Četiri godine rata, tisuće žrtava - kako postići pravedan mir za Ukrajinu?

Četiri godine rata u Ukrajini donijele su ogromne žrtve, razorenu zemlju i hladnu zimu bez grijanja za milijune ljudi. Dok fronta i dalje gori, Slovačka i Mađarska blokiraju sankcije EU-a i financijsku pomoć, a pitanje pravednog i održivog mira i dalje je otvoreno.

"Ruska invazija je ubrzala procese koji su počeli puno prije 2022."

Nije lako odgovoriti na pitanje vidi li se kraj rata Rusije i Ukrajine. Lako se može zaključiti da je to rat koji je značajno promijenio profil međunarodnih odnosa, ali je možda točniji zaključak da je invazija Rusije na Ukrajinu samo ubrzala mnoge procese koji su započeli i razvijali se znatno ranije od 24. veljače 2022. godine, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP). 

- Ovo je rat koji ima sagledive uzroke, ali još uvijek nesagledive posljedice po svijet i međunarodne odnose, uključivo i Ukrajinu. Ponovio bih Putinovu tezu kako je raspad SSSR-a bio najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća, što on očito nastoji ispraviti, pa je svijet gurnuo pred četiri godine u novu ratnu katastrofu. Ali, nemojmo zaboraviti da je tu i uvjerenje koje je dugo vremena prevladavalo na Zapadu kako je raspadom SSSR-a trajno otklonjena svaka ozbiljna prijetnja globalnoj dominaciji liberalne demokracije što se pokazalo netočnom, kazao je Picula.

- Činjenice govore da je rat nažalost bio stvarnost Ukrajine i punih osam godina i prije otvorenog napada, još od vremena aneksije Krima. Ta je kriza prerasla prije četiri godine u globalni, sigurnosni, politički, gospodarski problem koji je multiplicirao sve one probleme s kojima se danas suočavaju ne samo države, nego prije svega mnogi građani država, dodao je.

"EU nema konkretan datum za Ukrajinu"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je danas, prilikom obraćanja Europskom parlamentu, da Europska unija treba reći konkretan datum kad će Ukrajina pristupiti u EU. Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), rekao je da je to uistinu kompleksno, ali je istodobno jasna i poruka da Ukrajina pripada Zapadu te da ona to svaki dan i dokazuje na bojištu. 

- Vrata EU-a su otvorena u smislu da je EU odgovorio ruskoj agresiji. Cilj ruske agresije je bio vratiti Ukrajinu u sferu utjecaja Ruske Federacije u ono što u Moskvi nazivaju ruskim svijetom. Umjesto toga Europska unija je rekla da Ukrajina može biti članica Europske unije i dodijeljen joj je kandidatski status. To ne znači da može preko noći ostvariti taj status, kazao je Stier. 

Razumljivo je da Ukrajina želi imati datum, a s druge strane EU, znamo iz vlastitog iskustva, ne može obećati takav datum, a da se ne ispune određeni uvjeti, naglasio je Stier i dodao da fiksni datum, kao što je tražio predsjednik Zelenski nije nešto što je danas mogao dobiti kao odgovor, kada je predsjednica EK posjetila Kijev.

- Ukrajina se i dalje brani od ruske agresije, ali je jasno da je ona definirala svoj put prema Zapadu i u tom pogledu treba i dalje podržavati ukrajinski narod u borbi protiv ruske agresije, dodao je Stier.

"Od Ukrajine se treba učiti kako se brani teritorij"

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", smatra da su ukrajinske obrambene snage pokazale kako se treba ponašati na modernoj bojišnici, odnosno - kako maksimalno koristiti tehnološka sredstva, inovacije i razvoj novih tehnologija, novih tehnika, metoda kako bi se nadomjestio nedostatak ljudske snage, ali istovremeno i sačuvali ljudski životi.

- To je način koji pokazuje znatne uspjehe. Putinova Rusija je već četiri puta promijenila svoje strateške ciljeve u ruskoj agresiji od 2022. godine, a da ne govorimo još od 2014. Oni koji govore da je Rusija pobjednik i da pobjeđuje, mislim da se moraju dobro zamisliti, posebno u svjetlu činjenice da su napadna djelovanja ukrajinskih oružanih snaga zadnja dva tjedna na području južne Ukrajine oslobodila skoro 400 km2 teritorija, rekao je Akrap.

Nijedna strana, kaže, u ovome trenutku nema mogućnosti ostvariti konačnu i uspješnu potpunu pobjedu.

- Još uvijek postoji volja s ruske strane da postignu te ciljeve bez obzira na žrtve. Znamo kako Rusija ratuje već 150-200 godina, dok Ukrajina pokušava racionalno postupati sa svojim ljudima, tehnikom i tehnologijom i jednom politikom "disanja na terenu" - propustiti Rusiju, ruske agresore, a s druge strane i "poklopiti" te nadoknaditi jedini strateški nedostatak koji imaju u suočavanju sa Rusima, a to je zrakoplovni sustav i rakete zrak-zrak, kazao je Akrap.

