Papa Franjo: Ostavština skromnosti, dijaloga i vjere

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu, potječe iz obitelji talijanskih imigranata. Zaređen je za svećenika 1969., a četiri godine poslije položio je doživotne zavjete u isusovačkom redu.

Godine 1998. imenovan je nadbiskupom Buenos Airesa, a njegov pastoralni rad obilježilo je naglašeno zauzimanje za siromašne i marginalizirane.

Nakon što je papa Benedikt XVI. u veljači 2013. podnio ostavku, Bergoglio je izabran za 266. poglavara Katoličke crkve. Na konklavi je pobijedio u petom krugu glasovanja te je, u čast svetog Franje Asiškog, odabrao ime Franjo.

Papinstvo i ključne poruke

Njegovo papinstvo odlikuju bliskost s običnim ljudima, skromnost i zauzimanje za siromašne.

Kritizirao je raskoš u Crkvi, što je naglasio 6. srpnja 2013. riječima:

Preuzeo je Crkvu u izazovnom razdoblju, kada su je potresali skandali, osobito oni povezani sa seksualnim zlostavljanjem.

Tijekom posjeta Čileu 16. siječnja 2018. iskazao je bol i sram zbog zlostavljanja djece od strane crkvenih službenika:

Papa Franjo često je kritizirao Crkvu zbog, kako je rekao, prevelike opsjednutosti pitanjima homoseksualnosti, pobačaja i kontrole rađanja.

Njegova izjava 28. srpnja 2013. odjeknula je u javnosti:

Ipak, ostao je vjerni zagovornik tradicionalne obitelji i protivnik pobačaja, što je istaknuo 15. rujna 2021.:

Društveni angažman i ekumenski dijalog

U enciklici "Hvaljen budi" (Laudato Si') proglasio je uništavanje okoliša moralnim pitanjem, osuđujući pohlepu i nekontrolirani kapitalizam te ističući prava autohtonih naroda.

Tijekom posjeta Kanadi 25. srpnja 2022. uputio je ispriku za ulogu Crkve u kolonizaciji:

Njegova politika međureligijskog dijaloga rezultirala je povijesnim susretom s ruskim patrijarhom Kirilom 2016. godine na Kubi – prvim od crkvenog raskola 1054. 

Godine 2019. postao je prvi papa koji je posjetio Arapski poluotok, kolijevku islama, promičući mir i vjersku toleranciju.

Papa Franjo ostao je dosljedan u svom pozivu na jednostavnost, solidarnost i milosrđe, naglašavajući potrebu za Crkvom koja služi ljudima, a ne vlastitim interesima.

Pontifikat u brojkama

Donosimo statističke podatke o papi Franji, prvome latinoameričkom poglavaru Rimokatoličke Crkve, o čijoj je smrti u ponedjeljak u dobi od 88 godina u video objavi izvijestio Vatikan.

IZBOR

Bivši argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013. Bio je 266. papa po redu i prvi iz Latinske Amerike. Prvi je papa koji je uzeo ime Franjo.

TRAJANJE PONTIFIKATA

Franjin pontifikat bio je dulji od prosječnog trajanja prethodnih 265 papinskih pontifikata - sedam i pol godina. Bio je i drugi najstariji papa u povijesti. Posljednji papa koji je živio dulje od njega bio je Lav XIII., koji je, kada je umro 1903. imao 93 godine. Prije njega ne postoji dokaziv zapis o tomu da je stariji čovjek služio kao papa. Franjin prethodnik, Benedikt XVI., umro je u dobi od 95 godina, no kad se odlučio povući s papinske funkcije imao 85 godina.

KARDINALI

Trenutačno su u Vatikanu 252-ica kardinala, takozvanih "prinčeva Crkve" za koje su karakteristična crvena pokrivala za glavu. Oni savjetuju papu, vode glavne biskupije u svijetu i često su na čelu moćnih odjela unutar vatikanske birokracije.

U ovom je trenutku 135 kardinala mlađe od 80 godina i prema crkvenom zakonu ispunjavaju uvjete za ulazak u konklavu za izbor pape nakon Franjine smrti ili za odlazak u mirovinu. Poznati su kao kardinali izbornici, a Franjo ih je imenovao 109. Ostale izbornike imenovali su njegovi prethodnici.

PUTOVANJA U INOZEMSTVO

Franjo je obavio 47 putovanja izvan Italije, posjetio više od 65 država i teritorija te pritom prešao više od 465.000 km. Brazil je posjetio 2013.

Godine 2014. boravio je u Jordanu, na palestinskim teritorijima, u Izraelu, Južnoj Koreji, Albaniji, Francuskoj i Turskoj.

U 2015. je putovao u Šri Lanku, Filipine, Bosnu i Hercegovinu, Ekvador, Boliviju, Paragvaj, Kubu, Sjedinjene Države, Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku.

Godine 2016. bio je u Meksiku, Grčkoj, Armeniji, Poljskoj, Gruziji, Azerbajdžanu i Švedskoj.

2017. posjetio je Egipat, Portugal, Kolumbiju, Mjanmar i Bangladeš, a 2018. Čile, Peru, Švicarsku, Irsku, Litvu, Latviju i Estoniju.

U 2019. godini bio je u Panami, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Mozambiku, na Madagaskaru, Mauricijusu, Tajlandu i Japanu.

U godini pandemije covida-19, 2020. nije putovao u inozemstvo.

Godine 2021. bio je u Iraku, Slovačkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Cipru, a 2022. na Malti, u Kanadi, Kazahstanu i Bahreinu.

2023. je posjetio Kongo, Južni Sudan, Mađarsku, Portugal, Mongoliju i Francusku.

Godine 2024. godine bio je u Indoneziji, Singapuru, Istočnom Timoru, Papui Novoj Gvineji, Belgiji, Luksemburgu i na francuskome otoku Korzici.

U Italiji je obavio oko 37 putovanja, u srpnju 2013. započevši s otokom Lampedusom, mjestom iskrcavanja migranata koji prelaze Mediteran na putu prema boljem životu u Europi.

SVECI

Franjo je imenovao više od 900 novih svetaca, među kojima su njegovi prethodnici Ivan XXIII., Ivan Pavao II. i Pavao VI., kao i Majka Terezija iz Kalkute te salvadorski nadbiskup Oscar Romer, koji je ubijen 1980.

U tu brojku uključeni su i Otrantski mučenici, stanovnici južnotalijanskog grada koje su osmanske trupe pobile 1480. godine. Vatikan kaže da ih je bilo oko 800.

Blaženim je proglasio više od 1350 osoba. Beatifikacija je posljednji korak prije proglašenja osobe svetom.

ENCIKLIKE

Enciklika je najvažniji oblik papinskog dokumenta.

Franjo ih je napisao četiri, počevši 2013. s "Lumen Fidei" (Svjetlost vjere) o značaju kršćanske vjere. Dio te enciklike započeo je pisati njegov prethodnik papa Benedikt.

Godine 2015. objavio je "Laudato Si" (Hvaljen budi), kojim je pozvao na hitnu akciju u vezi s klimatskim promjenama. Ovo je djelo ažurirao 2023. Apostolskom pobudnicom, Laudate Deum (Hvalite Boga) u kojoj je pozvao sve one koji negiraju i poriču da se klimatske promjene događaju, kao i političare koji djeluju presporo, da promijene mišljenje.

"Fratelli tutti" iz 2020. godine (Svi smo braća) treća je enciklika pape Franje napisana u osmoj godini njegova pontifikata, a u njoj tematizira pitanja solidarnosti među ljudima u svijetu nakon pandemije.

Godine 2024. u enciklici pod nazivom "Dilexit Nos" (Uzljubi nas) pozvao je katolike da prekinu "bezumnu potragu" za novcem i da se, umjesto toga posvete svojoj vjeri.

Napisao je i brojne druge važne dokumente, poput Apostolskih konstitucija i Apostolskih pobudnica.