Tko će vladati Izraelom: Jakovina, Luša i Havel o mogućim scenarijima

Izraelski izbori nisu donijeli jasnu parlamentarnu većinu, a sastavljanje nove vlade moglo bi ovisiti o spremnosti suprotstavljenih blokova na teške kompromise. O rezultatima izbora i mogućim scenarijima u HRT-ovu Otvorenom govorili su politolozi Boris Havel i Đana Luša te povjesničar Tvrtko Jakovina.

Havel: Netanyahu je zadržao svoje pozicije

Izv. prof. dr. sc. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ocijenio je da su prvi izraelski izbori nakon terorističkog napada 2023. pokazali postojanost izraelske demokracije i političku raznolikost zemlje. Posebno je izdvojio rezultat arapskih stranaka te činjenicu da, prema njegovoj ocjeni, nije došlo do očekivanog pomicanja birača prema ekstremnijim opcijama.

– Ono što također vidimo je da je Netanyahu, što većina medija nije predviđala, zadržao svoje pozicije; štoviše, oko 50.000 glasova je dobio više nego 2022., kad su bili zadnji izbori, rekao je Havel.

Smatra da se nastavilo urušavanje ljevice, dok se politički centar dodatno diverzificirao. Mislim da ovo što se danas događa upućuje na stabilnost u Izraelu, što je dobro i za nas, poručio je.

Jakovina: Arapski birači promijenili su situaciju

Povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je snažniju mobilizaciju arapskih građana Izraela kao jednu od važnijih promjena na ovim izborima. Prema njegovoj ocjeni, dio njih ranije nije izlazio na izbore jer nije vidio veliku razliku između glavnih političkih blokova, no sada se situacija promijenila.

Kao razloge njihove veće mobilizacije naveo je politiku dosadašnje vlade prema arapskim sredinama i izjave pojedinih političara koje je ocijenio otvoreno rasističkima.

– I to je izazvalo reakciju Arapa, građana Izraela, gdje su u pojedinim sredinama 100 % izašli na izbore, gdje su sa džamija pozivali da se izađe na izbore, rekao je Jakovina.

Istaknuo je i da arapska stranka Ra'am već dulje pokazuje spremnost sudjelovati u vlasti, ali ne s Netanyahuom.

Jakovina smatra da tek treba vidjeti hoće li sadašnja situacija završiti preslagivanjem političkih blokova ili novim izborima.

– Hoće li se tu još jedanput pokazati Houdini efekt kojega je Netanyahu bio u stanju više puta napraviti u svojoj političkoj karijeri, vidjet ćemo, rekao je.

Luša: Nije riječ samo o aritmetici

Prof. dr. sc. Đana Luša, politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, upozorila je da sama brojka od 61 zastupnika nije dovoljna za razumijevanje mogućih koalicija jer je potrebno pomiriti politički i ideološki vrlo različite stranke.

– U ovoj situaciji, kao i u nizu situacija na prijašnjim izborima, imamo pitanje i aritmetike i, ustvari, političke geometrije, rekla je Luša.

Prema njezinoj analizi, Netanyahu bi pri pokušaju stvaranja vlade nacionalnog jedinstva morao tražiti kompromis s oporbom, što bi otvorilo pitanje odnosa prema krajnjoj desnici i ortodoksnim strankama. S druge strane, oporbenom bloku za većinu bi trebala potpora arapskih stranaka, zbog čega bi morao uskladiti interese centrističkih, sekularno desnih, lijevih i arapskih političkih opcija.

– To je vrlo veliki izazov i za jednu i za drugu stranu, naglasila je Luša. Kao jednu od mogućnosti navela je i nove izbore, ali upozorila da bi takav razvoj događaja mogao dodatno destabilizirati Izrael i regiju.

