Papa u Alžiru pozvao vlasti da promiču "slobodno" civilno društvo

Papa Lav XIV započeo je 10-dnevnu turneju po Africi, u kojoj živi više od petine katolika u svijetu. Papa će posjetiti Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorijalnu Gvineju. U trenucima dubokih globalnih napetosti, Papin odlazak u Afriku nosi snažnu poruku suživota, dijaloga i međusobnog razumijevanja.

Prvoga dana posjeta Alžiru papa Lav pozvao je vlasti da se "ne boje" sudjelovanja naroda u političkom i gospodarskom životu te da promiču "živahno, dinamično i slobodno civilno društvo".

- Prava snaga zemlje je u suradnji svih na postizanju općeg dobra. Vlasti nisu pozvane da dominiraju već da služe narodu i njegovu razvoju, rekao je u govoru održanom na engleskom jeziku pred brojnim dužnosnicima, među kojima je bio i predsjednik Abdelmadžid Tebun.

- Stoga pozivam one među vama koji su u ovoj zemlji na vlasti da ne strahuju od ovakve perspektive - sudjelovanja naroda u političkom životu i da promiču živo, dinamično i slobodno civilno društvo u kojemu se posebno prepoznaju mladi kao skupina koja je sposobna pridonijeti proširenju horizonta nade za sve, rekao je Lav XIV.

Otkad je prodemokratski pokret Hirak 2019. postao još aktivniji i zatražio sveobuhvatne reforme i veću transparentnost, alžirske vlasti ponovno su preuzele kontrolu nad javnom sferom, prema podacima nevladinih organizacija za ljudska prava.

Zemlja u kojoj je sunitski islam državna religija, i dalje je prepuna velikih očekivanja, a posebno na njih čekaju mladi koji osjećaju izostanak prilika. Nekoliko dana prije papina posjeta tri su ga međunarodne nevladine organizacije, među njima i Human Rights Watch (HRW), pozvale da u razgovoru s alžirskim vlastima pokrene pitanja ljudskih prava i vjerskih sloboda.

Prije papina obraćanja predsjednik Tebboune ga je pozdravio u rodnome mjestu svetog Augustina, kako je kazao - "vašega duhovnog oca i jednog od najsvjetlijih umova u povijesti ljudske misli". Rekao je da je iznimno ponosan što se i Alžir može upisati u "neprolaznu ostavštinu" velikoga kršćanskog mislioca (354-430).

Za predsjednika Tebbounea glas pape Lava XIV. "predstavlja jedinstven moralni autoritet" i "najuvjerljiviji glas za mir u svijetu".

Alžirski je predsjednik stoga pohvalio njegov "odvažan stav kada je posrijedi tragedija s kojom je suočena Gaza" i "brojne patnje koje su pogodile zaljevsku regiju" u kontekstu rata na Bliskom istoku.

Istaknuo je da želi udružiti svoj glas s papinim, ali i s "glasovima svih probuđenih savjesti u svijetu" kako bi se "postigla pravda za palestinski narod", za "trajnu sigurnost i mir u Perzijskom zaljevu i da bi Libanon uspio prevladati nepravedne muke koje i dalje podnosi". 

Većinski muslimanski Alžir prvi put ugošćuje poglavara Katoličke crkve. 

Po dolasku u povijesni posjet Alžiru papa Lav je pozvao na oprost pokraj Spomenika alžirskim mučenicima u glavnome gradu, gdje se odaje počast onima koji su poginuli u alžirskom ratu za neovisnost od Francuske (1954.-1962.).

Lav XIV. je, vidljivo ganut položio vijenac od bijelih ruža ispod spomenika prije nego što je na trenutak zastao u tišini.

- Istinska borba za oslobođenje bit će uistinu završena tek kada se postigne mir u našim srcima. Znam koliko je teško oprostiti. No dok se sukobi diljem svijeta nastavljaju množiti, ne možemo dodavati ogorčenost na ogorčenost, generaciju za generacijom, rekao je Papa.

