Sukob na Bliskom istoku se produbljuje: Kakav rasplet očekivati?

Rat na Bliskom istoku ušao je u treći tjedan i ne nazire se brzi završetak. Nastavljaju se međusobni zračni udari, Washington traži međunarodnu pomoć kako bi normalizirao pomorski promet Hormuškim tjesnacem, a saveznici odbijaju sudjelovanje u toj pomorskoj koaliciji. 

O tome koliko bi rat mogao potrajati i kako ga se može privesti kraju su večeras govorili gosti u emisiji "Otvoreno" - prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, Sveučilište VERN, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu i Denis Avdagić, politički analitičar.

Cvrtila je istaknuo da je u ovom trenutku teško procijeniti kada bi sukob mogao završiti.

Cvrtila: Teško je predvidjeti kraj sukoba

- U ovom trenutku teško je reći gdje bi mogao biti kraj. Možda postoje neki elementi koji nas upućuju kada bi se eventualno moglo doći do nekog završetka, ali i to je sada teško definirati, rekao je.

Jedan od elemenata koji se može analizirati, dodao je, jest dinamika korištenja naoružanja.

- Jedan od dobrih elemenata za analizu je količina naoružanja, odnosno ispaljenih raketa dnevno - koliko zapravo napadači - SAD i Izraela mogu izdržati u toj dinamici koju trenutno imaju. Procjene vojne govore između četiri i šest tjedana, rekao je Cvrtila.

Postoje i procjene da bi sukob mogao trajati dulje.

- Postoje analize da bi to moglo trajati i do dva mjeseca. Međutim, sada smo već u fazi kada, osim onoga što promatramo na bojnom polju, moramo promatrati i ono što se događa na političkom polju, naglasio je.

U tom kontekstu istaknuo je i međunarodne političke pritiske.

- S jedne strane imamo zahtjev predsjednika Donald Trump za saveznicima u otvaranju Hormuškog tjesnaca, a s druge strane veliki pritisak velikih ekonomija, odnosno najvećih potrošača nafte i plina s Bliskog istoka, da se cijela situacija uvede u neku izvjesnost, pojasnio je.

Dodao je da iz izjava američke administracije nije lako zaključiti kada bi sukob mogao završiti.

- Ako slušamo ono što govori predsjednik Trump i njegova administracija, teško možemo zaključiti kada bi to moglo biti gotovo. Ako doslovno čitamo što je predsjednik rekao - u stvari je već gotovo. On je rekao da više nema što bombardirati jer su sve do sada srušili, rekao je Cvrtila.

Ipak, upozorio je da ostaje otvoreno pitanje strateških ciljeva operacije.

- Pitanje je koji je strateški cilj i što se postiže ovakvim bombardiranjem. Također, kakva će situacija biti kada se zaustavi vojni dio, prije svega u Iranu, ali i u cijeloj regiji, istaknuo je.

Posebno je upozorio na širenje sukoba na druge aktere u regiji.

- Iran je očito u svoj odgovor na napad uključio i druge aktere, ne samo one koji su ga napali nego i zaljevske države. Neke od tih država su u dobrim odnosima s Iranom ili su obnovile odnose, kao što je Saudijska Arabija, a sada su postale žrtve. To otvara novo poglavlje nemira i neizvjesnosti na Bliskom istoku, rekao je.

Govoreći o vojnim kapacitetima Irana, Cvrtila je naglasio da je teško procijeniti koliko još oružja ima na raspolaganju.

- U svakom ratu imate ratovanje naoružanjem i ratovanje riječima. Teško je procijeniti koliko Iran u ovom trenutku ima raketa. Zna se pouzdano da su razvili raketne programe i nekoliko generacija različitih raketnih sustava, rekao je.

Dodao je da Iran raspolaže i drugim vrstama oružja.

- Zna se i da su razvili bespilotne letjelice koje su vrlo ubojite i koje je jako teško zaustaviti, naglasio je.

Prema njegovim riječima, Iran očito nastoji dugoročno upravljati svojim vojnim kapacitetima.

- Ako pogledamo koliko su ispaljivali u posljednja dva tjedna, vidi se da nisu neracionalni u korištenju raketa, nego očito vode računa o svojim zalihama kako bi mogli djelovati dugoročno, rekao je Cvrtila.

