Izlazne ankete: Lukašenko osvojio sedmi mandat s 87,6 posto glasova

Aleksandar Lukašenko, čelnik koji Bjelorusijom vlada već tri desetljeća, osvojio je sedmi mandat na izborima u nedjelju na kojima nije imao stvarnu konkurenciju.

Državni mediji izvijestili su da je 70-godišnji Lukašenko, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, osvojio 87,6 posto glasova, prema izlaznim anketama. Tradicionalno su izlazne ankete gotovo identične kasnijoj objavi rezultata izbornog povjerenstva.

S obzirom na to da su oporbeni političari ili u egzilu ili zatvoreni, a četiri alternativna kandidata smatraju se statistima koje je odobrila država na namještenim izborima, očekivalo se da će Lukašenko dobiti još jedan petogodišnji predsjednički mandat.

- U Bjelorusiji imamo brutalnu demokraciju. Ne vršimo pritisak ni na koga i nikoga ne ušutkujemo. Hoćete li vi u Europskoj uniji priznati ili ne ove izbore, stvar je ukusa. Kunem vam se, apsolutno mi je svejedno priznajete li ih ili ne. Za mene je najvažnije da ih priznaju Bjelorusi, da završe mirno, kao što su i počeli, kazao je Lukašenko. 

- Bjelorusi nikada neće prihvatiti Lukašenka. On je kriminalac koji je preuzeo vlast i uz pomoć Putina drži kao taoce devet milijuna Bjelorusa. Tisuće Bjelorusa su iza rešetaka zbog političkih razloga. Lukašenko je uvukao našu zemlju u rat. Postao je prijetnja našim susjedima i prodaje našu zemlju Rusiji. On ne predstavlja bjeloruski narod, izjavila je Svetlana Tihanovska, bjeloruska oporbena čelnica u egzilu.

Oko 6,9 milijuna ljudi ispunjava uvjete za glasovanje u bivšoj sovjetskoj republici tijesno povezanoj s Moskvom, ali njihovi glasački listići ne vrijede mnogo.

Nakon zadnjih izbora 2020., izborna komisija dodijelila je Lukašenku 80,1 posto glasova, s odazivom od 84,4 posto. To je pokrenulo prodemokratske prosvjede u cijeloj zemlji, koje je Lukašenko ugušio uz pomoć Rusije.

Prema procjeni Ujedinjenih naroda od tada je 300.000 ljudi napustilo Bjelorusiju.

Lukašenko se oslanjao na potporu glavnog saveznika, Rusije, i dopustio je Moskvi da iskoristi bjeloruski teritorij za invaziju na Ukrajinu 2022. 

- U Bjelorusiji vlada depresivno raspoloženje. Većina ljudi koji su prije aktivno prosvjedovali i izražavali svoja politička stajališta, sada je zastrašena, rekla je Darja Rudkova, Bjeloruskinja u egzilu.

Aktivisti za ljudska prava kažu da u Bjelorusiji postoji više od 1200 političkih zatvorenika, a jedina u Europi i dalje koristi smrtnu kaznu.

Dijelovi političke opozicije u egzilu pozvali su Bjeloruse da u potpunosti bojkotiraju izbore, dok drugi kažu da bi ljudi trebali odabrati opciju protiv svih na glasačkom listiću.

Ne postoje neovisni promatrači izbora 

Pristalice vođe oporbe Svetlane Tihanovska, koju mnogi vide kao pravu pobjednicu 2020., pozvali su međunarodnu zajednicu da ne priznaje ni izbore ni Lukašenka kao predsjednika.

Biračka mjesta zatvaraju se u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Bjelorusi mogu glasati od utorka. Središnje izborno povjerenstvo tvrdilo je u subotu navečer da je 41,81 posto birača koji ispunjavaju uvjete već glasalo.

Ne postoje neovisni promatrači izbora koji nadgledaju birališta.

Bjeloruski politolog koji živi u egzilu Valery Karbalevich kaže da se Lukašenko predstavio kao čuvar mira i stabilnosti, posebno s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine.

Sada ima podršku mnogih koji su bili protiv njega 2020. godine, ali koji su već tada bili proruski orijentirani, rekao je.

Karbalevich je rekao za dpa da tajna služba kontrolira zemlju i da se birači boje kaznenih posljedica ako čak i pročitaju informacije koje kritiziraju vladu.

Zapadne sankcije

Bjelorusija je pod zapadnim sankcijama zbog političke represije i potpore ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Zemlja je imala ekonomsku korist od svog odnosa s Moskvom, uključujući uvoz jeftinog ruskog plina i nafte, te podržavajući rusko ratno gospodarstvo, rekao je Karbalevich.

Međutim, rekao je da zemlja skupo plaća zbog ovisnosti o Rusiji te da ima sve manje suvereniteta.

Lukašenko je pomilovao više od 200 političkih zatvorenika tijekom kampanje, a promatrači smatraju da time pokušava uvjeriti Zapad da nastavi dijalog s vladom u Minsku.