Poručio je da se danas od Ukrajine treba učiti kako se brani teritorij, koje metode, sredstva i inovacije koriste, kako bi se promijenile metode rovovskog djelovanja u moderno djelovanje na bojišnici.

Apsurdi u energetici

Mađarska i Slovačka traže da ponovno ruska nafta krene naftovodom Družba, a istodobno su zaustavili isporuku dizela Ukrajini. O zaustavljanju energetskih tokova govorio je Davor Štern, energetski stručnjak.

- Radi se o dubokom apsurdu koji traje već nekoliko godina. Dok je cijela Europa prihvatila sankcije u odnosu na rusku naftu i ruski plin, Mađarska i Slovačka nisu, kazao je Štern. 

Pitanje dizela, kaže, vrlo je jednostavno. Ruska nafta je dolazila u Mađarsku, tamo se prerađivala u dizel i Mađarska je taj dizel isporučivala Ukrajini u tenkove koji su napadali ruske snage.

Odgovarajući na pitanje koliko su Mađarska i Slovačka u problemu bez nafte, Štern je kazao da su oni zapravo dokazali da nemaju nafte čim su uzeli određeni dio strateških zaliha.

- Ako neće biti mogućnost da dobivaju rusku naftu preko Janafa, onda će morati uvoziti naftu iz drugih zemalja po znatno višim cijenama, dodao je.

- Europska unija je do sada dozvolila da ruska nafta ide preko Ukrajine u Mađarsku. Znači, dvije zemlje su u ratu, Rusija i Ukrajina, i nafta iz Rusije prolazi kroz Ukrajinu u Mađarsku, istaknuo je Štern navodeći da sve to djeluje nelogično, ali da i nije to prvi takav slučaj te je podsjetio na doba rata Izraela i koalicije arapskih država 1973. godine.

Mađarska traži jeftiniji izvor nafte

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je na službenom putu u SAD-u gdje će sudjelovati na dva međunarodna skupa posvećena energetskoj sigurnosti i LNG suradnji između Europe i SAD-a. Štern smatra da će se ondje dogovoriti hoće li SAD na neki način ipak popustiti zahtjevu Mađarske da dobiva rusku naftu.

- Izbori se bliže u Mađarskoj. Ruska nafta je 30-40% jeftinija. Nikada nećemo saznati pošto je bila prodana. Jeftinija je od bilo koje druge nafte koje oni mogu dobiti preko Janafa - ne radi cijene transporta kroz Janaf, nego cijene same nafte drugog proizvođača, izjavio je Štern.

Podjele unutar EU-a oko načina pomoći Kijevu

Slovačka i Mađarska su stavile ultimatum pred Europsku uniju, zaustavile su 20. paket sankcija Rusiji i isto tako zajam 90 milijardi eura pomoću Ukrajini. Picula je kazao kako je to još jedan dokaz da je EU vrlo složena tvorevina kojoj treba vremena naravno da u hodu prevlada probleme koji se nameću u ovakvim izvanrednim situacijama.

- Važno je reći da EU pokazuje odlučnost da nastavi pomagati napadnutu zemlju, ali ostaje podijeljena oko načina kako to napraviti. To proizlazi iz njezinih unutarnjih odnosa. EU je odobrila najnoviji paket sankcija, ali nije uspjela postići dogovor o provedbi. Npr. dogovorili smo korištenje zamrznute imovine za financiranje zajma za Ukrajinu, ali također je i to zapelo prije svega zato što neke zemlje poput Belgije, to se sad već lagano zaboravlja, su izrazile strahove, vjerojatno legitimne, zbog potencijalno pravnih financijskih posljedica tog poteza. Evo, druge članice poput Mađarske i Slovačke ovim potezima zapravo ne skrivaju razumijevanje za interese Rusije u ovom ratu, naravno pravdajući da time štite vlastite nacionalne interese, rekao je Picula.

Štern: O energentima iz Rusije ponovno nakon mira

Europska unija je dogovorila kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu, koji sada Viktor Orban i Robert Fico blokiraju u samoj isplati. Danas smo čuli, kazao je Stier, da se traže načini kako zaobići takav jedan bojkot jer Mađarska i Slovačka ne sudjeluju u tome kreditu.

