Papa Lav XIV. i Donald Trump: Sukob retorike i vrijednosti
20.04.2026.
22:52
Autor: B.B.B./Otvoreno/HRT
PODIJELI
Gosti emisije Otvoreno
Foto: HTV / HRT
Retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa prema papi Lavu XIV. nije uobičajena u modernoj politici, ali za njega jest, ocijenili su gosti emisije Otvoreno, upozorivši da se iza tog sukoba kriju dublje razlike u shvaćanju politike, religije i društva.
Mikić: Trumpu je do nametanja svoje sile
U fokusu rasprave bio je način na koji Trump komunicira s vjerskim autoritetima, ali i širi kontekst odnosa politike i Katoličke crkve.
O tome je govorio izv. prof. dr. sc. Anto Mikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji smatra da Trump svjesno koristi konfrontacijski stil.
- To nije uobičajen rječnik, ali za Trumpa je uobičajen. To je njegov stil, on udara osobno, njemu je do eskalacije i nametanja svoje sile, a ne snage argumenata, rekao je izv. prof. dr. sc. Anto Mikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Dodao je kako američki predsjednik pokušava spustiti Katoličku crkvu na svoju razinu političkog nadmetanja.
-Čini mi se da on u raspravi Katoličku crkvu i papu Lava pokušava spustiti na svoju razinu i na toj razini ih pobijediti. Čini mi se da u tome ne uspijeva, papa se i dalje drži svoje razine i promovira vrijednosti iza kojih stoji Katolička crkva - promicanje mira, dijaloga, razgovora i smanjenja patnje koju rat uzrokuje, rekao je.
Mikić je naglasio kako mirotvorna politika Vatikana nije novost, već kontinuitet.
- Mirotvorna politika nije nešto s čime je Sveta Stolica započela s papom Lavom XIV., nego barem od 1960-ih godina i enciklike Ivana XXIII. pa nešto prije toga i rješenja kubanske krize u kojoj je Vatikan aktivno sudjelovao, podsjetio je.
Osvrnuo se i na optužbe koje dolaze iz američkog političkog prostora.
- Optuživati papu da je za nuklearno oružje... Rekao bih da je papa prije za to da nema nitko nema nuklearno oružje. Ili da je za promicanje kriminala zbog toga što se zalaže za ljudsko postupanje prema izbjeglicama iz latinske Amerike i usput su u velikoj većini katolici. Imigracijsko pitanje u SAD-u je specifično i u njega se Katolička crkva prirodno mora uključiti, rekao je.
Dodao je i da ovo nije prvi sukob Trumpa s vrhom Katoličke crkve.
- Zapravo je sukob počeo oko tog pitanja i papa Lav nije prvi koji je pod kritikom Donalda Trumpa. Već 2016. znao je komentirati i kritizirati papu Franju, rekao je.
Anto Mikić, Hrvatsko katoličko sveučilište
Foto: HTV / HRT
Mijić: Trump je, iz svoje perspektive, puno toga dao katolicima
Politički komentator Mate Mijić smatra da se iza sukoba krije razlika u temeljnom pogledu na politiku i društvene odnose.
-Za Donalda Trumpa papa je previše katolik i on općenito prirodu odnosa u društvu, politici i vjeri vidi transakcijski. Tako je otvoreno izjavio da papa Lav ne bi bio papa da nije bilo njega. To znači da očekuje određenu lojalnost od pape i da oni zajedno provode američku politiku. Ali papa je katolik. On na državu i državne mehanizme ne gleda isto. Trumpu je državni interes imperativ, a papi Lavu je država mehanizam, alat za činiti dobro, rekao je Mijić.
Istaknuo je kako su razlike posebno vidljive u pristupu migracijama.
- Donald Trump gleda kako ljude koje ilegalno ulaze u državu osuditi i deportirati, papa gleda kako im pomoći. To su potpuno drukčije perspektive i ne mogu biti komplementarne, rekao je.
Dodao je da Katolička crkva u američkom društvu ne pripada jasno niti jednom političkom bloku.
- U SAD-u imamo veliku polarizaciju gdje se Katoličku crkvu pokušava ukalupiti, ali ona je iznad ovozemaljskih političkih podjela. Neke njene poruke se mogu uklopiti u desne narative vezano uz brak, obitelj, tradiciju, odnos prema ljudskom dostojanstvu, život od začeća do naravne smrti. Ali neke druge poruke poput zaštite radničkih prava, borbe za društvenu pravednost - više su uklopljene u lijevi politički narativ, rekao je.
Govoreći o Trumpovu odnosu prema katolicima, Mijić je ocijenio da ga ne treba tumačiti kao neprijateljski.
