Europski čelnici poduprli Moldaviju i izrazili solidarnost s Ukrajinom

U Moldaviji su se okupili čelnici 27 zemalja Europske unije i 20 europskih država nečlanica. Povod je drugi sastanak na vrhu Europske političke zajednice, koja okuplja 47 europskih država, bez Rusije i Bjelorusije. Skup se održava u gradu Bulboaki, 20-ak kilometara od granice s Ukrajinom i samo nekoliko kilometara od granice s odmetnutom proruskom moldavskom pokrajinom Transnistriom, gdje su raspoređene i ruske snage.

Cilj skupa nije biti protiv Rusije, nego poduprijeti Moldaviju, bivšu sovjetsku republiku suočenu sa sve većim pritiskom Moskve. Mala država stisnuta između Rumunjske i Ukrajine strahuje da bi mogla biti nova meta ruske agresije izgubi li Ukrajina rat.

U moru tema, središnje mjesto zauzela je Ukrajina i modaliteti solidarnosti s tom napadnutom zemljom. Ovo je godina odluka, uvjeren je ukrajinski predsjednik. Hrvatska se zauzima za principijelno poštovanje cjelovitosti Ukrajine, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković koji se i susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Neizostavna tema bilo je i stanje na sjeveru Kosova, a na skupu se razgovaralo i o energetici, kibernetičkoj sigurnosti, migracijama, odnosno temama koje su izbile u prvi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Veliki skup europskih čelnika u Moldaviji pratila je novinarka HRT-a Jasna Paro koja se s najnovijim informacijama sa skupa javila uživo u središnji Dnevnik HTV-a.

Rekla je kako je njihov odlazak u zemlju, koja se nalazi na samom rubu rata u Ukrajini, ali i podijeljenu između proeuropske većine i proruske separatističke manjine, i određena poruka Moskvi.

- Već i sama zajednička fotografija 47 lidera na kojoj nema dvije države koje jedine nisu dobile poziv, Bjelorusija i Rusija, također je vizualna poruka, vizualni simboli europskog političkog jedinstva. Sve izjave koje smo čuli od lidera poruka su Rusiji da Europa stoji zajedno u očuvanju međunarodnog poretka, da svaka država, svaki narod ima pravo na obranu vlastite suverenosti. Europskim liderima i onima koji su lideri država Europske unije, ali i onima koji to nisu, važno je da ta poruka dođe i do Rusije, ne samo zato što Rusija, kako je rekao Borrell, nije dobila poziv za ovaj summit već i zbog toga što je Putin agresijom na jednu susjednu miroljubivu državu zapravo izdvojio Rusiju iz europske obitelji, rekla je Paro.

- Druga važna poruka je činjenica da se summit održava ovdje u Moldaviji, unatoč tome što je Moskva zapravo negodovala i uputila poruku vlastima u Kišnjevu da će, ukoliko se summit održi u Moldaviji, to smatrati odustajanjem od moldavske neutralnosti i zapravo aktom konfrontacije. Ali vidjeli smo da nitko nije promijenio odluku da se summit održava ovdje, dodala je. 

- Naravno najviše pažnje izazvao je ukrajinski predsjednik, kao i svaki put kad dođe na summit. On je zatražio primanje Ukrajine po žurnom postupku u NATO, ali i sigurnosne garancije za Ukrajinu dok se to ne dogodi od europskih čelnika po uzoru na sigurnosne garancije kakve ima Izrael. Mnogi su čelnici ovdje isticali da nije samo ruska agresija, ruski rat, to što je politički ujedinilo Europu već i ukrajinska hrabrost da se suprotstavi toj agresiji, izvijestila je Paro iz Moldavije.

Plenković smatra da je novi format Europske političke zajednice, koja će se idući put ponovno susresti krajem godine u Španjolskoj, dobar i koristan jer daje priliku zemljama koje nisu članice Europske unije ostvari neposredne kontakte i iskažu svoja stajališta o pitanjima bitnim za europsku sigurnost i zajedničke aktivnosti u budućnosti.

Premijer je na skupu govorio o hrvatskim naporima za ostvarenje energetske neovisnosti kontinenta putem proširenja LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu prostornih metara plina.