Pregovori Moskve i Kijeva u fokusu međunarodne zajednice

Pregovori Moskve i Kijeva ponovno su u fokusu međunarodne zajednice. Razgovori dviju strana trebali bi se voditi u Istanbulu. Unatoč prijašnjem povlačenju SAD-a iz pregovora, američka delegacija ipak je najavila dolazak u Tursku. Istodobno Moskva odbija pristati na ultimatume.

Nakon što je odbio zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre koji su predložili Ukrajina i zapadni partneri, ruski predsjednik Vladimir Putin poziva Ukrajinu za pregovarački stol.

Baš kao i 2022. godine mjesto susreta - Istanbul. Tadašnji pregovori, održani nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, neslavno su propali. Održani u ozračju visokog nepovjerenja među sukobljenim stranama nisu postigli znatnije rezultate.

Rusija je tražila priznanje Krima, Donjecke i Luganske Republike kao i jamstvo da Ukrajina neće u NATO. Ukrajina je navedeno odbila, kao i što je Rusija odbila povlačenje svojih snaga i zaustavljanje napada.

- Dopustite mi da vas još jednom podsjetim da nismo mi ti koji smo se povukli iz pregovora 2022. godine, to je učinila ukrajinska strana. Stoga, unatoč svemu, predlažemo vlastima u Kijevu da nastave pregovore koje su prekinuli krajem 2022., da ponovno započnu izravne razgovore i želim naglasiti, bez ikakvih preduvjeta. Predlažemo da započnu bez odgode, već u četvrtak, 15. svibnja, u Istanbulu, gdje su se i ranije održavali i gdje su bili prekinuti, rekao je Vladimir Putin, ruski predsjednik.

Američki predsjednik Donald Trump, kao svojevrsni medijator, koji želi da se sukob što prije završi, više i ne bira riječi. Naziva to glupim ratom u kojem tjedno pogiba 5000 vojnika. Požuruje ukrajinskog kolegu da poziv prihvati.

- Bit ću u Turskoj ovog četvrtka, 15. svibnja, i očekujem Putina, osobno, u Turskoj. Nadam se da ovaj put Putin neće tražiti razloge zašto nešto ne može učiniti. Spremni smo za razgovore kako bismo okončali rat – četvrtak, Turska. Predsjednik Trump to podržava, svi lideri to podržavaju, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Rusija Zelenskom nije se pak požurila odgovoriti. Predsjednik Trump ne isključuje mogućnost iznenadnog dolaska na sastanak. 

- Mislim da biste mogli imati dobar sastanak. Postoji potencijal za dobar sastanak, iako se činilo da se sastanak neće održati, ja sam inzistirao da se on održi. I on će se održati. Mislim da bi se u četvrtak u Turskoj mogao postići dobar ishod sastanka između Rusije i Ukrajine. Vjerujem da će oba čelnika biti tamo. Razmišljao sam čak da i ja doletim. Ne znam još gdje ću biti u četvrtak – imam toliko sastanaka – ali razmišljao sam da stvarno odletim tamo, rekao je Trump.

Turska koja održava dobre veze s objema zemljama tvrdi kako pruža neutralno tlo za razgovor zaraćenih strana.

- U ovoj fazi do koje smo stigli, Rusija, Ukrajina, Amerika i Europa slažu se da se pregovori moraju održati. Ponovno smo istaknuli da smo, kao jedina zemlja koja uživa povjerenje svih strana, spremni dati svoj doprinos tim pregovorima i da ćemo ih rado ugostiti. Najnoviji kontakti pokazuju da se otvorio novi prozor prilike. Vjerujemo da, ako Bog da, ovaj put ta prilika neće biti propuštena, rekao je Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik.

A tko je čiji saveznik jasno se potvrdilo prošlog tjedna. Na velikoj vojnoj paradi u Moskvi u povodu Dana pobjede uz Putina su, među ostalima, stali bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i kineski Xi Jin Ping. No, Kina koja je bliska s Rusijom, ipak drži određenu distancu.

- Kineski stav o ukrajinskoj krizi uvijek je bio jasan. Podržavamo sve napore usmjerene prema miru i nadamo se da će relevantne strane nastaviti raditi na postizanju pravednog, trajnog i obvezujućeg mirovnog sporazuma koji će biti prihvatljiv za sve strane, kroz dijalog i pregovore, kako bi se u konačnici postiglo političko rješenje ukrajinske krize, rekao je Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

U Rusjiji su bili i neki europski predstavnici - slovački Robert Fico. Europska Unija nije ujedinjena u politici prema Ukrajini. Prisutan je bio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zemlje koja deklarativno želi u Europsku Uniju, ali se savezništva s Rusijom ne odriče. Kao odgovor, predsjednik Francuske, britanski premijer Keir Starmer, novopečeni njemački kancelar Friedrich Merz kao i premijer Poljske Donald Tusk otišli su u Kijev izraziti svoje savezništvo s Ukrajinom. Predvodnici su i prijetnji novih velikih sankcija Rusiji.

- Ovaj je rat isključivo započela Rusija. Nije bio isprovociran, nije ga izazvao NATO, Europska unija niti demokracija. Ovo je isključivo rat agresije koji vodi Rusija, u suprotnosti s međunarodnim pravom, rekao je Friedrich Merz, njemački kancelar.

Situacija na bojišnici i dalje je složena i nepredvidiva. Obje strane pripremaju se za nove buduće operacije. Ukrajina nastavlja s postupnim napretkom u vraćanju svog teritorija, posebno na istoku i jugu, no suočava se s ozbiljnim otporom od strane ruskih snaga. Ruske snage pokušavaju konsolidirati svoje položaje, osobito oko Donjecka, Luhanska i Krima, dok jačaju obranu u strateškim regijama poput Kurska i Belgoroda.

O cijeni mira, pregovorima i stanju na bojištu razgovarali smo s profesorom Maksimom Kamenjeckim sa Sveučilišta "Taras Ševčenko" u Kijevu.