derivata, koja može rezultirati fatalnim posljedicama.

- Najopasnije možda jest to što Iran posjeduje oko 192 milijuna tona zaliha nafte, od čega je otprilike 50 posto izvan Irana. S glavnog otoka Kharga i drugih otočića trenutačno je unutra oko 50 milijuna tona barela. Samo 10 milijuna barela nafte dovoljno je da zemlje poput Katara, Saudijske Arabije i Emirata ostanu bez vode, odnosno 90 pučanstva, apostrofirao je.

"Političari premalo poznaju tehnologije s kojima se igraju"

Ističe da je problem kontrole sukoba na Bliskom istoku ozbiljan i složen.

Upitan može li netko od velikih sila, poput SAD-a, Rusije ili Kine, u potpunosti kontrolirati situaciju i razmjere sukoba, Orehovac je odgovorio da to nije moguće.

- Smatram da smo došli do jednog fenomena, čini mi se da politika i političari premalo znaju o tehnologijama s kojima se igraju i premalo znaju o tehnologijama s kojima se danas ratuje i s kojima se mogu ugroziti i veliki, rekao je.

Naglasio je da posjedovanje naoružanja i tehnologije velikih sila nije jamstvo sigurnosti.

- S jedne strane, veliki imaju jako puno naoružanja i puno tehnologije, ali je li to uopće bitno ako ja dođem i uništim njegovu privredu ili njegov turizam s nekakvim terorističkim aktom? Svi smo premreženi s informacijama. Nema više čovjeka koji ne može unutar nekog kratkog vremena znati što se dešava na drugom dijelu svijeta, poručio je.

Naveo je da odgovornost leži na malom broju ljudi s velikim ovlastima te da je ključ za rješavanje problema dijalog.

- Mislim da bi bilo vrijeme da političari počnu ozbiljno razgovarati među sobom, ali i sa strukom, kako bismo počeli razumjeti što se u svijetu uistinu događa, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: