Summit NATO-a pokazao da ipak postoji jedinstvo

Završen je summit NATO-a u Ankari na kojem su saveznici odlučivali o budućnosti europske i transatlantske sigurnosti. Je li NATO ušao u novo razdoblje svoje povijesti? 

- Usudio bih se reći da je NATO savez na istoj razini sposobnosti i mogućnosti kao i prije godinu dana, rekao je izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", analizirajući summit NATO-a u Ankari.

- Potvrdilo se nekoliko stvari, a to je da su države članice nastavile sa svojom predanošću odluci da će izdvajati više za vlastitu obranu i za obranu Saveza te da će Europa preuzeti svoju odgovornost za vlastitu budućnost, pojasnio je.

Pokazuje se unutar NATO saveza da se jača svijest o tome koja je stvarna prijetnja sigurnosti i stabilnosti Europe, a to je Rusija, ističe.

- Činjenica da je Ukrajina dobila licenciju za proizvodnju Patriota nosi jako puno pozitivnih posljedica za Ukrajinu, za Europu, i pokazuje razvoj njihovih sposobnosti: sposobnost upravljanja opskrbnim lancima, znanja, mogućnosti da mogu proizvoditi za svoje potrebe i savezničke potrebe, kaže Akrap.

- Savez je jači, sposobniji, pokazuje da nije klinički mrtav i da se iz teških situacija može izaći jači i sposobniji, smatra.

- Ključno je da summit pokazuje da postoji vrlo jasno jedinstvo unutar cijelog NATO saveza, rekao je prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.

Prije summita u Ankari bilo je dosta trzavica, prvenstveno na razini komunikacije, često i na razini teatra, a manje na razini međudržavnih odnosa unutar NATO saveza, koji su prilično korektni, kaže.

- Odnos SAD-a prema Ukrajini značajno se promijenio od prvih mjeseci, možemo reći ako ćemo koristiti rječnik američkog predsjednika Donalda Trumpa - Ukrajina ima dobre karte i zna dobro igrati, smatra Bandov.

Američki predsjednik Trump, čim je došao u Ankaru, kritizirao je NATO zbog Grenlanda i Španjolsku zato što ne želi izdvajati 5% BDP-a.

- Doista ne znam što mu je bila potrebna priča o Grenlandu, time samo pojačava teze o razdoru unutar NATO-a, a to je izazvalo i burnu reakciju danske premijerke, rekao je dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju s Instituta "Ruđer Bošković".

Unatoč tome, Tadić je također kao pozitivan aspekt summita naveo potvrdu jedinstva saveza.

- Potvrđena je činjenica da Savez čvrsto vjeruje da je Ukrajina na putu prema pobjedi, sve je dobilo zamah koji je posljedica intenzivne ukrajinske kampanje koja uništava rusku industriju i logistiku, kaže.

Hrvatsku su u Ankari predstavljali predsjednik Republike Zoran Milanović i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid te u ime Vlade ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, no oni su tamo stigli bez usuglašenih stavova.

- Uvijek je nezgodno kad imate unutar delegacije različita mišljenja. Na kraju je ipak prihvaćen dokument kakav je izašao iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Pretpostavljam da su kolege i kolegice iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova najviše radili na njemu. U usvojenoj verziji jasno je odlučeno što će se napraviti, kako će se napraviti, u kojim rokovima i tko će što napraviti, ističe Akrap.

- Potpuno je nejasno zašto je bio potreban cijeli ovaj niz uvreda, napada, kontranapada oko nečega što je zakonski jasno definirano. Ako on (predsjednik) time sebi gradi poziciju nekakvog glavnog oporbenjaka u odnosu na Vladu, to je njegova legitimna pozicija, ali po meni to daje vrlo lošu sliku o Hrvatskoj u međunarodnim odnosima, rekao je Tadić.

Ukrajina kao jamac stabilnosti i sigurnosti Europe

Ukrajina ne da više nije sama, nego je Ukrajina već sada, u ovoj fazi, postala osiguravatelj i ima sposobnost pružanja obrambenih sposobnosti i drugim državama koje to zatraže, naglasio je Akrap.

Komentirajući trenutačnu poziciju Rusije, dr. sc. Tadić osvrnuo se na izjavu glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova koji poručuje Europi da mora voditi računa o zabrinutosti Rusije.

- To je prilično bizarno. Mi četiri godine mahom raspravljamo o sigurnosti i zabrinutosti Rusije, kakva zabrinutost za sigurnost zemlje koja ima 6.500 nuklearnih bojnih glava, od čega 1.500 aktivnih. Zabrinuti mogu biti oni koji primaju ruske prijetnje, kaže Tadić.

Dodao je da je posljednje četiri godine bilo 56 ruskih nuklearnih prijetnji Europskoj uniji.

- Dakle, mi trebamo biti zabrinuti, ne Rusija, zaključio je.