- Mislim da moramo biti iskreni i reći da teško da Trump osjeća neko neprijateljstvo prema katolicima. On je, iz svoje perspektive, katolicima dao puno. Dao im je većinu u Vrhovnom sudu koja je rezultirala ukidanjem presude Roe v. Wade (op. a. ukidanjem ove presude nadležnost za reguliranje pobačaja vraćena je na razinu saveznih država), rekao je.
Dodao je i da je Trump katolicima osigurao snažan politički utjecaj.
- Dao im je utjecajne društvene pozicije. On je jedan od rijetkih američkih predsjednika koji javno štuje Djevicu Mariju. Znamo da su u američkom javnom životu katolici dugo bili nepoželjni, zaključio je.
Mate Mijić, politički komentator
Foto: HTV / HRT
Marin: Pitanje je zašto se samo Trump prepoznao u Lavovim riječima
Na diplomatsku dimenziju odnosa osvrnuo se bivši veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emilio Marin, koji smatra da su Trumpove reakcije proizašle iz pogrešne interpretacije papinih poruka.
- Bio sam niz godina u diplomaciji pri Svetoj Stolici, ali sam istovremeno arheolog i povjesničar pa sve gledam diplomatski i kao arheolog-povjesničar. Tu mi je inspirativno mišljenje pape Lava XIV. koji je protumačio kako je predsjednik Trump shvatio njegove riječi kao odgovor na ono što je predsjednik uputio, a govor je bio napisan prije 15 dana, rekao je.
Istaknuo je da papine poruke nisu bile usmjerene isključivo prema SAD-u.
- Nema niti jedna rečenica, osim možda jedne, koja se eksplicitno odnosila na SAD, rat s Iranom ili predsjednika Trumpa. To se moglo odnositi na sve one koji vode ratove u ovom trenutku, a takvih ima dosta, rekao je.
- Papa Franjo je govorio da smo ušli u "raskomadani" Treći svjetski rat. Pitanje je zašto se drugi ratnici nisu prepoznali, nego se samo Donald Trump prepoznao i jedini reagirao, dodao je.
Govoreći o Trumpovu pristupu, Marin ističe i specifičan element osobne percepcije.
- Trump je u okviru svoga načina gledanja i mislim da ne bi prešao granicu da je papa Talijan ili Nijemac. Njemu je osobito teško palo da ovo govori papa Amerikanac. On je rekao "ne, ja nisam američki papa, ja sam papa Katoličke crkve". Mislim da je tu glavni nesporazum, rekao je.
- Šteta je što se svi zajedno ne postavimo konstruktivnije. Papa je u Africi, gdje se rješava sudbina Europe, dodao je.
Emilio Marin, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici (2004.-2011.)
Foto: HTV / HRT
Pavičić: Koji si vjernik može dopustiti ono što je napravio JD Vance?
Na kraju, ton cijelog sukoba dodatno je elaborirao kolumnist Darko Pavičić, upozorivši da problem nije samo sadržaj izjava, nego i način na koji su izrečene.
- Običnim rječnikom rečeno, to je prilično glupo. Ovo je sukob kojeg je obilježilo ne samo ono što je izgovoreno, nego kako je izgovoreno, rekao je.
Pritom je posebno istaknuo razinu retorike koja dolazi iz američkog političkog vrha.
- To je vulgaran rječnik u kojem, primjerice, JD Vance papu proziva da nema dovoljno teološkog znanja. Koji si to vjernik na ovom svijetu može dopustiti da proziva poglavara Katoličke crkve, kojeg se naziva Svetim Ocem? Niti najbolji teolog na svijetu, koji je možda pametniji od pape, takvo nešto si ne bi dopustio, rekao je.
Upozorio je da se iza takvih istupa krije pokušaj diskreditacije i ponižavanja.
- Vidjeli smo da ga Trump proziva zbog nuklearnog oružja ili kriminala, ali zapravo ga želi poniziti. Što to govori? To govori da se radi o sukobu dva svijeta, svijeta nerazboritosti i oholosti i svijeta koji zastupa papa - poniznosti i mira, rekao je.
Dodao je da ovakav sukob ima šire posljedice, ne samo političke nego i društvene.
- Ovaj sukob ostavlja veliku traumu u cijelom svijetu, ali možda nije loše da se sve ovako dogodilo, da ljudi osvijeste neke stvari do kraja. Katolici su iznimno osjetljivi na svoga papu. On nije jedna obična figura. Svijet se uzdrma kada papa ode s ovoga svijeta, a kada se bira novi, cijeli svijet se uzbudi, rekao je.
Zaključno je upozorio na težinu takvog javnog nastupa prema poglavaru Katoličke crkve.
-Postaviti se spram takve figure na ovaj način, mislim da je krajnje primitivno, a ako hoćete - glupo i nerazborito, zaključio je.
Darko Pavičić, kolumnist Večernjeg lista i urednik vjerujem.hr