Kako će se Hrvatska pozicionirati u novoj arhitekturi svijeta?

Poruke poslane sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu otvorile su niz pitanja o novoj globalnoj arhitekturi i poziciji Hrvatske u promijenjenim međunarodnim okolnostima. Je li Davos nova Jalta i kako će se Hrvatska pozicionirati u novoj arhitekturi svijeta pitanja kojima se bavila emisija Otvoreno. 

O hrvatskoj vanjskoj politici, sigurnosnim izazovima i mogućim političkim posljedicama govorili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman (HDZ), potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Račan (SDP), nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić te saborski zastupnik stranke DOMINO Igor Peternel.

'Analizirati ciljeve i opseg djelovanja Trumpova Odbora za mir'

Hrvatska je primila poziv za sudjelovanje u Trumpovom Odboru za mir, no odluka još nije donesena. Ministar Gordan Grlić Radman poručio je da dokument treba detaljno analizirati zbog njegovih političkih, financijskih i međunarodnopravnih implikacija.

- Prije svega, dobro je da smo dobili taj poziv. Svake napore koji idu u smjeru rješavanja sukoba i postizanja mira, mi pozdravljamo. Riječ je o dokumentu koji je pokrenuo predsjednik jedne države koja je u Davosu projicirala snagu SAD-a. Predsjednik Trump reafirmirao je primat SAD-a u novom geopolitičkom poretku i gospodarskom okruženju, rekao je.

Grlić Radman naglašava da je dokument zaprimljen, ali da zahtijeva detaljnu analizu.

- Hrvatska, kao članica Europske unije, vidi važnost jedinstva i koordiniranog djelovanja država EU-a, ali isto tako i transatlantske suradnje. Hrvatska je tu glas razuma i zagovara jačanje dijaloga sa SAD-om, poručio je.

Na pitanje tko odlučuje o eventualnom pristupanju – Vlada ili predsjednik Republike – ministar je pojasnio da je riječ o jasno definiranoj proceduri: "To je interna procedura koja zahtijeva djelovanje Vlade i, ako dođe do prihvaćanja, ratifikaciju u nacionalnim parlamentima. Tako je u svim državama".

Ključno je, zaključio je, analizirati ciljeve i opseg djelovanja Odbora, osobito u kontekstu Gaze, gdje Hrvatska podržava nastavak mirovnog procesa, razoružanje Hamasa i stabilizaciju života palestinskih građana.

Račan: Poziv izgleda kao politički mamac

Ivan Račan ocijenio je da Hrvatska u ovom trenutku ne bi trebala žuriti s prihvaćanjem ili odbijanjem poziva za Trumpov odbor.

– U ovom trenutku treba pričekati. Taj poziv zasad izgleda kao „smoky list“ – poruka: dođite u moj odbor za mir, a zauzvrat se od vas očekuje nešto vrlo konkretno, uključujući teritorij zemlje članice Europske unije, Danske, odnosno Grenland, rekao je Račan.

Naglasio je da situaciju vidi kao dio šireg i složenijeg problema te upozorio na način na koji se, prema njegovu mišljenju, vodi hrvatska vanjska politika.

– Mi ovdje vidimo ministra vanjskih poslova koji cjelokupnu vanjsku politiku prepušta isključivo predsjedniku Vlade, iako Ustav kaže nešto drugačije, ustvrdio je.

Račan je ocijenio da Hrvatska nema jasnu i stabilnu vanjsku politiku te je slikovito opisao stanje u diplomaciji.

– Hrvatska vanjska politika danas je poput jedrilice koja klimata na vjetru, a more je sve uzburkanije. Od 2019. godine praktički nemamo imenovanja veleposlanika jer se dvije ključne osobe ne mogu dogovoriti. Ako se ne možemo dogovoriti oko veleposlanika, kako ćemo se dogovoriti oko ovako kompleksnih globalnih pitanja?, upitao je Račan.

Grlić Radman: Račan obmanjuje javnost

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman optužio je Račana za nepreciznosti i pokušaj obmane javnosti kazavši: "Prema Ustavu, članak 110. jasno kaže da Vlada vodi vanjsku politiku. I Vlada vodi vrlo uspješnu vanjsku politiku".

Kao primjer naveo je izjave predsjednika Republike o Grenlandu i Svalbardu, ističući da to nisu stavovi Vlade.

