Svjetska banka i MMF u Parizu žele osnažiti krizno financiranje

Svjetska banka će olakšati financiranje država pogođenih prirodnim katastrofama, objavila je ta banka u četvrtak nakon što je i Međunarodni monetarni fond objavio da je postigao svoj cilj o omogućavanju 100 milijardi dolara za ranjive države. 

Dvije najave objavljene su na skupu četrdesetak čelnika u Parizu, uključujući njih desetak iz Afrike, kineskog premijera i brazilskog predsjednika. 

Cilj sastanka bio je dati novi zamah globalnom financiranju kako bi se pomoglo zemljama u razvoju u ublažavanju njihovih dugova, u reformama postratnih financijskih sustava i oslobađanju sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. 

- Jasno je da međunarodna financijska arhitektura nije uspjela u svojoj misiji pružanja globalne sigurnosne mreže za zemlje u razvoju, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, prozvavši taj sustav zastarjelim, disfunkcionalnim i nepravednim.

Čelnici žele pritisnuti međunarodne razvojne banke poput Svjetske banke da uvećaju dostupnost kapitala. Novi predsjednik te institucije Ajay Banga u izlaganju u četvrtak iznio je prijedloge poput pauze isplata dugovanja, davanja fleksibilnosti državama da preusmjeravaju novac za izvanredne situacije i nove vrste osiguranja za razvojne projekte.

- Potrebna nam je robusna i predvidljiva financijska sigurnosna mreža, rekao je etiopski premijer Abiy Ahmed na konferenciji. 

Kasnije se očekuje objava o dugu Zambije, nakon što su njezini kreditori ovaj tjedan sugerirali da je prijedlog o restrukturiranju gotovo spreman nakon dvije godine pregovora. 

Iako je cilj novih mjera Svjetske banke davanje oduška zemljama u razvoju, nije bilo govora o brisanju dugova multilateralnim kreditorima, piše agencija Reuters. 

Kina, najveći svjetski kreditor, želi da Svjetska banka i MMF preuzmu dio tih gubitaka, što te institucije i bogate zemlje odbijaju. 

Govoreći o ratu u Ukrajini, klimatskoj krizi, sve većoj nejednakosti i usporavanju progresa, čelnici su Svjetskoj banci i drugim multilateralnim institucijama poručili da im je potrebna nova vizija. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin susreta, rekao je da je vrijeme za djelovanje dok se ne izgubi povjerenje. 

Cilj skupa je odrediti planove za idućih 18 do 24 mjeseci, za pitanja poput smanjivanja dugova i financiranje protiv klimatskih katastrofa. 

Pandemija koronavirusa gurnula je velik broj siromašnijih država u dužničku krizu. Od njih se očekuje da i dalje ispunjavaju svoje obveze usprkos ogromnim šokovima za njihove financije.

Klimatski ciljevi

Francuska kaže da će dvodnevni samit biti platforma za ideje prije niza velikih ekonomskih i klimatskih sastanaka u nadolazećim mjesecima.

Ali promatrači traže opipljiv napredak - uključujući ispunjavanje već danih obećanja.

Jedna od mogućih najava je da će obećanje iz 2009. da će siromašnije zemlje dobiti 100 milijardi dolara godišnje za klimatske programe do 2020. konačno biti ispunjeno, iako s tri godine zakašnjenja.

Drugo obećanje o preusmjeravanju 100 milijardi dolara neiskorištenih "specijalnih prava vučenja" (SDR) - MMF-ov alat za povećanje likvidnosti - također će biti u središtu pozornosti.

Sastanak na vrhu dolazi usred sve većeg prepoznavanja razmjera financijskih izazova koji su pred svijetom.

Zemlje pozivaju multilateralne razvojne banke da pomognu u otključavanju ulaganja u klimu i značajno povećaju kreditiranje, istovremeno naglašavajući da bi novi dužnički aranžmani trebali uključivati, kao što ima Barbados, klauzule o katastrofama koje zemlji dopuštaju pauziranje otplate na dvije godine nakon nekog ekstremnog vremenskog događaja.

Fatumanava Pa'olelei Luteru iz Samoe, predsjednik Saveza malih otočnih država (AOSIS), rekao je da dolazak jednog ciklona može razvoj zemlje "unazaditi godinama", tražeći istovremeno fiskalni prostor za oporavak.

Druge ideje na stolu uključuju oporezivanje dobiti od fosilnih goriva i financijskih transakcija za prikupljanje sredstava za popunjavanje fondova za zaštitu klime.

Francusko predsjedništvo reklo je da želi dati "politički poticaj" ideji o međunarodnom porezu na emisije ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa, s nadom da će postići napredak na sastanku Međunarodne pomorske organizacije u srpnju.

Promatrači također s nestrpljenjem očekuju detalje plana južnoameričkih zemalja o stvaranju globalne strukture za tzv. zamjenu duga za prirodu.

Ekvador je prošlog mjeseca najavio najveću takvu transakciju te vrste, s ciljem usmjeravanja golemih resursa na očuvanje Galapagosa.