- Na ovome mjestu sjetimo se da Bog želi mir za sve narode, rekao je na engleskom, dodavši kako je mir koji nam omogućuje da gledamo prema budućnosti pomirenog duha moguć samo kroz oprost.

Premda je, kako je kazao, teško oprostiti, dodao je da se do istinske borbe za slobodu u konačnici može doći samo kada se postigne mir u srcu.

Pozvao je da se prestane prenositi ogorčenje s generacije na generaciju, u doba dok je u svijetu sve više sukoba. 

Posjet Velikoj džamiji i susret s alžirskom kršćanskom zajednicom u bazilici Gospe Afričke, mjestu hodočašća i molitve muslimana i kršćana, potvrda su Papine poruke o važnosti mira, tolerancije i suživota. Alžir ima oko 48 milijuna stanovnika, od toga je manje od 10 tisuća katolika.

- Devet od deset ljudi koji dođu u ovu baziliku muslimanske je vjere. Dolaze moliti i nešto se događa u njihovim srcima. Lijepo je vidjeti da možemo biti braća i sestre i zajedno graditi društvo iako pripadamo različitim religijama, rekao je kardinal Jean Paul Vesco, alžirski nadbiskup.

No skupine za ljudska prava izražavaju zabrinutost zbog postupanja Alžira prema vjerskim manjinama. Političke čelnike Papa je pozvao da prihvate dijalog i solidarnost kako bi svijetu donijeli veću pravdu.

- Poštujući dostojanstvo svakoga i dopuštajući da vas gane bol drugih, umjesto da umnažate nesporazume i sukobe, zasigurno možete postati protagonisti novog poglavlja u povijesti. Danas je to važnije nego ikad prije s obzirom na stalna kršenja međunarodnog prava i neokolonijalne težnje, rekao je Papa.

Papa je govor održao u kontekstu ozbiljnih napetosti između Pariza i Alžira, obilježenih protjerivanjem diplomata i uhićenjem konzularnog službenika u Francuskoj, kao i pritvaranjem francusko-alžirskog pisca Boualema Sansala u Alžiru (puštenog na slobodu krajem 2025.) te zatvaranjem francuskog novinara Christophea Gleizesa prošlog lipnja.

- Alžir je velika zemlja s dugom i bogatom poviješću prožetom tradicijom. Alžir je zemlja s bolnom poviješću koju su obilježila i razdoblja nasilja, no ipak ste ih uspjeli prevladati odvažnošću i poštenjem, rekao je Papa.

- Stajati ovdje ovdje pred ovim spomenikom znači odati počast povijesti Alžira i duhu jednog naroda koji se borio za neovisnost, dostojanstvo i suverenitet nacije, istaknuo je.

Francusku kolonizaciju Alžira, koja je započela 1830., obilježila su masovna ubojstva i uništenje socioekonomskih struktura zemlje, kao i deportacije velikih razmjera.

Brojne pobune ugušene su prije izbijanja krvavog rata za neovisnost (1954.-1962.) koji je, prema alžirskim vlastima rezultirao s milijun i pol poginulih Alžiraca, a prema francuskim povjesničarima smrtno je stradalo 500.000 ljudi, među kojima 400.000 Alžiraca.

Alžir je bio i poprište građanskog rata između 1992. i 2002. Tada su se sukobile islamističke grupe s vladinim snagama, a period je poznat kao "Crno desetljeće". Po službenim podacima tada je smrtno stradalo 200.000 ljudi.

Za Lava augustinca, prvog papu iz reda koji slijedi učenja svetog Augustina rođenog u današnjem Alžiru, ovaj je pastoralni posjet i duboko osoban jer ideje sjevernoafričkog kršćanskog filozofa i teologa iz 4. stoljeća, poput zajedništva i poniznosti, dijelom su oblikovale ovog poglavara Katoličke crkve.