Zaključio je da Iranu odgovara dugotrajniji sukob.

- Njihov interes je da sukob traje što dulje, a ne što kraće, jer se tada mijenjaju okolnosti u međunarodnim uvjetima, raste pritisak, istaknuo je.

Avdagić je upozorio na sigurnosne rizike mogućeg slanja brodova u Hormuški tjesnac, istaknuvši da bi takav potez u sadašnjim okolnostima bio iznimno rizičan.

Avdagić: Bilo koja zemlja koja bi poslala mornaricu u Hormuški tjesnac bila bi meta

- U ovom trenutku bilo koja zemlja koja bi poslala svoju mornaricu u Hormuški tjesnac bila bi jednostavno meta, rekao je.

Dodao je da se zato postavlja pitanje tko bi uopće bio spreman na takav potez.

- Ako to same Sjedinjene Američke Države ne žele napraviti u ovom trenutku, niti mogu s obzirom na ratnu angažiranost, tko bi to drugi mogao napraviti i zašto bi to netko sada učinio, naglasio je.

Istaknuo je da bi situacija mogla biti drukčija tek u kasnijoj fazi sukoba.

- Druga priča je kada dođe neka druga faza. Ta druga faza bila bi prestanak izravnog vojnog djelovanja Sjedinjenih Američkih Država i Izraela prema Iranu, rekao je.

U takvom scenariju, dodao je, moglo bi se razgovarati o međunarodnom osiguravanju plovidbe.

- U tom trenutku, ako postoji potreba - a vjerojatno će postojati da se osigura režim slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, tada možemo govoriti o potencijalnom uključivanju nekih država, članica NATO-a, odnosno većih mornarica zapadnih zemalja, pojasnio je.

Zaključio je da u sadašnjim okolnostima takav scenarij nije realan.

- U ovom trenutku to se neće dogoditi. Bilo bi bespredmetno očekivati da bi netko sada potvrdio takvu mogućnost, istaknuo je.

- Zašto je Trump to tražio? Vjerujem da oko sebe ima savjetnike koji su mu mogli unaprijed reći da je to nešto što se neće dogoditi, što je 'no go', kako bi rekli američkim rječnikom, rekao je.

Dodao je da američki predsjednik često koristi takav pristup u međunarodnoj politici.

- Kao što vidimo, on to stalno radi na sličan način. Ne možemo isključiti mogućnost da je ovo bila još jedna metoda pritiska, možda i priprema za tu drugu fazu, naglasio je Avdagić.

- U ovom trenutku je nemoguće očekivati sudjelovanje drugih, a bit će teško i u toj drugoj fazi. Dakle, morate na neki način pripremiti teren, pojasnio je.

- Ovo je metoda pritiska, pripremanje terena za tu drugu fazu kada će se ponovno tražiti sudjelovanje drugih zemalja, istaknuo je.

Govoreći o odbijanju dijela saveznika da se uključe u vojnu koaliciju za osiguravanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac, Goran Bandov istaknuo je da takav potez ne vidi kao izravno odbijanje, nego kao pokušaj pronalaska drukčijeg rješenja.

Bandov: Trenutačno prevladava diplomatski pristup

- Ako pričamo na diplomatski način, ja to ne vidim kao odbijanje, nego očigledno traženje drugog načina kako se može postići rješenje, rekao je.

Naglasio je da brojne države zagovaraju diplomatski pristup rješavanju krize.

- Vidimo da prvenstveno europski saveznici, ali ne samo oni nego i primjerice Japan i Australija, svi pozivaju na diplomatski način rješavanja ovog pitanja, rekao je Bandov.

Dodao je da slične poruke dolaze i od drugih važnih međunarodnih aktera.

- Vidimo da i drugi međunarodni akteri, uključujući primjerice Kinu, koja je vjerojatno jedna od daleko najzainteresiranijih da se taj prolaz na neki način oslobodi kako bi protok nafte tamo krenuo, također pozivaju na diplomatsko rješenje, naglasio je.

Prema njegovim riječima, trenutačno ne postoji politička volja za vojno rješavanje situacije.

- Ono što je u ovom trenutku očigledno jest da ne postoji volja da se u tom dijelu krene vojno, ali postoji izrazita volja za diplomatskim rješenjem i za razgovorom, istaknuo je.