– Kada predsjednik države kaže da bi Trump mogao uzeti Svalbard, koji je teritorij Norveške, onda naš ministar obrane mora u Oslu objašnjavati da to nije stav Vlade. Na to tada niste reagirali, rekao je Grlić Radman.

Govoreći o blokadi imenovanja veleposlanika, ministar je ustvrdio da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odradilo svoj profesionalni dio.

– Proveli smo iskaz interesa, javili su se profesionalni diplomati. S druge strane, dobivamo prijedloge predsjednika Republike koji nisu dio diplomatske službe. Ne možemo na teret poreznih obveznika imenovati ljude bez jasnih procedura, kazao je.

Naglasio je da je od 2019. godine ponosan na svoj mandat kazavši: "Sve što smo ostvarili zajedno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem u zadnjih deset godina, nitko prije nije ostvario". 

Račan: Ministar je u neugodnoj poziciji

Račan je u završnoj replici ustvrdio da je Grlić Radman osobno doveden u neugodnu poziciju. Njega ne poštuju ni predsjednik države ni predsjednik Vlade. Radi se o njegovu resoru i imenovanjima veleposlanika, a tu se ništa ne događa, rekao je.

Odbacio je tvrdnje da predsjednik Republike predlaže „prijatelje“, ističući da se koristi dvostruki kriterij.

– Kada predsjednik predlaže imena, govori se o prijateljima. Kada HDZ predlaže imena, onda su to navodno stručni diplomati. To je isti aršin, poručio je Račan. Zaključio je da bez kompromisa i dijaloga Hrvatska ostaje blokirana u ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.

Raspudić: Hrvatska ne smije istrčavati, ali mora prepoznati vlastiti interes

Nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić ocijenio je da se Hrvatska nalazi u iznimno osjetljivom trenutku globalnog preslagivanja, a da se domaća politička rasprava prečesto svodi na, kako je rekao, „prepucavanje HDZ-a i SDP-a“.

– Dok se globalno preslaguju karte, mi gledamo rasprave koje su više nalik internim sukobima dviju stranaka, čak i u danu kada pokušavaju trgovati oko sudaca Ustavnog suda, rekao je Raspudić, ustvrdivši da se pritom velik dio oporbe uopće ne konzultira.

Komentirajući događaje u Davosu, ocijenio je da se ondje zapravo nije dogodilo ništa presudno jer ključni europski akteri nisu bili prisutni u istom trenutku kada i američki predsjednik Donald Trump. No istaknuo je da je Trump u međuvremenu ublažio retoriku te naglasio da on ne djeluje iz klasične diplomatske logike, nego iz poduzetničke.

– On dolazi iz svijeta biznisa i show businessa. Atlantsko savezništvo je predragocjeno i njegov raspad bio bi srednjoročno katastrofalan za Europu, a dugoročno i za SAD, upozorio je.

Novi poredak kao prilika za hrvatske interese, posebno u BiH

Naglasio je da Hrvatska ne smije biti dovedena u poziciju izbora između lojalnosti Europskoj uniji i odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu NATO-a.

– Paradoksalno je da se danas prvi put stvara dojam mogućeg sukoba dviju članica NATO-a, SAD-a i Danske. Hrvatska tu ne treba istrčavati, rekao je.

Raspudić smatra da razgradnja postojećeg multilateralnog poretka ne mora nužno biti loša za Hrvatsku, a osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

– Ova nova stvarnost otvara prostor za redefiniranje hrvatskih interesa i za traženje saveznika koji ih mogu podržati – rekao je, osvrnuvši se na rasprave u američkom Kongresu o hrvatskom entitetu u BiH.

Spomenuo je i istupe Maxa Primorca iz Heritage Foundationa, ocijenivši ih važnima jer, kako tvrdi, on razumije situaciju u BiH i može imati utjecaj na Trumpovu administraciju.

– Ako ova administracija može pomoći hrvatskom interesu u BiH, to treba znati prepoznati i iskoristiti, poručio je.

Kritičan je bio prema europskim partnerima, posebno Francuskoj i Njemačkoj, optuživši ih za, kako je rekao, dugogodišnju politiku štetnu za Hrvate u BiH.

– Govorimo o strateškom partnerstvu s Francuskom, a istodobno francuski veleposlanik u Sarajevu pritišće da se ne mijenja izborni zakon u korist Hrvata. O tome moramo otvoreno govoriti – zaključio je Raspudić.

