U Kijevu održan summit Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe

Na Dan državnosti Ukrajine, u Kijevu je održan summit zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković.

Peti summit Ukrajina – Jugoistočna Europa okupio je zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, od država zapadnog Balkana do Ukrajine i Moldove. Sudionici su izrazili nastavak snažne potpore Ukrajini u obrani od ruske agresije te istaknuli napredak koji je ostvarila u jačanju svojih obrambenih sposobnosti, rekao je HRT-ov novinar Gordan Žvanović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Dodao je kako je tijekom summita potpisan sporazum između Europske unije i Ukrajine o suradnji u razvoju i proizvodnji bespilotnih letjelica.

- Premijer Andrej Plenković rekao je da će sporazum dodatno ojačati obrambene sposobnosti Ukrajine, ali i država članica EU-a, te da od njega korist trebale imati i hrvatske tvrtke Orqa i DOK-ING, koje već surađuju s ukrajinskim partnerima, a sada bi ta suradnja trebala biti dodatno proširena, rekao je.

Žvanović je istaknuo kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sporazum je opisala kao spoj ukrajinske kreativnosti i ratnog iskustva s europskim proizvodnim kapacitetima.

Istaknuo je i kako se na marginama summita premijer Plenković sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te moldavskom predsjednicom Maiom Sanduom. U razgovoru sa Zelenskim ponovno je potvrdio kontinuiranu hrvatsku potporu Ukrajini.

U petoj godini ruske agresije to je šesti dolazak hrvatskog premijera u Ukrajinu.

U Kijevu je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Središnja je tema podrška i konkretna pomoć Ukrajini, a razgovaralo se i o napretku te zemlje na europskom putu i suradnji u obrambenoj industriji.

Prije početka summita Ukrajina - Jugoistočna Europa, lideri su na Ceremoniji cvijeća u Kijevu odali počast ukrajinskim vojnicima, braniteljima i cijelom ukrajinskom narodu - svima koji su položili svoje živote u herojskom otporu ruskoj agresiji i obrani slobode Ukrajine te sigurnosti i demokratskih vrijednosti cijele Europe, navodi se u priopćenju.

Plenković: Ukrajini se događa neosporiva nepravda

Hrvatska kao država koja je prošla kroz agresiju shvaća da je ono što se Ukrajini događa jasna i neosporiva nepravda, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

U obraćanju, dijelom na ukrajinskom jeziku, Plenković je govorio o borbi i ustrajnosti Ukrajinaca kroz stoljeća rata i pokušaja da joj se poreknu identitet i mjesto u povijesti. 

Ukrajina je opstala, a odlučnost njezina naroda danas je vidljiva diljem zemlje - kod vojnika koji ju brane, učitelja koji podučavaju pod uzbunama, liječnika i volontera, rekao je premijer. 

Odao je počast palim vojnicima i civilnim žrtvama, ističući da Hrvatska razumije Ukrajinu jer je prije 35 godina i sama bila ne u istoj, ali sličnoj situaciji.

Prepoznajemo nepravdu kad ju vidimo, a ono što se toliko dugo događa Ukrajini je jasna, neosporiva i teška nepravda, rekao je Plenković.

Dodao je da Ukrajina nije kriva za taj rat, niti ga je isprovocirala Europa. Ne postoji drugo objašnjenje osim tragične činjenice da je teritorijalno najveća država na svijetu jednostavno htjela još teritorija za sebe, rekao je hrvatski premijer misleći na Rusiju.

Plenković se obratio i Ukrajincima podsjećajući kako je teško izgraditi državu.

- Dragi Ukrajinci, državnost nije dar sudbine ni nešto što nastaje samo od sebe. Ona se gradi radom i brani zaštitom. Nije lako izgraditi državu, a još ju je teže obraniti, rekao je.

Plenković: Proširenje EU ponovno je u fokusu

Plenković je na konferenciji za medije nakon summita Ukrajina jugoistočna Europa rekao da Ukrajina, ali i druge države kandidatkinje, moraju iskoristiti aktualni trenutak u kojem se proširenje vratilo u fokus Europske unije. 

Ta nova politička atmosfera, kao i dolazak nove vlade u Mađarskoj nakon one Viktora Orbana koja je potpuno neopravdano blokirala pristupni proces Kijeva, omogućavaju Ukrajini da otvori prvi klaster pregovora, smatra on.

No, proces pristupanja mora ostati utemeljen na zaslugama kako bi se osiguralo da one zemlje koje uđu u europski savez doista budu na to spremne, istaknuo je Plenković. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i čelnica Europske komisije potpisali su sporazum o zajedničkom povećanju proizvodnje bespilotnih letelica – tehnologije koja se brzo razvija i mijenja suvremeno ratovanje. Cilj je spojiti europske industrijske kapacitete s ukrajinskim borbenim iskustvom.

- Naš glavni cilj nije Rusija bez benzina, nego Ukrajina bez Rusije, rekao je Zelenski i dodao da su mnogi bili skeptični kada je govorio da će Ukrajinci proizvoditi milijun dronova na godinu.

- Sada proizvodimo 10 milijuna dronova godišnje, a uskoro ćemo 20 milijuna. To ćemo ostvariti zajedno s našim partnerima dokazujući još jednom uspjeh obrambene industrije - ukrajinske, partnerske i europske. I prvi put Ukrajina gradi vlastitu balistiku i sustave za udare duboko u neprijateljski teritorij, rekao je Zelenski.

Najavio je i da će Ukrajina do kraja godine biti sposobna proizvoditi projektile za Patriot.   

Ukidanjem mađarskog veta, Unija je odblokirala europski paket pomoći vrijedan 90 milijardi eura te otvorila još jedno pregovaračko poglavlje u procesu ukrajinskog pristupanja Uniji.

- Danas potpisujemo naš sporazum o bespilotnim letjelicama. Poruka je da moramo udružiti snage. Možemo raditi na zajedničkoj proizvodnji, na tome da sve komponente sustava funkcioniraju te objema obrambenim industrijama pružiti poticaj potreban za povećanje ulaganja i proizvodnje, poručila je von der Leyen.

U Kijev je, uz čelnike iz jugoistočne Europe, prvi put došao i srbijanski predsjednik, koji je do sada običavao sjediti na dvije stolice.

Cilj 5. summita Ukrajina - jugoistočna Europa zajedničko je jačanje Europe te sigurnosne i obrambene suradnje.

Srbija nije potpisala Kijevsku deklaraciju koja osuđuje rusku agresiju 

Srbija u srijedu jedina nije potpisala Kijevsku deklaraciju u kojoj se, među ostalim, Rusija optužuje za agresiju na Ukrajinu i poziva da odmah okonča rat, javila je Radio-televizija Srbije (RTS).

Na Summitu su sudionici usvojili zajedničku Kijevsku deklaraciju kojom su se obvezali da nastave političku, vojnu, financijsku i sigurnosnu podršku Ukrajini, te da pojačaju pritisak na Rusiju i surađuju u obnovi ratom pogođene zemlje.

Dokument su, kako navodi RTS, potpisali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predstavnici Albanije, Grčke, Moldove, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske.

U tom dokumentu se, kako navodi RTS, Rusija optužuje za nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju i poziva da odmah okonča rat, te da potpuno, bezuvjetno i provjerljivo povuče vojsku i vojnu opremu s cijelog teritorija Ukrajine.