Dodao je da su već započeli određeni kontakti s iranskim predstavnicima.

- Očigledno cijeli niz država već sada ima određene razgovore s iranskim predstavnicima kako bi osigurali, kako za sebe tako i šire, prolaz tim područjem, rekao je.

Bandov je spomenuo i informacije da pojedine države i kompanije ipak uspijevaju osigurati prolazak.

- Ako je točna informacija koja dolazi, neke kompanije imaju mogućnost prolaska. Tu govorimo, primjerice, o Indiji i još nekim zemljama koje Iran očito smatra neutralnima, državama koje ga ne ugrožavaju direktno i koje nisu uz Izrael i Sjedinjene Američke Države, pojasnio je.

Istaknuo je i da europske države i institucije pokušavaju pronaći rješenje.

- Vidjeli smo cijeli niz aktivnosti europskih država, ali i Europske unije kao takve, koje su usmjerene na pronalaženje rješenja za situaciju u Hormuškom tjesnacu, rekao je.

Zaključio je da trenutačno prevladava diplomatski pristup.

- Zemlje Europske unije nisu za rješavanje tog pitanja vojnim putem. Uostalom, očigledno ni Sjedinjene Američke Države nisu u stanju to riješiti vojno, jer da jesu, već bi ga riješile. Zato se sada traži drugi način, a to je u ovom trenutku diplomatski, istaknuo je Bandov.

U nastavku emisije, Cvrtila je komentirao i stav njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je odbio sudjelovanje u američkoj inicijativi, poručivši da "ovaj rat nije stvar NATO-a".

- Ako usporedimo odgovore na te zahtjeve iz Sjedinjenih Američkih Država kod različitih europskih država, kancelar Merz bio je najjasniji i rekao je točnu stvar, rekao je.

Pojasnio je da se u okviru NATO ne može automatizmom očekivati uključenje saveznika u ovakvu vrstu operacije.

Naglasio je i da je NATO obrambeni savez.

- U ovom trenutku ne postoji ništa što bi automatski dovelo u obvezu bilo koju državu članicu NATO-a da ide u pomoć Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je Cvrtila.

- No, saveznici su podržali aktivnosti, pri čemu su isticali karakter iranskog režima i poručivali da takav režim ne bi trebao ostati na povijesnoj sceni, naglasio je.

Govoreći o aktualnom odbijanju sudjelovanja u pomorskoj koaliciji, Cvrtila je ocijenio da je ono povezano i s dosadašnjim odnosima unutar savezništava.

- Ovo odbijanje je čvrsto kod nekih država, a dio razloga leži i u dosadašnjem ponašanju Trumpove administracije prema saveznicima, rekao je.

Istaknuo je da je pitanje Hormuškog tjesnaca bilo predvidivo.

- Svaki je mogao predvidjeti da će, ako dođe do napada, Iran vjerojatno zatvoriti Hormuški tjesnac. I da će nakon toga nastati problemi u kojima se danas nalazimo, rekao je.

- U idućoj fazi europske države mogle bi se uključiti, kao i tijekom iračko-iranskog rata, prije svega kroz humanitarno razminiranje s minolovcima, rekao je, dodajući da bi se mogao razmatrati i aranžman sličan onome na Crnom moru.

Na pitanje tko je u Iranu na vlasti, Avdagić je istaknuo da sustav i dalje funkcionira unatoč napadima i sigurnosnim pritiscima.

- Režim je na vlasti, on funkcionira. Oni su ranjeni, teško ranjeni, izgubili su vrhovnog vođu, ali su izabrali novog. Pokazali su kontinuitet, rekao je.

Naglasio je da je iranski sustav pripremljen na mogućnost dugotrajnog sukoba i prekida komunikacija.

"Iran se pripremao za ovakav rat"

- Iran se pripremio za ovakav rat i ovakav napad. Nećemo govoriti da je to trajalo 50 godina, ali desetljećima su se sigurno pripremali da će se nešto ovakvo u nekom trenutku dogoditi, istaknuo je.

- To znači da su se pripremili za raspad komunikacije i za napade na vodeće ljude. To je, u ovoj situaciji, decentralizirana zemlja, rekao je Avdagić.