Peternel kritizirao premijera, oprez u novoj svjetskoj arhitekturi

Saborski zastupnik stranke DOMINO Igor Peternel kritizirao je izjavu premijera Andreja Plenkovića iz Davosa, u kojoj je usporedio rat u Ukrajini s Domovinskim ratom. Takvu je usporedbu ocijenio neprimjerenom i neprihvatljivom.

– Hrvatska je u Domovinski rat praktički ušla pod embargom na uvoz oružja, dok Ukrajinu danas pomaže pola svijeta. To je ključna razlika i vrlo je ružno da hrvatski premijer na takav način relativizira naš rat, rekao je Peternel.

Govoreći o aktualnim globalnim okolnostima, Peternel se složio da Hrvatska mora biti iznimno oprezna i razborita u novoj geopolitičkoj situaciji, s obzirom na svoju veličinu, položaj u Europskoj uniji i savezništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Peternel smatra da Hrvatska ne bi smjela unaprijed odbaciti poziv za sudjelovanje u Trumpovu „Odboru za mir“.

– Ne možemo a priori odbiti poziv koji dolazi od američkog predsjednika. Treba razgovarati i vidjeti o čemu je riječ – rekao je, dodavši da se pritom ne može automatski govoriti o potkopavanju Ujedinjenih naroda.

Istaknuo je i da su se Ujedinjeni narodi, po njegovu mišljenju, pokazali kao „potrošena organizacija“ s vrlo ograničenim utjecajem.

– Ako se ide u njihovu reorganizaciju ili stvaranje paralelnih struktura, to su realnosti s kojima se moramo suočiti. Svijet se mijenja i ne možemo se ponašati kao da je ostao isti, zaključio je Peternel.

Grlić Radman: Hrvatska dosljedno štiti ravnopravnost Hrvata u BiH

Ministar Gordan Grlić Radman odbacio je kritike o pasivnosti hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini, istaknuvši da Hrvatska posljednjih godina sustavno radi na jačanju položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Naglasio je da Hrvati u BiH jasno prepoznaju tko se zalaže za njihovu ravnopravnost te da su upravo aktualna Vlada i hrvatska diplomacija nakon dugog razdoblja ponovno snažno otvorile to pitanje na međunarodnoj razini.

Govoreći o raspravama u američkom Kongresu, Grlić Radman je rekao da je ondje vidljiva promjena diskursa prema BiH, uz sve češće ocjene o njezinoj disfunkcionalnosti i diskriminaciji Hrvata u izbornom procesu. Hrvatska, naglasio je, ne zagovara nametanje rješenja niti se miješa u ustroj druge države, ali dosljedno inzistira na tome da Hrvati u BiH imaju pravo birati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti.

Ministar je poručio da Hrvatska podupire sva rješenja o kojima se dogovore politički lideri u BiH te da je promjena izbornog zakona ključna za uklanjanje sustavne diskriminacije. Istaknuo je i da je Hrvatska u stalnom kontaktu s političkim predstavnicima Hrvata u BiH, kao i s najvažnijim međunarodnim akterima, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Kao potvrdu međunarodnog razumijevanja tog pitanja naveo je i čestitku američkog predsjednika povodom Dana državnosti BiH, u kojoj se izrijekom spominju tri konstitutivna naroda, ocijenivši to rezultatom dugogodišnjeg rada hrvatske diplomacije. Zaključno je poručio da je stabilna, funkcionalna i prosperitetna Bosna i Hercegovina strateški interes Hrvatske, ali da se to može ostvariti jedino kroz osiguravanje pune ravnopravnosti hrvatskog naroda.

Račan: Hrvati u BiH jesu diskriminirani, ali hrvatska diplomacija nije donijela pomak

Ivan Račan ocijenio je da je stanje u Bosni i Hercegovini loše i da su Hrvati ondje sustavno diskriminirani, bez jednakih političkih prava u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. No upozorio je da se problem ne može svesti isključivo na pitanje entiteta jer se posljednjih godina otvorilo i pitanje tzv. „ostalih“, koji također traže pravo političke zastupljenosti.

Račan smatra da je hrvatska vanjska politika u posljednjih deset godina u tom području zakazala. Po njegovu sudu, aktivnosti Hrvatske svode se na simbolične posjete i političke poruke bez stvarnog učinka. Upozorio je da postoje tri moguća puta promjene ustroja BiH: kroz institucije same države, putem Ureda visokog predstavnika ili kroz širi međunarodni konsenzus unutar Europske unije, Ujedinjenih naroda i Sjedinjenih Američkih Država. Nijedan od tih smjerova, rekao je, Hrvatska nije sustavno i ozbiljno pripremala.