- S druge strane i dalje ide redoviti fond za Ukrajinu koji je već autoriziran i koji se nastavlja. On je nešto manji u iznosima, ali ta pomoć i dalje teče, ona je više uvjetovana za reforme koje se moraju učiniti u Ukrajini. Što se tiče, međutim, ovog dijela oko nafte, ja bih tu samo napravio jednu razliku - Mađarska i Slovačka su u sankcijama prema Rusiji oko nafte dobile izuzeće, što se tiče europskog režima sankcija, argumentirajući kako nemaju drugi način, drugu alternativu nego koristiti rusku naftu preko naftovoda Družba, izjavio je Stier i dodao da "sada kada su tražili da ruska nafta dođe preko Janafa, time su zapravo i de facto priznali da više nemaju argumenta za izuzeće".

Štern je pak kazao kako smatra da će se nakon uspostave mira sigurno opet razgovarati o mogućnostima da Rusija nastavi isporučivati i naftu i plin prema Europi. One europske države, kaže, koje su se pridržavale sankcija i koje su trpjele veliku štetu, teško će se oporaviti bez jeftinije energije, ali to ostavimo političarima.

Nada se da će se upogoniti Rafinerija Rijeka, jer, kako kaže, nema nikakvog razloga da Rafinerija Rijeka ne radi.

- Ako ruski plin dolazi u Mađarsku, onda je MOL-u kao kompaniji koja je operater tih rafinerija i vlasnik, puno jeftinije prerađivati tu naftu nego bilo koju drugu. Međutim, ako preko Omišlja dolazi nafta koja nije ruskog porijekla, onda je najjeftinija prerada u riječkoj Rafineriji, izjavio je Štern.

"Putinu pola Ukrajine ništa ne znači"

Vladimir Putin želi mir, ali pod svojim uvjetima, tvrdi Akrap. Putin traži da se postigne primirje jer ima problema s financijama, s unutarnjom stabilnošću, sa socijalom i gospodarstvom.

- On je praktično transformirao gospodarstvo u ratno. Problem će biti ako dođe do naglog završetka rata, a ne pod njegovim uvjetima, rekao je Akrap i dodao da će transformacija ratnog gospodarstva u mirnodopsko dovesti do urušavanja ruskog gospodarstva ako ostane izuzeto iz međunarodnih financijskog svijeta. 

- Želi ispunjavanje pete strategije, zaokruživanje teritorija Hersona, Zaporižja, Donjecka i Luhanska - na način da reorganizira snage na gospodarskom i financijskom smislu, prvenstveno da uđe u međunarodne financijske i gospodarske tokove, da može prodavati energente, počne akumulirati sredstva te da ih uloži u razvoj sposobnosti novih kojima bi opet u idućih 10-ak godina napao i pokušao ostvariti svoj konačni cilj, a to je uzimanje cijele Ukrajine. Njemu pola Ukrajine ništa ne znači, rekao je.

Picula: Putin trenutačno ne želi kraj rata pristajući na kompromis

- Pregovori formalno traju, međutim vidimo da se vrlo teško dogovara preostali niz pitanja koji je vrlo teško rješiv, odnosno pristajanje na rješenje jedne strane sigurno dovodi u politički krajnje nezavidnu situaciju drugu stranu. Kad govorimo da postoje neke ključne točke neslaganja to su prije svega predaja Rusiji teritorija kojega ona nije uspjela tokom ove četiri godine osvojiti, kazao je Picula. 

Jedan od uvjeta bio je i da se Ukrajina ne može priključiti NATO savezu. Međutim, Zelenski je javno rekao da Ukrajina odustaje od članstva u NATO-u, ali Putin s druge strane ne odustaje ama baš ni od čega.

- Po mojem mišljenju Putin ne želi ovoga trenutka kraj rata pristajući na kompromis. On još uvijek želi kraj Ukrajine. On misli da mu u tome neće pomoći samo vojni pritisak na Ukrajinu, kazao je Picula.

- Nada se podršci iz Bijele kuće. Mislim da u znatnoj mjeri treba paziti ne samo što se događa u Kremlju, nego i na koji način će tokom ove godine Donald Trump doista pokušati izvršiti pritisak da Ukrajina pristane na neke od vrlo bolnih kompromisa, izjavio je i dodao da je potrebno ustanoviti i odgovornost za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije.

"SAD pokušava Rusiju odmaknuti od Kine"

Prekid sukoba za Stiera bi bila moguća opcija. Problem je što to Putin sada ne želi. S druge strane, Ukrajina, kaže, ne bi smjela prihvatiti da sada okupirani teritoriji postanu ruski i time dati legitimitet agresiji, jer bi to bio samo poticaj novoj nekoj agresiji.

Trump nije odustao od mirenja zaraćenih strana, tvrdi Akrap. On smatra, ako to uspije, da je ponovo sigurni kandidat da dobije Nobelovu nagradu.

Spomenuli su potom i da američka politika pokušava Rusiju odmaknuti od Kine te da bi Rusija trebala shvatiti odakle joj dolazi stvarna prijetnja.

Emisiju možete pogledati ovdje: