Summit NATO-a: Stoltenberg poziva Savez da zadrži potporu Ukrajini

Rat u Ukrajini među glavnim je temama sastanka NATO-a koji počinje u Washingtonu. Razgovarat će se o dodatnoj pomoći za Ukrajinu i ograničavanju mogućnosti ruske vojske. Bit će riječi i o ratu na Bliskom istoku. Hrvatsku će predstavljati predsjednik Zoran Milanović, ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman i ministar obrane, Ivan Anušić. U Washingtonu je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji sudjeluje na parlamentarnom okupljanju.

Dan nakon brutalnog ruskog napada na ciljeve u Ukrajini, počinje summit NATO-a u Washingtonu koji će biti u znaku nastavka potpore Ukrajini u otporu ruskoj agresiji.

U Washingtonu je i dopisnica HRT-a Branka Slavica koja se uživo javila u Dnevnik 3 HTV-a i to uoči početka ceremonije obilježavanja 75. obljetnice Saveza.

- Sve počinje tom svečanošću. Joe Biden domaćin je za čelnike 38 država članica NATO-a, ali i zemalja partnerica poput Ukrajine. Moram reći kako su sljedeći dani i svojevrstan test ispred domaće i svjetske javnosti za američkog predsjednika, 81-godišnjeg čelnika javnosti, koja će željeti vidjeti ima li snage i izdržljivosti za još jedan mandat u Bijeloj kući, rekla je.

Podsjetila da je NATO osnovan 1949. u Washingtonu kao vojni savez, ali i klub država koje su u doba razdoblja hladnog rata željele braniti demokratske principe.

- Napad Rusije na Ukrajinu prije otprilike dvije i pol godine dao je novu misiju, novi cilj Savezu, ali isto tako probudio je i skeptike na obje strane Atlantika, izvijestila je Slavica.

Dodala je kako se iz Washingtona sljedećih dana očekuju jasne poruke Rusiji i ruskom predsjedniku Putinu kako NATO čvrsto stoji iza Ukrajine, 

- Očekuju se isto tako jamstva Ukrajini za daljnju financijsku i vojnu potporu, najmanje u jednogodišnjem razdoblju, a moguće i u petogodišnjem. Isto tako i most za Ukrajinu prema punopravnom članstvu u organizaciji. Bit će i drugih tema koje će dominirati ovim skupom poput partnerstva, globalnih partnerstva, najviše na Indopacifiku. Isto tako povećanju proizvodnje vojnog oružja NATO članica, ali i financiranja organizacije. O svemu tome bit će riječi sljedećih dana, istaknula je Slavica. 

Evo što je uoči summita izjavio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

- Sve članice NATO-a potpisat će novu obvezu za obrambenu industriju. To će pomoći jačanju naše industrije u Europi i Sjevernoj Americi. Bit će inovativnija i spremna za veću proizvodnju. Prvi element te obveze povećanje je izdvajanja za obranu. Drugi element bit će bolje ulaganje, a to ćemo postići tako da više ulažemo zajedno. Dijelom je to zato da bismo mogli potpisivati velike ugovore dugoročno, istaknuo je Stoltenberg.

Stoltenberg poziva NATO da zadrži potporu Ukrajini

Šef NATO saveza Jens Stoltenberg pozvao je čelnike transatlantskoga sigurnosnog saveza da zadrže potporu Ukrajini u njezinom ratu protiv ruske invazije, izjavivši da će ishod sukoba oblikovati globalnu sigurnost desetljećima.

Na početku summita u Washingtonu u povodu proslave 75. obljetnice NATO-a, Stoltenberg je rekao da savez mora pokazati istu odlučnost koju je pokazao u drugim ključnim trenutcima u svojoj povijesti.

- Nema besplatnih opcija s agresivnom Rusijom kao susjedom. U ratu nema opcija bez rizika, rekao je i dodao kako će najveća cijena i najveći rizik biti ako Rusija pobijedi u Ukrajini.

- Ne možemo dopustiti da se to dogodi, istaknuo je.

NATO naručuje protuzračne rakete Stinger u vrijednosti od 700 milijuna dolara

NATO je naručio protuzračne rakete Stinger vrijedne gotovo 700 milijuna dolara uime nekoliko zemalja članica, rekao je glavni tajnik Saveza Stoltenberg.

- Samo danas, agencija NATO-a za nabavku NSPA, potpisala je novi multinacionalni ugovor za rakete Stinger vrijedan gotovo 700 milijuna dolara, rekao je na okupljanju čelnika obrambene industrije tijekom NATO sumita u Washingtonu.

Posljednji ugovor za rakete Stinger, koje je izradila Raytheonova divizija RTX, zajamčen je u svibnju 2022. godine kad je američka vojska naručila rakete protuzračne obrane vrijedne 625 milijuna dolara kako bi nadopunila zalihe poslane Ukrajini.

Prijenosni protuzračni projektili Stinger od prijeke su potrebe u Ukrajini, gdje su uspješno zaustavili ruske napade iz zraka, ali i u susjednim europskim zemljama koje se također boje da će morati odbiti ruske snage.