Havel: Izglednije je da će Netanyahu uspjeti formirati vladu

Havel smatra da bi Netanyahu glasove koji mu nedostaju za većinu mogao pokušati pridobiti iz oporbenog „bloka promjene”, koji okuplja ideološki vrlo različite stranke povezane ponajprije protivljenjem Netanyahuu.

Mogućnost da se cijeli oporbeni blok udruži s arapskim strankama ocijenio je teško zamislivom, među ostalim zato što stranka Avigdora Liebermana odbacuje takvu koaliciju.

– Izglednije mi je da će Netanyahu uspjeti formirati vladu ili da će se dogoditi novi izbori koje nipošto ne bih poistovjetio s nekom novom razinom kaosa. Apsolutno ne, rekao je Havel.

Istaknuo je da je Eisenkot po pitanjima države, sigurnosti, arapskog svijeta i ekonomije zapravo bliži Netanyahuu nego dijelu stranaka iz vlastitog bloka.

– Svašta se obećava prije izbora, međutim sad, tek nakon izbora, ona stvarna supstanca unutar svih tih aktera i njihovih stranaka dolazi na stol, rekao je.

Jakovina: Koaliciju opterećuju i pitanja 7. listopada

Jakovina je naglasio da buduću vladu, neovisno o mogućoj suradnji s arapskim strankama, čekaju važna otvorena pitanja. Među njima je izdvojio služenje vojnog roka, ali i zahtjeve za istragom sigurnosnih propusta povezanih s napadom 7. listopada 2023.

– To su pitanja koja, ja mislim, jako opterećuju stvaranje koalicije u ovom trenutku, rekao je Jakovina.

Prema njegovim riječima, Netanyahu je u prošlosti više puta pokazao sposobnost ponovnog osvajanja vlasti, ali sada je, smatra, postao težak sugovornik i za dio arapskih država od kojih bi se očekivalo sudjelovanje u traženju budućih regionalnih rješenja.

Havel je, govoreći o odgovornosti za sigurnosne propuste 7. listopada, upozorio da je to pitanje oko kojeg nema suglasnosti.

– Da se ti propusti mogu pripisati premijeru ili se pak mogu pripisati sigurnosnom establišmentu koji je s njim u dugogodišnjem konfliktu, nije jasno. I u izraelskom društvu i danas polučuje podjele, rekao je.

Luša: Trumpova potpora koristi i njemu i Netanyahuu

Luša je odnos Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua opisala kao kompleksan, ocijenivši da Trump tvrdnjom da je njegova potpora pridonijela Netanyahuovu izbornom rezultatu istodobno šalje poruku vlastitim biračima o svojoj međunarodnoj važnosti.

Netanyahuu, s druge strane, Trumpova potpora omogućuje da svojim biračima pokaže kako Sjedinjene Države čvrsto stoje iza izraelskih vanjskopolitičkih interesa. Luša smatra da bi se nakon američkih izbora u polovici mandata Trumpova politika prema Iranu mogla zaoštriti.

– Mislim da će on pooštriti svoju politiku prema Iranu, zaoštriti cijelu situaciju, aktivnije se uključiti u napade prema Iranu, što odgovara i njemu i premijeru Netanyahuu, rekla je.

Jakovina: Ne očekujem napad na Iran prije američkih izbora

Jakovina ne očekuje novi američki napad na Iran uoči izbora u SAD-u, ističući da su energetska kriza, inflacija i rast troškova života trenutačno među važnim pitanjima za američke birače.

– Ja mislim da se to neće dogoditi. Sigurno, ja pretpostavljam, u ovih tjedan dana da se to neće dogoditi, rekao je. Upozorio je, međutim, na širu nestabilnost Bliskog istoka i urušavanje sigurnosne strukture koja je dugo postojala u regiji.

– To stvara situaciju koja je u takvoj regiji, s entitetima koji su zapravo novi, vrlo nestabilna. I to otvara vrata onda i prema starom kontinentu na način na koji mi nemamo odgovor, rekao je Jakovina.

Jakovina: Amerika može utjecati, ali ne nužno presudno

Govoreći o mogućem američkom utjecaju na izraelske izbore, Jakovina je naglasio da nijedna strana država ne bi smjela utjecati na izborni proces druge zemlje.

– Sjedinjene Američke Države, naravno, mogu imati utjecaj. Da li imaju presudan utjecaj? Vidjeli ste u Mađarskoj. Endorsement od potpredsjednika Sjedinjenih Država nije osigurao Orbanovu pobjedu. Nije ni u Brazilu bio dovoljan, ali u nekim drugim sredinama je bio, rekao je.

Dodao je da je situacija u Izraelu specifična zbog dugotrajnog ratnog ozračja i osjećaja opsadnog stanja, što utječe i na političku atmosferu u zemlji.

Havel: Sigurnost je postala apsolutni prioritet

Havel se nije složio s ocjenom da Gaza tijekom kampanje nije bila važna tema. Prema njegovu tumačenju, nakon napada 7. listopada u izraelskom društvu postoji vrlo široko protivljenje stvaranju palestinske države u sadašnjim okolnostima, ali nema suglasnosti o tome što bi trebalo biti dugoročno rješenje.

– Postoji jedan oprez koji prožima izraelsko društvo, jedan šok koji se dogodio nakon tog napada, rekao je Havel. Ocijenio je da sigurnost danas snažno određuje političke stavove izraelskih birača.

– Izraelci razumiju da je to ono što im je prioritet i u tom kontekstu treba promatrati gotovo većinu procesa koji se danas odvijaju, rekao je.

Luša: Ne očekujem velike promjene izraelske vanjske politike

Luša ne očekuje dugotrajnu političku nestabilnost. Smatra da bi vlada pod Netanyahuovim vodstvom nastavila dosadašnju politiku, uz snažnu suradnju sa SAD-om, dok ni eventualni novi izbori, prema njezinoj procjeni, ne bi donijeli dramatičan zaokret.

– Ne očekujem neke bitne i velike promjene što se tiče izraelske vanjske politike, rekla je Luša. Ponovila je i svoju procjenu da će Trump nakon američkih izbora zaoštriti politiku prema Bliskom istoku.

Jakovina: Odnos prema Izraelu dramatično se promijenio

Jakovina je podsjetio da je izraelska politika i ranije prolazila kroz velike promjene, od države kojom je dominirala ljevica do današnjeg znatno većeg političkog utjecaja ultraortodoksnih Židova.

Kao posebno važno pitanje za svaku buduću izraelsku vladu izdvojio je promjenu odnosa javnosti prema Izraelu, osobito u SAD-u.

– Izraelsko javno mnijenje, svjetsko javno mnijenje, a naročito javno mnijenje u Sjedinjenim Američkim Državama, dramatično je promijenilo inače uglavnom apsolutno ili dvotrećinski pozitivan stav o Izraelu. To je osnovna briga svake buduće izraelske vlade, rekao je Jakovina.

Na kraju se osvrnuo i na izložbu o 220 godina Židovske općine u Zagrebu, otvorenu u Muzeju grada Zagreba, istaknuvši doprinos Židova razvoju Zagreba i Hrvatske u arhitekturi, umjetnosti, medicini i drugim područjima.

Havel: Na Bliskom istoku nezahvalno je predviđati

Na pitanje kada bi moglo biti jasnije hoće li Izrael dobiti novu vladu ili ponovno ići na izbore, Havel je upozorio da se situacija brzo mijenja. Naveo je 4. studenoga kao datum kada bi trebala biti poznata točna imena zastupnika te 11. studenoga kao očekivani datum sazivanja Kneseta.

– Puno se toga događa svaki dan, tako da se ne može sada nešto osobito predvidjeti. Kad se radi o Bliskom istoku, nikakvih prorokovanja i predviđanja ne treba davati jer je to jako nezahvalno, zaključio je Havel.