Pojasnio je da, unatoč eventualnim gubicima, institucionalni okvir i dalje postoji.

Bandov je u nastavku istaknuo kako mu se čini da je postojala pogrešna procjena o mogućnosti rješavanja situacije u Iranu po uzoru na druge krize.

Iran i Venezuela nisu isto

- Ono što mi se čini jest da je netko u Bijeloj kući imao zamisao da će situaciju u Iranu riješiti jednako kao što je riješena situacija u Venezueli, rekao je.

Dodao je kako je upravo Venezuela mogla biti svojevrsni okidač za takav pristup, no naglasio je da se radi o potpuno različitim političkim sustavima.

- To su potpuno drugačiji sustavi i režimi koji drugačije funkcioniraju, istaknuo je.

Bandov je govorio i o Odboru za mir.

- Odbor za mir je, kako smo i ranije raspravljali u ovoj emisiji, jedan simpatični klub u kojem će se razmišljati i promišljati svjetska politika, ali bez ikakvih stvarnih ovlasti, rekao je.

Naglasio je da takvo tijelo ne predstavlja prijetnju postojećim međunarodnim institucijama.

- Većinski je stav bio da ne može ugroziti Ujedinjene narode, jer nema ozbiljnu podlogu, istaknuo je.

- U tom krugu država postoje zanimljivi vojni akteri regionalnog tipa, poput Turske, Egipta, Indonezije i Vijetnama. Oni imaju određeni vojni značaj, ali prvenstveno regionalni, rekao je.

Posebno je istaknuo važnost Turske u aktualnim okolnostima.

"Bilo bi dobro za sve da se Turska ne uključi u sukob"

- Bilo bi dobro za sve da se Turska ne uključi u ovaj sukob. To je korak koji svijet želi izbjeći, naglasio je.

Dodao je kako trenutačno nema naznaka o širem uključivanju drugih članica tog Odbora.

- U ovom trenutku nemamo nikakvih saznanja o takvom angažmanu. To nisu države od kojih se može očekivati ozbiljan vojni angažman u ovom području niti imaju kapacitete za takvu ulogu, zaključio je Bandov.

Na pitanje je li američki predsjednik Donald Trump pogriješio s napadom na Iran, Cvrtila je rekao da, pogleda li se šira slika, odgovor jest potvrdan.

- Ako gledamo širu sliku nakon ova dva tjedna i ono što možemo predvidjeti za sljedeće razdoblje, onda jest, rekao je, dodajući da operacija nije imala jasno definirane strateške ciljeve.

- Čini se da nisu bili jasno definirani ciljevi. Ako nemate jasan cilj, teško je voditi takvu operaciju, naglasio je.

- Samouništavanje vojnih objekata u Iranu ne znači da će se država oslabiti u vojnom smislu, rekao je, ističući da Iran i dalje ima strateške poluge djelovanja.

Govoreći o mogućem razvoju situacije, ocijenio je da će rješenje vjerojatno ići prema diplomatskom rješenju.

Komentirajući širi globalni kontekst, Cvrtila je rekao da eskalacija sukoba odvraća pozornost od drugih ratova.

"Više se ne govori o Ukrajini"

- Ovo idealno odgovara Rusiji.

- Više se ne govori o Ukrajini, rekao je.

Govoreći o energetskim tokovima, naglasio je da Hormuški tjesnac nije potpuno blokiran.

- Postoje načini kako se može pristupiti režimu u Iranu, rekao je, istaknuvši da se u aktualnim izjavama sve više govori o konačnom miru, a ne o privremenom primirju.

Politički analitičar Denis Avdagić ocijenio je kako ne možemo očekivati nekakav brzi mir, pogotovo ne ako govorimo o danima. 

- Ako govorimo o tjednima, to bi bilo u skladu s najavama koje su dolazile iz američke administracije i od predsjednika Donald Trump, rekao je Avdagić.

Istaknuo je da bi i u slučaju da Sjedinjene Američke Države proglase kraj svojih operacija, ostalo otvoreno pitanje reakcije Irana.

- Veliko je pitanje što će se dogoditi čak i ako Sjedinjene Američke Države kažu da je gotovo. Postavlja se pitanje kako će Iran reagirati i hoće li nastaviti s djelomičnom blokadom Hormuškog tjesnaca, naglasio je.