Pad povjerenja građana Srbije u EU: Za pridruživanje 35,8% građana

Pad povjerenja građana Srbije u Europsku uniju u porastu je nakon što već četiri godini nije otvoreno niti jedno novo poglavlje, dok članice eurobloka uskraćuju podršku za otvaranje pripremljenog Klastera 3 - Konkurentnost i inkluzivni rast, koji sadrži osam poglavlja.

Prema zadnjem ispitivanju javnog mišljenja, za pristupanje Europskoj uniji bi, da se idućeg tjedna održava referendum, glasalo nešto više od trećine građana - 35,8 posto ispitanika, a protiv ih je približno toliko - 33 posto, objavio je portal Suvremena politika.

U analizi podataka vide se i generacijske razlike, mlađi ispitanici skloniji su tome da na referendumu podrže članstvo, dok u starijih prevladava protivljenje pridruživanju Uniji, pokazuje istraživanje koje je naručio Centar suvremene politike, izdavač tog portala.

Više od petine ispitanika - 22,4 posto, u ovom trenutku ne zna kako bi glasalo, dok 8,8 posto ne bi ni izašlo na referendum o pristupanju Srbije Uniji.

Taj rezultat uklapa se u trend koji pokazuje primjetan pad podrške članstvu u EU-u u Srbiji proteklih godina.

Prema istraživanjima javnog mišljenja objavljenima na internetskoj stranici Ministarstva za europske integracije, koja su objavljivana samo do 2022. godine, prije 15 godina je pozitivan odgovor na referendumsko pitanje bio skoro 70 posto, a zatim se dugo godina redovito kretao iznad 50 posto. U kolovozu 2022. bilo je 57 posto za, a u prosincu 2022. godine 43 posto.

Ovogodišnje istraživanje provedeno telefonskom anketom od 3. do 11. prosinca na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.

Najmanje protivljenje članstvu 18,7 posto , pokazuju najmlađi ispitanici u dobi od 18 do 29 godina, dok je "za" tek petina starijih od 70 godina.

Od najmlađih ispitanika također je najveći udio onih koji ne znaju kako bi glasali - skoro trećina, a podrška je članstvu u toj dobnoj skupini 41,9 posto.

Europska komisija u dva posljednja izvješća o napretku Srbije - potkraj 2024. i 2025., pokazala je da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvladinih prosvjeda započetih potkraj 2024. godine.