Plenković i Parolin: Pravedan mir Ukrajini i ravnopravnost naroda u BiH

Premijer Plenković u posjetu je Svetoj Stolici. S državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom, razgovarao je o bilateralnim odnosima, ratu u Ukrajini i europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe, posebno BiH. 

Sutra s obitelji i hrvatskim izaslanstvom premijer ide na audijenciju kod pape pape Lava XIV. U pratnji premijera je troje ministara - Nina Obuljen Koržinek, Ivan Šipić i Tomo Medved.

'Pravedan mir Ukrajini i ravnopravnost triju naroda u BiH'

Premijer Andrej Plenković započeo je u četvrtak službeni posjet Svetoj Stolici sastankom s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, okončanju rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.

Plenković i Parolin istaknuli su važnost što skorijeg okončanja rata u Ukrajini i postizanja pravednog, održivog mira koji će jamčiti ukrajinski suverenitet i temeljna načela međunarodnog prava. Nagalsili su i potrebu pružanja jasne europske perspektive državama jugoistočne Europe, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ključno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.

Tijekom razgovora potvrđeni su izvrsni odnosi Hrvatske i Svete Stolice te kontinuirani dijalog hrvatske vlade i HBK o svim važnim pitanjima za Katoličku Crkvu i vjernike u Hrvatskoj. Premijer je izvijestio kardinala Parolina i o aktivnostima koje vlada provodi na obnovi sakralnih objekata nakon potresa, osobito na obnovi zagrebačke katedrale.

'Bilateralni odnosi su jako dobri'

Plenković je rekao da se s kardinalom Parolinom poznaje dugi niz godina te da se redovito susreću u Vatikanu, Zagrebu i na međunarodnim forumima. Premijer je naglasio da su bilateralni odnosi “jako dobri” te istaknuo važnost redovitog dijaloga s Hrvatskom biskupskom konferencijom.

– Suradnja je utemeljena na povjerenju i na ugovorima. Doprinos HBK i Katoličke crkve iznimno je važan za ključne teme u hrvatskom društvu, za naš identitet i snagu hrvatskog naroda, ne samo recentno nego kroz stoljeća, rekao je Plenković.

Druga tema, rekao je premijer, odnosila se na stanje u jugoistočnoj Europi. Naglasio je da Svetu Stolicu posebno zanima stabilnost regije i napredak država koje još nisu unutar EU-a. Premijer je kazao: "Ponovili smo hrvatsku potporu reformskim naporima i ispunjavanju kriterija kako bi se zemlje našeg susjedstva postupno pridružile EU-u".

Posljednja tema bili su globalni izazovi, prije svega rat u Ukrajini. Plenković je rekao da Sveta Stolica i papa Lav XIV. snažno zagovaraju mir i poručio: "Razgovarali smo o mirovnim procesima, razmjeni zarobljenika, povratku ukrajinske djece i svemu onome što vatikanska diplomacija godinama promiče. Nadamo se ostvarenju trajnog i pravednog mira".

Inkunabule i poziv Papi da posjeti Hrvatsku

Plenković je najavio da će sutra biti primljen kod pape Lava XIV., s kojim se već susreo na dan njegove inauguracije.

– Drago mi je da ćemo biti primljeni i službeno. Nakon što su poziv uputili Hrvatska biskupska konferencija i predsjednik Republike, i mi ćemo ponoviti našu otvorenost da papa posjeti Hrvatsku kada mu to obaveze dopuste. To bi nam svima bilo drago, izjavio je.

Premijer je poručio da će s papom razgovarati o aktualnim međunarodnim izazovima i njegovoj viziji Europe i svijeta. Naglasio je: "U vremenu kada se međunarodno pravo manje poštuje nego prije, važno je da visoki moralni autoritet poput pape artikulira temeljne vrijednosti pred međunarodnom zajednicom".

Govoreći o mogućoj papinoj mirovnoj inicijativi za Ukrajinu, Plenković je rekao da je svaki napor usmjeren na prestanak vatre i dugoročni mirovni plan dobrodošao. "Najbolje je izravno čuti koji su dosezi takve inicijative. Vidjet ćemo što je realno i prihvatljivo, zaključio je. 

Plenković će papi darovati i recentno izdanje Hrvatskih inkunabula kako bi mu dodatno skrenuo pozornost na hrvatsku tradiciju i kulturu te ga, možda, potaknuo na dolazak u Hrvatsku.

Papina vizija svijeta i 'retorika mira'

Papa Lav XIV. na povratku sa svog prvog službenog inozemnog putovanja iz Libanona najavio je koja bi putovanja mogla uslijediti u idućoj godini. Među njima je prvi na popisu afrički kontinent, posebno Alžir, jer želi posjetiti mjesta na kojima je živio i djelovao sveti Augustin. Spomenuo je i Latinsku Ameriku, prije svega Argentinu i Urugvaj, zemlje koje papa Franjo nikada nije posjetio, javila je Kristina Pešić iz Vatikana.

Papino prvo putovanje, kaže Pešić, otkrilo je što se može očekivati od njegova diplomatskog stila. To nisu izravne ni oštre kritike, nego pozivi na mir, poštivanje ljudskih prava i međunarodnih obveza. To je retorika koja mu otvara vrata i za dijalog s politički osjetljivim i autoritarnim režimima, navodi Pešić.

Primjer toga bio je papin nedavni posjet Ankari, gdje je, isticanjem sekularne naravi moderne turske države, implicitno poslao poruku o važnosti poštivanja prava nacionalnih manjina. Ovakav pristup ključan je i za želju vatikanske diplomacije - da djeluje kao mirovni posrednik na relaciji Kijev–Moskva–Washington. O tome je Papa govorio i talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni.

No, realne šanse za takvu posredničku ulogu “nisu osobite”, posebno jer Moskva to ne želi, zaključila je Pešić.

Rim prepun hodočasnika

Rim je prepun hodočasnika jer je jubilejska godina, tako da je samo do početka rujna Rim posjetilo 24 milijuna hodočasnika.

- Nismo još imali priliku vidjeti Papu, novi Papa mi se čini jako topao, ima nešto, neko lijepo zračenje. Voljeli bismo naravno da dođe u Hrvatsku, da mi njega upoznamo, da on nas upozna, ipak smo kroz povijest dosta vezani pa bi nam bila velika čast, rekla je hodočasnica Tanja Maleš Krznar.

- Mi smo s Filipina, ali radimo u Velikoj Britaniji kao medicinske sestre. Voljele bismo da Papa posjeti Filipine, pogotovo sada, iz političkih razloga, ali i zbog posljedica brojnih tajfuna i nesreća. To bi bio poticaj filipinskom narodu, smatra Wanda Ward, hodočasnica iz Filipina.

Mnogi žele vidjeti Papu, pogotovo u njegovoj prvoj godini pontifikata, tako da je veći dio Trga svetog Petra bio zatvoren, s obzirom na to da su u Vatikanu trenutačno predsjednik Slovačke i predsjednik Mongolije.

Plenković na Papinskom sveučilištu Gregoriana

Premijer Andrej Plenković poručio je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu da je papinska diplomacija, duboko posvećena mirnom rješavanju sukoba, trajna inspiracija političkim čelnicima i običnim građanima.

Istaknuo je da u vremenu globalne nestabilnosti, humanitarnih kriza i pada povjerenja u međunarodne institucije moralni glas Svetog Oca i diplomacija Svete Stolice i dalje nadahnjuju mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo.

U sklopu službenog posjeta Svetoj Stolici premijer je održao predavanje u kojem je govorio o turbulentnoj međunarodnoj situaciji i kolektivnoj odgovornosti za izgradnju mirnije i sigurnije budućnosti. Naglasio je da globalni poredak postaje multipolaran te da u takvom okruženju papinska diplomacija ostaje važan orijentir.

Osvrnuo se i na povijesni dijalog Hrvatske i Svete Stolice, podsjetivši da je hrvatski identitet više od trinaest stoljeća povezan sa zapadnim kršćanstvom. Danas, rekao je, Hrvatska i Sveta Stolica dijele predanost ljudskom dostojanstvu, miru i kulturnim vrijednostima koje oblikuju Europu.

Plenković je Europsku uniju opisao kao najuspješniji mirovni projekt u svijetu, naglasivši da Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe te pozdravlja pozornost koju Sveta Stolica posvećuje tome cilju.

Govoreći o ulozi Papinskog sveučilišta Gregoriana, premijer je istaknuo njegov dugotrajan doprinos intelektualnom i diplomatskom životu te podsjetio na spomen-ploču Ruđeru Josipu Boškoviću kao simbol dugih kulturnih veza Hrvatske i Vatikana. Zaključio je da diplomanti ovih institucija diplomaciju doživljavaju ne samo kao pregovaranje, nego kao služenje čovječanstvu.

Pitanje palestinskog veleposlanika premijeru

Nakon predavanja slijedila su pitanja iz publike. Palestinskog veleposlanika u Vatikanu zanimalo je hoće li ih Hrvatska priznati Palestinu.

- Razumijemo složenost situacije, posebno s ratom koji je počeo prije više od 2 godine. Nažalost, nemamo evidenciju da je Palestinska samouprava prije 33 godine ili kasnije donijela odluku o priznanju Hrvatske. Provjeravao sam to s Ministarstvom vanjskih poslova, ali nije se dogodilo. Možda nam vi možete pomoći s tom informacijom. Ne kritiziram, već iznosim činjenicu koju ne treba izvlačiti iz konteksta. Stav svih hrvatskih vlada bio je i ostao - dvodržavno rješenje, poručio je Plenković. 

Na Sveučilištu svetog Antuna premijer je dobio odlikovanje svetog Franje Asiškog.