NATO narudžba za Stingere omogućit će da proizvodnja tih raketa potraje do 2029. godine, rekao je glasnogovornik RTX-a Reutersu.

Tri su velike teme ovog summita, Ukrajina dominira, ali razgovarat će se i o jačanju savezništva i globalnih partnerstava, posebno u Indo-Pacifiku, kazala je novinarka Branka Slavica.

- Ne očekuje se da ovaj tjedan u Washingtonu Ukrajina dobije pozivnicu za stalno članstvo u Savezu, ali radi se na dokumentu, vrlo pažljivo se biraju riječi koje bi premostile budućnost koja je ispred Ukrajine i dale joj čvrsta jamstva da nakon završetka rata i nakon provođenja reformi kroz koje su prošle i druge članice NATO-a, postane punopravna članica ekskluzivnog kluba koji je osnovan prije 75 godina upravo ovdje u Washingtonu radi zaštite europskih država od sovjetske hegemonije, rekla je.

Dodala je da se radi i na definiranju financijskog plana koji bi donio jamstva da će NATO i saveznici financijski i vojno pomoći Ukrajini već u 2025., a puno ambiciozniji plan je onaj u sljedećih pet godina.

Jandroković: Transatlantske veze i članak 5 ugovora NATO-a jamac sigurnosti

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao je na Parlamentarnom summitu NATO-a koji se u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država održava u povodu 75. obljetnice osnutka Sjevernoatlantskog saveza. Uoči summita, 8. srpnja nazočio je i svečanom prijemu kojeg su organizirali predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa, Mike Johnson i voditelj američkog Izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Michael Turner.

Jandroković je istaknuo da su snažne transatlantske veze i predanost Članku 5 ugovora Saveza omogućile dugotrajnu sigurnost građana država saveznica, doznaje se iz službenog priopćenja.

U svom obraćanju, podsjetio je na 75 godina od potpisivanja Washingtonskog ugovora kojim je osnovan NATO.

- Članak 5 tog ugovora govori kako je napad na jednog saveznika, napad na sve njih. Predanost upravo toj obvezi, kao i snažne transatlantske veze, omogućile su dugotrajnu sigurnost građana država saveznica, rekao je Jandroković.

Podsjetio je da je NATO uspješan jer ga ne definira ono čemu se protivi nego ono za što se zauzima, a to su demokracija, sloboda i vladavina prava.

- Predanost tim vrijednostima, koje danas mnogi žele poništiti, mora političare i dalje voditi pri donošenju odluka i osmišljavanju odgovarajućih politika, poručio je.

U svom govoru, kako stoji u priopćenju, osvrnuo se na značajno izmijenjeni europski sigurnosni poredak i ustvrdio kako diljem svijeta svjedočimo snaženju autoritarnih režima koji osporavaju međunarodni poredak temeljen na pravilima.

- U Ukrajini i dalje svakodnevno promatramo kako ne jenjava brutalnost ruskih napada i kako nitko od njih nije pošteđen. U tako kritičnom globalnom trenutku NATO mora konkretno djelovati. Stoga se s ovotjednih samita u Washingtonu mora odaslati poruka čvrste, konkretne i trajne potpore Ukrajini, rekao je šef Sabora.

Jandroković je podsjetio na 15 godina hrvatskog članstva u Savezu te na borbu Hrvatske za neovisnost, slobodu i samostalnost devedesetih godina prošlog stoljeća.

Upravo stoga Ukrajini želimo da jednako tako pobijedi i osigura pravedni mir svome narodu. Hrvatska će nastaviti pomagati, posebno u onim područjima gdje posjeduje specifično iskustvo stečeno u Domovinskom ratu i poraću, poput razminiranja, rehabilitacije veterana i ratnih stradalnika, te procesuiranja ratnih zločina, rekao je Jandroković.

Za zapadni Balkan je rekao da o njemu "posebno treba voditi računa danas, kada proruske političke snage i proxy režimi evidentno žele regiju učiniti prostorom potencijalnih novih kriza i sukoba".

Kao realne opasnosti naveo je kibernetičke i hibridne prijetnje, kao i korištenje energetike kao oružja. Protiv njih, istaknuo je, "treba odlučno djelovati i tako smanjivati prostor za ruske destabilizirajuće aktivnosti".

U zaključku govora istaknuo je važnost sposobnosti prilagodbe NATO-a jer je svijet, kako je upozorio, sve opasniji i sve nepredvidiviji.

Uz predsjednika Jandrokovića, na summitu je sudjelovao i voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak.

Scholz: Nadamo se da će i druge zemlje poslati sustave protuzračne obrane

Na skupu u Washingtonu dosadašnji glavni tajnik Jens Stoltenberg predat će tu dužnost bivšem nizozemskom premijeru Marku Rutteu. Norvežanin je najavio da će sastanak na vrhu imati tri glavne teme - jačanje obrane i otpornosti Saveza, podrška Ukrajini u obrani protiv ruske agresije te jačanje globalnog partnerstva NATO-a s državama Indopacifika.

U sklopu skupa predviđen je redoviti sastanak članica s državama partnerima iz Azije i Pacifika - Japanom, Australijom, Južnom Korejom i Novim Zelandom, kao i s predstavnicima Europske unije, stoji u priopćenju Ureda predsjednika.

- S dobrim razlogom tražili smo od ostalih u Europi i svijetu da učine više za Ukrajinu kako bi se mogla braniti protiv projektila i svih napada, zbog kojih ukrajinski narod sada pati. Nadamo se da će druge zemlje poslati još protuzračnih sustava, nadovezao se njemački kancelar Olaf Scholz.

Ukrajini nepovratan put do članstva?

Dok se bore s minskim poljem američke politike, čelnici NATO-a morat će pokazati da to nije odvuklo pozornost s realnosti bojnog polja u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojavit će se na summitu očekujući da će osigurati dodatne napredne protuzračne obrambene sustave Patriot koje traži od saveznika mjesecima kako bi Ukrajina odbila ruske napade.

Ranjivost njegove ratom razorene zemlje na moskovske projektile okrutno je potvrđena napadom u ponedjeljak na dječju bolnicu u Kijevu.

- Želio bih čuti od naših partnera veću čvrstinu i snažniji odgovor na udarac koji je Rusija još jednom zadala, rekao je Zelenski tijekom zaustavljanja u Poljskoj prije odlaska u Washington.

Obećanje slanja više oružja bit će najveća pobjeda koju će ukrajinski čelnik dobiti dok se njegove snage bore da se održe dvije i pol godine nakon ruske invazije.

Nove mjere za jačanje ukrajinske protuzračne obrane

Ne iznoseći pojedinosti Biden je obećao u ponedjeljak da će sa saveznicima u NATO-u objaviti "nove mjere za jačanje ukrajinske protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje gradove i civile od ruskih napada".

Zabrinute zbog približavanja NATO-a ratu s Rusijom, Sjedinjene Države i Njemačka prekinule su svaki razgovor o jasnom pozivu Ukrajini da se pridruži njihovom savezu. Umjesto toga diplomati kažu da razmišljaju nazvati put Kijeva prema eventualnom članstvu "nepovratnim" u deklaraciji sa samita, i napisati da je zemlja na "mostu" za pridruživanje.

Prevladava nada da će ohrabrenje zajedno s obećanjima o opskrbi oružjem biti dovoljno da se izbjegne stvaranje još jednog diplomatskog problema sa Zelenskim nakon što se javno obrušio na nevoljkost NATO-a glede članstva na prošlogodišnjem summitu.

S jednim okom na Trumpu članice NATO-a obećat će da će nastaviti podupirati Ukrajinu stopom kojom su to činile do sada, od početka ruske invazije, s otprilike 40 milijardi eura godišnje još najmanje godinu dana. Također će se složiti da Savez preuzme od američke vojske veću kontrolu nad koordinacijom isporuka oružja Ukrajini u pokušaju da se pomogne u zaštiti opskrbe od bilo kakvih promjena u Washingtonu.

NATO će objaviti povećanu potrošnju širom saveza

U pokušaju da pošalje jasnu poruku da europski saveznici čine više kako bi ojačali napore u obrani, NATO će objaviti povećanu potrošnju širom Saveza. Ove godine 23 od 32 članice Saveza trebale bi ispuniti NATO-ov cilj trošenja dva posto bruto domaćeg proizvoda na svoje vojske u odnosu na samo tri države prije deset godina.

Summit u sjeni Bidenove borbe za politički opstanak

Summit NATO-a mogao bi proteći u sjeni borbe američkog predsjednika Joea Bidena za politički opstanak, piše Afp. Osamdesetjednogodišnji čelnik pokušat će iskoristiti tri dana svečanosti na kojoj se obilježava 75. obljetnica NATO-a kako bi uvjerio saveznike u vodstvo SAD-a i vlastitu sposobnost vladanja, dok se množe pozivi da odustane od borbe za drugi predsjednički mandat.

Biden je do sada prkosio pritiscima nekih unutar vlastite stranke da se povuče, nakon što je katastrofalan nastup na debati s izbornim protivnikom Donaldom Trumpom prošlog mjeseca, u kojem je djelovao umorno i zbunjeno, pojačao strahove da mu nedostaje mentalne oštrine i fizičke spremnosti da služi drugi mandat.

- Naši saveznici traže američko vodstvo. Što mislite tko bi još mogao iskoračiti i učiniti ovo? Ja sam proširio NATO. Ja sam učvrstio NATO, rekao je Biden u intervjuu u ponedjeljak. Naime, Finska i Švedska pridružile su se NATO-u 2023., odnosno ove godine.

Orban dolazi nakon sastanka s Putinom 

Dok se dvojbe vrte oko Bidena, ostatak 32-članog saveza nervozno gleda na mogući povratak Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora u studenom. U kampanji Trump prijeti da će uništiti načelo uzajamne samoobrane koje je u temeljima NATO-a od osnivanja nakon Drugog svjetskog rata.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron stiže nakon što je osujetio pokušaj krajnje desnice u zemlji da osvoji vlast, novi britanski premijer Keir Starmer ima svoj prvi međunarodni nastup, a mađarski premijer Viktor Orban dolazi nakon vrlo kritiziranog sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.