Potpisan povijesni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana

Povijesni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana potpisan je tijekom sastanka armenskog premijera Nikola Pašinjana i Azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. 

Cilj sporazuma je jačanje gospodarskih veza između dviju zemalja nakon desetljeća sukoba, a uključuje i ekskluzivna prava SAD-a na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, nazvanog ‘Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet‘. 

Američki predsjednik potpisao je s dvojicom čelnika i odvojene sporazume o energetici, tehnologiji, gospodarskoj suradnji, sigurnosti granica, infrastrukturi i trgovini. Time je izravno povećan utjecaj SAD-a u ruskoj sferi interesa. 

- 35 godina smrti i mržnje zamijenit će ljubav, poštovanje i zajednički uspjeh. Mislim da ovaj mirovni sporazum ništa ne može zasjeniti. Umjesto rata u kojem je toliko ljudi patilo i umiralo nastupit će veliki mir, rekao je Trump.

Dogovor koji će uznemiriti Moskvu

Sporazum je pozdravio i glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset.

- Ovaj razvoj događaja označava povijesnu prekretnicu prema trajnom miru na Južnom Kavkazu, regiji čija je stabilnost ključna za prosperitet i sigurnost svih njezinih naroda, uključujući i Gruziju. Vijeće Europe spremno je podržati Armeniju i Azerbajdžan dok okreću ovu stranicu svoje zajedničke povijesti, rekao je.

Dogovor južnokavkaskih suparnika - pod pretpostavkom da se održi - bio bi značajno postignuće za Trumpovu administraciju i sigurno će uznemiriti Moskvu, koja regiju smatra svojom sferom utjecaja.

Armenija i Azerbajdžan bili su u sukobu su još od kraja 1980-ih, zbog azerbajdžanske regije Gorski Karabah, koju su vrlo dugo kontrolirali Armenci, ali je Azerbajdžan ofenzivama 2020. i 2023. vratio kontrolu nad cijelim prostorom.