Inauguracija Donalda Trumpa kao politički spektakl

Donald Trump prisegnuo je i postao 47. američki predsjednik. O današnjoj inauguraciji i koji će biti njegovi prvi potezi govorilo se u emisiji Otvoreno.

Još uvijek traje slavljenički dio današnjeg inauguracijskog dana. S Capitol Hilla Donald Trump u društvu prve dame otišao je među njegove pristaše. Trump je u dvorani u centru Washingtona gdje se održava tradicionalna predsjednička tradicionalna parada. Nakon toga odlazi u Bijelu kuću u koju se vraća nakon četiri godine, izvijestila je na početku emisije uživo iz Washingtona Branka Slavica.

Očekuje se da odmah danas potpiše deset izvršnih uredbi, o tome je govorio i u svom inauguracijskom govoru. Prva uredba koju će potpisati i koja je sporna za ustavne stručnjake je o tome da osoba ne može imati pravo na državljanstvo samo zato što je rođena u Sjedinjenim Državama.

Trump će potpisati i izvršnu uredbu koja uvodi izvanredno stanje na južnoj američkoj granici što mu omogućuje angažman vojske u rješavanju problema ilegalne imigracije. I cijeli niz uredbi koje su uglavnom vezane uz imigraciju. To je početak njegovog prvog slavljeničkog, ali i radnog dana. 

Amerika voli inauguraciju kao politički spektakl. To je nešto što se uspoređuje s krunidbom kralja. Već sada stižu i prve reakcije onih koji su sretni jer sve što je govorio u kampanji ponovio je u svom inauguracijskom govoru, ali i onih koji su nesretni jer su se nadali da su obećanja iz kampanje bila samo politička priča za dobivanje glasova. Čini se da Donald Trump ozbiljno misli i da se vraća puno spremniji u Bijelu kuću nego što je to bio 2017., izvijestila je.

"Trump želi biti mirotvorac i ujedinitelj"

Trumpov inauguracijski govor nije baš bio epohalan, ako ga usporedimo s govorima nekih prethodnih američkih predsjednika, primjerice poput Baracka Obame ili J. F. Kennedyja, smatra izv. prof. dr. sc. Đana Luša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

- Ono što je indikativno u tom govoru su elementi koje je spominjao i kroz cijelu kampanju - vraćanje vlasti narodu u odnosu na establishment koji se okrenuo protiv njega, tu se prvenstveno referirao na sudske procese i progone, ističe Luša.

Po pitanju vanjske politike preuzeo je zasluge za postizanje primirja između Izraela i Palestine na području Gaze.

- Zabrinjava što se trasirao novi smjer američke vanjske politike - posezanje za teritorijima drugih suverenih država, upozorila je.

Carine kao alat vanjske politike

- Istaknuo bih stvari koje su izuzetno bitne u ekonomskom smislu. Najavio je carine kao alat vanjske politike jer Trump je opsjednut time. Vidjet ćemo hoće li neselektivno primijeniti carine na sve, pa i na proizvode Europske unije koji idu u Ameriku. Ako će ići đonom i na Europsku uniju i na Kinu, to bi Americi dugoročno moglo štetiti jer će poremetiti jedan vrlo moćan alat koji imate u međunarodnoj politici na duge staze, a to su savezništva, smatra izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Trump je najavio carine i njima želi više potaknuti proizvodnju kod kuće. 

- Kad govorimo o industrijskoj proizvodnji Kina u ovom trenutku proizvodi više od sljedećih devet država u svijetu s najvećom industrijskom proizvodnjom. Problem Kine je da ima malu potrošnju, a ima hiperprodukciju i negdje s time mora izaći van granica Kine. Ako se zatvori američko tržište kroz carine, po zakonu spojenih posuda negdje taj kineski izvoz mora ući. Ući će na tržište EU-a i u jednom trenutku će i EU biti prisiljen uvesti carine, ako se želi zaštititi od masovne deindustrijalizacije, a deindustrijalizacija je put u politički i socijalni kaos, pojasnio je.

Trump je trasirao ono što je radila Bidenova administracija kroz četiri godine svog mandata. On je prvi identificirao Kinu kao prijetnju. Stvorio je ono što danas imate u američkoj vanjskopolitičkoj zajednici - dvostranački konsenzus.  Možemo se vrijeđati, možemo se omalovažavati oko kulturoloških pitanja, ali kad je u pitanju Kina, kad je u pitanju nacionalni interes da SAD bude prva i dominantna sila u svijetu, tu imate veliko suglasje i demokrata i republikanaca, naglašava Kotarski.

Komunikacijski i politički konzultant Aleksandar Musić smatra da Trumpa ne treba podcjenjivati. 

- Trump točno zna što radi i on ima svoju viziju svijeta. Netko se s tom vizijom može slagati, može se ne slagati, ali on ima viziju svijeta, kaže.

Trump na području unutarnje politike svoj uzor vidi u Richardu Nixonu, a često mu se govorilo da na području vanjske politike u tobože izolacionističkoj viziji svijeta slijedi Andrewa Jacksona, predsjednika iz 19. stoljeća. On je danas u ovom govoru oprezno ili neoprezno otkrio tko su mu uzori - on voli Theodora Roosevelta i Williama McKinleya, voli snagatore, kaže Musić i ističe da je Trumpova pobijeda uvjerljiva.

Odmak od protokolnih pravila

Inauguracija je bila u jednom potpuno drugom duhu nego što je to bila inauguracija predsjednika Joea Bidena prije četiri godine, rekao je Zdeslav Perković, stručnjak za protokol.

- Mislim da je sama inauguracija, imajući u vidu dva pokušaja atentata na predsjednika Trumpa, bila pod izuzetnim mjerama sigurnosti, ističe, a sam govor nije bio predsjednički inauguralan govor, kaže.

Vidjeli smo popularne Marka Zuckerberga i Elona Muska kako su blizu sjedili.

- I Joe Biden u posljednjim danima svog mandata govorio je o tome da američka demokracija "kliže" ka jednoj IT-ovskoj oligarhiji i upravo je to bio simbol toga, zaključio je Perković.

Politika SAD-a prema ratu u Ukrajini

Trump je u kampanji najavljivao da će se vrlo brzo čuti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. 

- Situacija na Bliskom istoku pokazuje da bi se Trumpova predizborna obećanja mogla obistiniti. Pitanje rata u Ukrajini pitanje je njegova odnosa prema Europi. Dosad smo imali dvojake interpretacije kako bi on mogao pristupiti cijelom problemu, naglasila je izv. prof. dr. sc. Luša. 

Njegov vrlo blizak suradnik i sada član administracije Elon Musk aktivno utječe na unutarnju politiku nekih država članica Europske unije i to pokazuje da će politika prema Europi, a onda i prema ratu u Ukrajini i prema Putinu, biti jako intenzivna i interesantna u sljedećem periodu, naglasila je.

- Trump je najavio da će potpuno deregulirati proizvodnju ugljikovodika, što je vrlo važno. Čak i ako smanji vojnu pomoć Ukrajini, on će više naštetiti Rusiji kroz radikalno povećanje proizvodnje energenata jer Rusi ne žele da cijena barela nafte padne na međunarodnom tržištu. Tako da će Trump kroz deregulaciju proizvodnje ugljikovodika naštetiti ruskim ekonomskim interesima i ograničiti kapacitet vojnih djelovanja, što je dobra vijest za Ukrajinu i za nas ostale u EU-u koji se bojimo ruskog imperijalizma, zaključio je izv. prof. dr. sc. Kotarski.

Emisiju pogledajte u cijelosti: