Trumpov diplomatski kaos: Kapitulacija Ukrajine ili nova raspodjela moći?

Rusija i dalje nastavlja napade po Ukrajini. Nakon još jednog napada dronovima na Harkiv, njegovi stanovnici su ogorčeni američkom politikom. Pitaju se zašto SAD ne želi stati na kraj Vladimiru Putinu i pitaju se tko vjeruje u pregovore o primirju s tim čovjekom. Kako će završiti diplomatski kaos oko rata koji je nastao prošli petak u Washingtonu?

Svijet se pita koji je cilj američkog predsjednika Donalda Trumpa i što donosi zatopljenje odnosa SAD-a i Rusije? Ima li Europska unija snage oduprijeti se dogovorima Washingtona i Moskve? Koja je sudbina Ukrajine? 

Pitanja su to na koja odgovore donose gosti emisije Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić: dr. sc. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju; Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova i izv. prof. dr. sc. Đana Luša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Tadić: Trump nema mirovni plan za Ukrajinu

Tonči Tadić komentirao je diplomatski skandal i debakl koji se dogodio prošli petak u Bijeloj na sastanku Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa.

- To je bio reality show u Trumpovom stilu. Trump zapravo nema mirovni plan za Ukrajinu, osim ako je mirovni plan kapitulacija. Dakle, mir u kojem uvjete diktira agresor se zove kapitulacija. Međutim, ako je cilj da Zelenski kapitulira pred Putinom, onda Zelenskom za tu kapitulaciju ne treba Trump. I ne treba Trumpu dati 50% rudnih bogatstava Ukrajine. To je potpuno jasno, istaknuo je Tadić.

Tadić smatra kako je apsurdno da je netko pokušao na galamu uloviti Zelenskog da potpiše sporazum o mineralima i da nakon toga kroz neko vrijeme potpiše i kapitulaciju.

- Krivci za ovaj incident, prema pisanju Wall Street Journala, u prvom redu je J.D. Vance. Ali i po meni je krivac i Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Njih dvojica bi morali odmah podnijeti ostavku, rekao je Tadić.

Objasnio je i zašto.

- Zato što, ako je vrhunac njihove imaginacije kraja rata u Ukrajini to da Ukrajina kapitulira nakon tri godine borbe, onda ti ljudi ne razumiju svoj posao. Ono što je izravna posljedica ovog sukoba je to da nakon rata u Ukrajini neće biti američkih kompanija. Slijedi velika obnova od 500 milijardi eura, slijedi eksploatacija ukrajinskih mineralnih bogatstava i tamo će biti europske kompanije, među njima neke hrvatske, Vjerojatno će biti čak i kineske i japanske, ali američkih neće biti, istaknuo je Tadić.

Dodao je da kada ta činjenica dopre do svijesti ekipe u Bijeloj kući da će se onda neke stvari početi drugačije odvijati.

- Ali ključno je, Trump nema blage veze kako zaustaviti rat, osim pritiskom na Zelenskog, naglasio je Tadić.

Kovač: Trump je gazda i on zna da bez SAD-a nema primirja ni mira u Ukrajini

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač smatra kako Trump i želi s Rusijom dogovoriti modus vivendi u svijetu (snošljiv odnos među načelno nepomirljivim stranama, op.a.)

- Želi dogovoriti kako postupati u raznim područjima svijeta, kako je moguće surađivati. Amerikanci ne gledaju samo Ukrajinu. Oni gledaju šire, gledaju Arktik, Bliski Istok, Srednji Istok, Aziju. I oni su zaključili, mislim na Trumpa i na njegove suradnike, da njima Rusija nije prijetnja. I ako malo pogledate zaista strategiju za nacionalnu sigurnost SAD-a tamo jasno stoji da Rusija nije prijetnja, rekao je Kovač.

Dodao je da je Rusija velesila i da ona može ometati, ali ne može nadomjestiti Ameriku kao prvu silu svijeta. Drži da to može samo Kina i da Kina ima takvu ambiciju.

- Amerikanci žele s Rusima surađivati u onoj mjeri u kojoj je to moguće. I jedan od problema je rat Rusije protiv Ukrajine. Zelenski je čovjek koji je došao na vlast u Ukrajini zahvaljujući ukrajinskoj biračkoj potpori, ali i zahvaljujući potpori Amerikanaca. On je na neki način, ako hoćete, "beba demokrata". Trump ga je naslijedio, nije mu posebno drag, ali ga se Trump neće odreći zbog kontinuiteta državne politike, naglasio je Kovač.

Smatra kako je Amerika je već postigla svoj cilj u velikoj mjeri te da će najveći dio Ukrajine će biti izvan sfere Rusije, 80% Ukrajine.

- Zelenski je došao u Bijelu kuću na način da se nespretno i nesretno izražavao pred čovjekom i njegovim timom koji ga hrane. Oni mu daju oružje, oni mu daju potporu, a on je njima počeo govoriti što će oni osjećati u budućnosti, rekao je Kovač.

Na pitanje je li Zelenski trebao biti "mali" kad je došao u Bijelu kuću, Kovač je odgovorio da ne.

- Razumijem Zelenskog, i ja bih se na njegovom mjestu loše osjećao. Uopće ga ne osuđujem. Ja samo kažem da Trump gazda. Zna da bez SAD-a nema primirja ni mira u Ukrajini. Naši prijatelji Europljani koji nas nisu pozvali ponovo na summit, ovog puta u Londonu, prvi put nisu u Parizu, dogovaraju plan o prekidu vatre koji će oni predstaviti Amerikancima. Sad se pojavljuju naši partneri Britanci u NATO-u koji će biti posrednici u tome, pozivaju Trumpa u državni posjet Velikoj Britaniji.

Drži kako je za Veliku Britaniju, Poljsku, pa i za Njemačku nezamislivo da bi one opstale u Europi bez američkog kišobrana.

- To Trump zna. I najnoviji signali su da je Trump opet spreman na razgovore sa Zelenskim. Samo neka promijeni mišljenje, neka promijeni način ponašanja, kazao je Kovač.

Luša: EU se vrti neprestano ukrug, spava, ponovno traži jamstva SAD-a

Đana Luša komentirala je poziciju Europske unije koja smatra da joj je mjesto da može odlučivati oko Ukrajine pa i čak bez SAD-a.

- Ako pogledamo cijeli prošli tjedan ili zadnja dva tjedna i kako su se stvari odvijale u smislu pregovora o budućnosti Ukrajine, vidimo prvenstveno da je predsjednik Trump izostavio Europsku uniju iz tih pregovora, što je jasna poruka svojim transatlantskim saveznicima, otprilike kako Trump percipira ulogu koju SAD ima u svijetu i da se stvara ili nastavlja rađati taj jedan novi poredak koji se bazira na sili, interesu i moći, koje onda predvode ove najmoćnije države, rekla je Luša.

Naglasila je i kako smo svjedočili činjenici da i na dva krizna summita u Parizu i Londonu nismo imali sastanke država članica Europske unije.

- Nije se sastala Europska unija, već su se sastali partneri za koje su smatrali da imaju neku riječ ili neku težinu u Europi, pa su onda i pozvani, primjerice, Kanada, pozvane su države koje nisu članice Europske unije. U Parizu, to je bila Turska, Norveška, uključilo se Ujedinjeno Kraljevstvo kao neki medijator u toj cijeloj priči. Time je poslana jasna poruka tko može sjediti za tim stolom kada se odlučuje o europskoj sudbini, tko nema mjesta za tim stolom ili tko je marginalni igra, istaknula je.

Luša je dodala kako se ponovno poslala poruka da je Europa nekako spavala cijelo ovo vrijeme, iako je imala priliku.

- Angela Merkel je na to upozoravala još 2017. godine, pa 2018. godine, da je vrijeme da se Europa više okrene sebi u smislu izgradnje obrambenih kapaciteta. Imali smo konkretnu krizu 2022. ili agresiju Rusije na suverenu državu Ukrajinu, međutim imam osjećaj da se Europska unija neprestano vrti u krug, kazala je Luša.

Rekla je i što govore rezultati kriznih summita u Parizu i Londonu.

- Govore nam da opet Europa traži jamstva SAD-a, da će proći jako puno vremena dok se Europa konsolidira na sigurnosnom i obrambenom planu, da se spominje "koalicija voljnih", ali nema konkretnog plana kako će ta "koalicija voljnih" ili nekakve snage djelovati. Tko će činiti te snage, hoće li će to biti zajedničke snage država članica Europske unije? Pod čijim zapovjedništvom? Tko će ih financirati, tko će dati sigurnosna jamstva tim snagama? Hoće li te snage čuvati mir ili će biti korištene u svrhu "peacemakinga" ili na neki način nametanja mira i odvraćanja Rusije?, nabrojala je pitanja na koje EU nema odgovor, istaknula je Luša.

Smatra da se postavlja i pitanje hoće li Rusija pristati na to.

- Također se postavlja i pitanje kakva sigurnosna jamstva te snage imaju. Ako nemaju američka sigurnosna jamstva, ako NATO neće biti uključen, na koji način bi europske snage mogle djelovati? A trenutačno snage EU-a nisu borbeno sposobne, naglasila je Luša.

Tadić: Europa će prije ili kasnije poslati vojsku u Ukrajinu

Britanski premijer poručio je da će Velika Britanija igrati vodeću ulogu u osiguravanju mira u Ukrajini, čak i uz vojnu prisutnost na terenu i u zraku.

Tadić je istaknuo da Britanija, kao jedna od dvije nuklearne sile u Europi, nema strah razgovarati s Rusijom na taj način.

Na ruskoj državnoj televiziji tri godine slušamo analize o tome koliko raketa je potrebno da se uništi Britanija. No, realnost je da bi u slučaju napada Moskva prestala postojati za 20 minuta, rekao je, dodajući da je ulazak europskih snaga u Ukrajinu neizbježan – možda čak i prije kraja rata, ako Europa procijeni da bi ukrajinski vojni poraz ugrozio njezinu sigurnost.

Posebno problematičnim smatra potencijalni američki pritisak da se ukine podrška Zelenskom.

- Europa se tome mora oduprijeti, jer bi to značilo da Putin preko Trumpa može tražiti smjenu bilo kojeg europskog lidera. To se neće dogoditi, naglasio je.

Govoreći o britanskoj inicijativi, rekao je zašto Hrvatska nije dio te priče.

- Nismo sposobni poslati ni dva vojnika u Wiesbaden, a kamoli da ćemo nekoga slati u Ukrajinu, rekao je Tadić.

Intervencije oko rada u Ukrajini će biti u onom trenutku kad se zaključi da je dosta, zaključio je Tadić.

Kovač: Europljani se boje sami sebe, to me rastužuje

Poljski premijer je kazao uoči summita u Londonu: 500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da ih zaštite od 140 milijuna Rusa. Matematika je dosta jednostavna. Ako znaš brojati, računaj na sebe, poručio je poljski premijer.

- To lijepo zvuči. Ja sam među onima koji su govorili već prije puno godina da mi moramo biti ti koji ćemo skrbiti o svojem kontinentu. Rekao sam u Washingtonu, 2015. godine, na jednom kongresu Europske pučke stranke stranke, rekao zašto ne pošaljemo mirovne snage prijateljskih država Ukrajine u Ukrajinu. To smo mogli napraviti. Nismo ništa napravili. Tusk lijepo govori. Samo treba njemu reći, gospodine Tusk, pošaljite vi Amerikance doma. Neće to napraviti. Tusk hoće Amerikance u Poljskoj, Nijemci hoće Amerikance u Njemačkoj, Španjolci žele Amerikance u Španjolskoj. Britanci u Velikoj Britaniji. Jedno su Francuzi, kad je de Gaulle bio predsjednik, potjerali NATO snage iz Francuske 1966. godine. Nakon toga nitko više. Moramo biti realni. Europljani se boje. Oni se boje sami sebe. Ja sam zbog toga jako tužan. Ja sam prvi koji lansira slogan Učinimo Europu opet važnom, rekao je Kovač.

Luša o rješenju primirja u Ukrajini: Neizvjesnost, prijetnje i novi međunarodni poredak

Profesorica Luša rekla je mišljenje hoće li okupirana područja u Ukrajini zaista ostati samo privremeno okupirana.

- To je pitanje vrijedno milijun dolara. Kako uopće postići primirje i pod kojim uvjetima, na koje su i Ukrajina i Rusija jasno već u nekoliko navrata rekli preko kojih uvjeta neće prijeći i pod kojim uvjetima sjedaju za pregovarački stol? Imamo činjenicu razjedinjenosti čelnika Europske unije koji još nisu za tim stolom, imamo poziciju gdje stvarno predsjednik Trump želi delegitimizirati predsjednika Zelenskog pozivajući na izbore u Ukrajini, rekla je Luša.

Dodaje kako također stoji činjenica da Trump želi iskoristiti ovakvu situaciju da nametne svoja pravila igre.

- Prema tim novim pravilima igre SAD bi dalje bio dominantna sila. Onda bi imali drugi red sila u koji on svrstava i Rusiju jer ju je vratio u međunarodne odnose na velika vrata i sjedi za pregovaračkim stolom s Rusijom, sutra s Putinom. To su one države koje na neki način ne poštuju onaj poredak koji je postojao dosad, koji je bio donekle baziran na međunarodnom pravu i na djelovanju međunarodnih institucija i države koje se ne mogu ograničiti nekakvim demokratskim pravilima. I imamo ovaj treći red država koje su bivši američki na neki način saveznici, ali vidimo kakva je trenutačno retorika. I u tom nekakvom procijepu se traži pitanje rješenja primirja u Ukrajini, istaknula je Luša.

Najnovija inicijativa za primirje između Rusije i Ukrajine je došla od britanskog premijera i francuskog predsjednika. Prijedlog je da to bude jednomjesečno primirje koje će na neki način obuhvaćati sve osim kopnenog djela ratovanja jer se ne može jamčiti ta cijela linija koja je stvarno preduga i ne postoje nekakve snage ili ne postoje jamci koji bi osigurali održavanje takvog primirja.

- Postavlja se pitanje pod kojim uvjetima, što će se u međuvremenu događati, hoće li se raditi strašan pritisak na predsjednika Zelenskog doslovce da kapitulira? Što će Rusija dodatno tražiti i je li stvarno onda ovo kraj tog međunarodnog poretka gdje smo imali suverene države, međunarodno pravo, međunarodne institucije ili će svatko raditi jednostavno što želi u međunarodnim odnosima?, nabrojala je nepoznanice Luša.

Snimka cijele emisije Otvoreno: