Na ulicama Niša deseci tisuća ljudi, usvojen "Studentski edikt"

Deseci tisuća ljudi okupili su se u nedjelju u Nišu na prosvjedu predvođenom studentima koji su večeras proglasili "Studentski edikt" i poručili da žele državne institucije posvećene pravdi i interesima svih građana, pravedno društvo i sustav koji "cijeni znanje i rad, a ne poslušnost i šutnju".

Tisuće ljudi zauzele su središnji Trg kralja Milana i okolne bulevare i ulice i upalili svjetla na svojim mobitelima u akciji napumpajmo točkasti softver kako bi se svjetlima pokazalo koliko se ljudi okupilo.

Tisuće ljudi iz svih su pravaca pristizale u Niš tijekom popodneva podržati studente, među njima oko tisuću bajkera, od kojih je samo iz Beograda stiglo oko 600.

Gradom povremeno odjekuje skandiranje "Pumpaj, pumpaj", što je postao motivacijski poklič studentskih prosvjeda, a okupljeni nose brojne transparente, među kojima je "Niš pa FINIŠ".

"Želimo institucije koje rade u interesu svih nas, a ne na našu štetu. Želimo sustav koji cijeni znanje i rad, a ne poslušnost i šutnju", poručeno je u dokumentu od osam točaka nazvanom "Studentski edikt".

I naziv prosvjeda Studentski edikt simbolično je povezan s Milanskim ediktom cara Konstantina Velikog iz 313. godine, koji je rođen u tadašnjem Naisu, danas Nišu, a svojim je ediktom uveo ravnopravnost religija u Rimskom Carstvu.

Današnji prosvjed organiziran je na dan kad se obilježava četiri mjeseca od pada nadstrešnice na nedavno renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, gdje je poginulo 15 osoba, većinom mladih.

Studenti s građanima od tada na trgovima i ulicama diljem Srbije traže odgovornost i pravdu za žrtve, dok vlast prosvjede vidi kao "obojenu revoluciju".

Istodobno s prosvjedom u Nišu, koji je počeo jutros i trajat će do tri sata poslije ponoći, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić okupljao je danas svoje pristaše u nekoliko gradova na jugostoku Srbije, ustvrdivši da studentskim prosvjedima pada potpora i poručivši da se u Srbiji vlast i vlada neće birati na ulici.

Studenti su idući veliki prosvjed najavili za 15. ožujka u Beogradu.

Na prosvjed u Nišu studenti su, poslije višednevnih marševa, pješačeći, trčeći štafetni ultramaraton ili biciklima, stigli sinoć iz brojnih gradova u Srbiji, a poslije prepješačenih i do 200 kilometara, dočekani su ovacijama, vatrometom, crvenim tepihom i burom emocija.

Jednako tako su ih usput dočekivali i ispraćali u gradovima i naseljima kroz koje su prolazili, pripremajući im hranu i okrijepu, a mnogi su im se i pridružili bodreći ih na putu ka Nišu.

Prosvjed će trajati 18 simboličnih sati, jer je 018 pozivni broj za Niš, ali je ujedno i "poziv za promjenu koja je potrebna", objavili su studenti niškog sveučilišta, domaćini skupa u četvrtom sveučilišnom gradu u Srbiji.

Studentski prosvjedi su od 22. studenog prošle godine prerasli su u pokret i potpunu blokadu više od 60 fakulteta nakon što je skupina pristaša i dužnosnika vladajuće Srpske napredne stranke napala studente beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti dok su 15-minutnom šutnjom odavali počast za 15 poginulih na novosadskom željezničkom kolodvoru.

Komemorativna šutnja od 15 minuta

Studentski pokret dobio je u međuvremenu masovnu podršku diljem zemlje, a prosvjedi solidarnosti i komemorativna šutnja blokadom prometnica održavaju se svakodnevno od 11:52 do 12:07, simbolično u vrijeme smrtonosnog pada nadstrešnice.

Studentske prosvjede kojima se zahtjeva odgovornost vlasti za tragediju u Novom Sadu, razotkrivanje korupcije na državnoj razini i učinkovit rad institucija, bez političkog utjecaja, državni čelnici nazivaju "obojenom revolucijom", optužujući da im je cilj svrgavanje vlasti bez izbora.

Od samog početka studenti su se jasno distancirali od svih političkih utjecaja, a odluke o svojim akcijama donose na studentskim plenumima uz većinsku podršku profesora i rektorskih kolegija. U međuvremenu, studentskom pokretu raste potpora akademske zajednice, djelatnika u kulturi, odvjetnika, taksista, sindikata, maturanata srednjih škola, a sve masovnije i javnosti diljem zemlje.

Picula: Prosvjedi traže novu vrstu emancipacije

Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, ustvrdio je da studentski prosvjedi, koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.

- Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verificirali kroz standardnu demokratsku proceduru, kazao je, istaknuvši i da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.