Papa u Mongoliji pozvao svjetske vođe da otjeraju 'oblake rata'

Papa Franjo je u subotu pozvao svjetske vođe da otjeraju "mračne oblake rata" dok je govorio u Mongoliji, zemlji smještenoj između dviju svjetskih velesila, Rusije i Kine, na koje se usredotočio u diplomatskim naporima Vatikana glede Ukrajine.

Papa je na prvi dan svog posjeta Mongoliji prisustvovao svečanosti dobrodošlice na otvorenom, koja je sadržavala povorku s vojnicima iz različitih razdoblja, od onih suvremenih u svečanim uniformama do muškaraca koji su, odjeveni kao drevni mongolski ratnici, jahali konje.

Sjedio je pokraj predsjednika Ukhnaagiina Khurelsukha, koji je nosio tradicionalni ogrtač, mongolski šešir sa širokim obodom i čizme.

Mongolski domaćini potrudili su se papi Franji predstaviti svu raskoš svoje tradicije. Njihovi običaji sežu u doba kada je Mongolsko Carstvo bilo najveće na svijetu.

Osamdesetšestogodišnji Franjo, koji se kreće s pomoću invalidskih kolica i štapa, u Mongoliju je stigao u petak nakon čega se jedan dan odmarao ne bi li se prilagodio vremenskoj razlici.

Glavna svrha dolaska jest posjet sićušnoj zajednici katolika u zemlji koja je sa svojih 1450 članova jedna od najmanjih u svijetu.

Poglavar Katoličke crkve je obraćajući se predsjedniku, članovima vlade i diplomatskog zbora rekao da je on "hodočasnik prijateljstva koji k vama dolazi potiho".

Govorio je o povijesti Mongolije, istaknuvši da velika zemlja sjeverno od Kine obilježava 860. godišnjicu rođenja Džingis-kana, ujedinitelja mongolskih plemena koji je uveo razdoblje mira poznato kao "Pax Mongolica".

Predsjedniku je poklonio kopiju pisma između pape Inocenta IV. i trećeg mongolskog cara Gujuk-kana iz 1246.

No, zatim se osvrnuo na suvremena pitanja.

Franjo je poslao izaslanika, talijanskog kardinala Mattea Zuppija, u Kijev, Washington i Moskvu kako bi raspravljao o načinima da se prekine sukob u Ukrajini i pomogne humanitarnim naporima. Zuppi će uskoro otići i u Peking.

'Ljudska devastacija'

Činjenica da je Mongolija blizu Kine, koje je bila dio do 1921., skrenula je pozornost na teške odnose Vatikana s Pekingom. Dvije strane su potpisale sporazum 2018. o imenovanju katoličkih biskupa, no Peking ga je otada nekoliko puta prekršio.

Nekoliko desetaka kineskih državljana mahalo je zastavama u gomili ispred palače tijekom svečanosti dobrodošlice u subotu ujutro.

Franjo se u svom govoru također osvrnuo na prijetnje okolišu, rekavši da su domorodačke nomadske tradicije Mongola poštovale osjetljivu ravnotežu prirode, no da danas postoji potreba da se "bori protiv učinaka ljudske devastacije" okoliša.

Upozorio je mladu demokraciju na rizike od korupcije i uništenja okoliša.

Mongolija je okaljana korupcijom i degradacijom okoliša u proteklih nekoliko godina, pri čemu se njezin glavni grad suočava s jednom od najgorih kvaliteta zraka u svijetu, a skandal s pronevjerom je prošle godine izazvao prosvjede.

Ulan Bator jedan je od najzagađenijih gradova u svijetu, što je velikim dijelom uzrokovano izgaranjem ugljena zimi. Mongolija je jedna od zemalja najteže pogođena klimatskim promjenama te prosječne temperature rastu za više od dva stupnja Celzijeva od 1940.

Kako se količina padalina dugoročno smanjuje, oko tri četvrtine mongolske zemlje se pretvara u pustinju i suočava sa sušom, a više od 200 manjih jezera se od 1980. osušilo.

Ekološki problemi su pogoršani prekomjernom ispašom, pri čemu sada oko 80 milijuna životinja nastoji preživjeti na tlu koje može opskrbiti samo polovicu njih, prema podacima vlade.

Iskorištavanje mineralnih sirovina, što se smatra jednim od malobrojnih načina da se poboljša gospodarstvo, također je ugrozilo rijetke zalihe vode.

Papa iz Mongolije poslao poruku Kini o ciljevima Katoličke crkve

Papa Franjo kazao je u subotu da vlade ne trebaju strahovati od Katoličke crkve jer ona nema političku strategiju, a čini se da su njegove riječi bile upućene Kini, a ne Mongoliji kojoj je stigao u posjet.

Sveti Otac doputovao je u posjet Mongoliji, zemlji sa samo 1450 katolika, u kojoj malena katolička zajednica održava dobre odnose s vlastima koje imaju razumijevanja za njezine socijalne, zdravstvene i dobrotvorne aktivnosti.

U obraćanju biskupima, svećenicima, misionarima i pastoralnim radnicima Papa je rekao da Isus svojim apostolima nije dao nikakav politički mandat, već im je rekao da vjerom ublaže patnje "ranjenog čovječanstva".

- Upravo zato nema razloga da vlade i svjetovne institucije strahuju od evangelizacijskog rada Crkve, jer ona nema nikakav politički program. Pokreće je tiha snaga Božje milosti i poruka milosrđa i istine, koje je svrha promicati dobro svih, rekao je Sveti Otac.

Među okupljenima bio je i najviši katolički klerik Hong Konga, nadbiskup Stephen Chow, prvi hongkonški biskup koji je u travnju službeno posjetio kinesku prijestolnicu u zadnjih gotovo 30 godina.

Chow, kojeg će Papa u rujnu proglasiti kardinalom, novinarima je rekao kako se nada da bi Crkva u Hong Kongu mogla biti svojevrstan "most" s kontinentalnom Kinom.

Chow predvodi izaslanstvo od oko 40 katolika iz Hong Konga. Kazao je da Katolička crkva u Aziji raste i sada je u poziciji da pomogne u međusobnom razumijevanju između katolika Istoka i Zapada.

Istaknuo je da Sveti Otac, koji se potrudio prijeći tako dugačak put kako bi posjetio tako malenu zajednicu, pokazuje upravo to "da se Crkva širi na periferije, jer Crkva nije samo Crkva u Rimu, već i Crkva svijeta".