Posebno je kritizirao tvrdnje da su Hrvati u BiH „izgubili“ prava, ustvrdivši da ta prava nikada nisu u potpunosti ostvarena te da se stanje nije bitno promijenilo već tri desetljeća.

Raspudić: Hrvatska se morala miješati – Dayton narušen, diplomacija pasivna

Nino Raspudić odbacio je tvrdnju da se Hrvatska ne može miješati u unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine, istaknuvši da je Hrvatska supotpisnica i sukreator Daytonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovu mišljenju, upravo zato imala je obvezu reagirati u trenutku kada je Dayton ozbiljno narušen, što, kako tvrdi, nije učinila.

Podsjetio je na niz poteza međunarodne zajednice i domaćih aktera – od amandmana visokih predstavnika do slučaja Hercegovačke banke – u kojima je Hrvatska, prema njegovim riječima, ili šutjela ili aktivno sudjelovala u politikama koje su dodatno oslabile položaj Hrvata u BiH. Kao primjer je naveo i ponašanje tadašnjih hrvatskih diplomata nakon izbora Željka Komšića, koje je ocijenio kao simbol pasivne i pogrešne politike.

Raspudić smatra da se aktualni pomaci u međunarodnoj raspravi o BiH ne događaju zahvaljujući hrvatskoj diplomaciji, nego unatoč njoj. Upozorio je i na primjere energetske politike i plinske interkonekcije u BiH, gdje su, kako tvrdi, hrvatski interesi zaobiđeni, dok su europske zemlje koje se nazivaju saveznicima provodile politike štetne za Hrvate.

Zaključno je poručio da Hrvatska mora realno sagledati nove okolnosti i iskoristiti prilike koje se otvaraju s promjenama u američkoj administraciji, jer se, po njegovu sudu, dosadašnje oslanjanje na europski multilateralizam nije pokazalo uspješnim u zaštiti hrvatskih interesa u Bosni i Hercegovini.

Peternel: Hrvatska mora jače lobirati u EU za ravnopravnost Hrvata u BiH

Igor Peternel ocijenio je da Hrvatska nedovoljno koristi svoju poziciju članice Europske unije kako bi se snažnije zalagala za prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Upozorio je da su Hrvati u BiH u posebno teškom položaju jer ih je sve manje, mnogi odlaze u države EU-a, a njihova politička i demografska budućnost postaje sve neizvjesnija.

Prema njegovu mišljenju, hrvatska politika trebala bi se manje baviti lobiranjem za pojedinačne kadrovske interese u europskim institucijama, a znatno više koristiti institucionalne i stranačke kanale u Bruxellesu kako bi se osigurala puna ravnopravnost Hrvata u BiH. Smatra da i mediji i politički akteri trebaju jače pritiskati Vladu da to pitanje postavi kao jedan od svojih vanjskopolitičkih prioriteta.

Grlić Radman: Kritike su površne, Hrvatska ima rezultate

Ministar Gordan Grlić Radman odbacio je Peternelove i oporbene kritike, ocijenivši ih načelnima i površnima te bez stvarnog uvida u rezultate hrvatske diplomacije u posljednjih deset godina. Naglasio je da je upravo nakon 2000. godine došlo do zanemarivanja položaja Hrvata u BiH, kada su, kako je rekao, tadašnje vlade poručivale Hrvatima da svoje probleme rješavaju u Sarajevu.

Grlić Radman je istaknuo da je briga o položaju Hrvata u BiH ustavna obveza Republike Hrvatske, ali je upozorio da Hrvatska ne može i ne smije „crtati“ ustroj druge države jer bi to moglo imati ozbiljne političke posljedice. Dodao je da se može i mora govoriti o problemima i modelima rješenja, ali isključivo kroz politički dijalog i međunarodne okvire.

Ministar je ustvrdio da je u međunarodnoj zajednici, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, došlo do promjene diskursa o Bosni i Hercegovini, ali ne zbog unutarnjih političkih prepucavanja u Hrvatskoj, nego zbog promjena vlasti i šireg geopolitičkog konteksta. Time je, poručio je, otvoren prostor za daljnje rasprave o ravnopravnosti Hrvata u BiH, ali bez jednostranih poteza i precrtavanja granica ili ustroja države.