Primirje ili privid mira? Stručnjaci o novom sporazumu SAD-a i Irana

Nakon višemjesečne krize između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, potpisan je memorandum o razumijevanju kojim se obnavlja primirje na 60 dana i otvara prostor za nastavak pregovora. Hoće li ovaj sporazum predstavljati tek privremeno smirivanje sukoba ili početak dugoročnijeg procesa stabilizacije Bliskog istoka? 

Povjesničar Tvrtko Jakovina, kazao je u emisiji U mreži Prvog kako kupovanje vremena puno više odgovara Iranu. 

- Trump je pretpostavio da će završiti s ratom koji je postao dramatično nepopularan u SAD-u i to ga opterećuje pred izbore. Najgore je u Tel Avivu jer je Izrael dobio najmanje u strateškom smislu, no zaustavljen je sukob, počeo je prolaz kroz Hormuški tjesnac. Ono što znamo je da nakon prvih nekoliko točaka koje su sklopljene imamo 60 dana za pregovore u kojima Iran ulazi s pretpostavkom da neće razvijati atomsku bombu, no to je govorio i do sada. Ostalo je previše toga što naginje u korist Irana u ovom trenutku, naglasio je.

Kristijan Kotarski, profesor s FPZG-a istaknuo je kako nakon potpisivanja memoranduma puno toga još visi u zraku, a pismo namjere ne znači da će namjera biti realizirana.

- Ideja je da će se sukobi obustaviti na svim frontovima, tako da je navodno time pokriven sukob na fronti Libanon-Izrael, no, Izrael nije dio tog sporazuma. Nije rečeno što će se učiniti s Iranskim obogaćenim uranom, nije rečeno što će biti sa slobodnom plovidbom Hormuškim tjesnacom. Trump tvrdi da će brodovi moći prolaziti bez naknade, a Iran tvrdi u svojim medijima da će biti naknade, rekao je.

Dodao je da će SAD završiti ovu sagu u daleko lošijoj poziciji, s daleko lošijim sporazumom nego što ga je ispregovarao Barack Obama 2015. godine.

- Zanimljivo je vidjeti da se i arapski svijet dijeli. S jedne strane Saudijska Arabija okuplja sunitske države, Pakistan, Tursku i Egipat, a Ujedinjeni Arapski Emirati koji su najviše pogođeni ovim sukobom, gravitiraju Izraelu i SAD-u, naglasio je.

Jakovina smatra da treba dati šansu svim onim Irancima koji su dugo vremena stradali pod režimom, ali to je palo u drugi plan.

- Nastojanje da se promijeni i demokratizira režim u Iranu nije točka sporazuma. Možemo pretpostaviti da je s dramatičnim ekonomskim udarom na Irance život težak, ali da će sredstva koja je Trump obećao otkočiti i koja će eventualno doći u Iran za obnovu života i infrastrukture, ojačati vlast koja će biti u "sedlu", a to su iste strukture zbog kojih je rat počeo, istaknuo je.

Kotarski je rekao kako je inicijalni cilj Izraela i SAD-a bio da će kombinirani vojni udar onesposobiti režim u Iranu da neće biti u stanju nastaviti borbu i da će Amerika i Izrael proglasiti pobjedu, ali, kako kaže, to se nije dogodilo.

"Financijska tržišta preuranjeno vidjela rješenje konflikta"

- Iran je aktivirao najmoćnije oružje koje ima, a to je kontrola strateškog tjesnaca putem kojeg ide 20 posto svjetske nafte i velika količina plina, umjetnih gnojiva, helija, sumpora i drugih stvari, kazao je.

Smatra kako su financijska tržišta preuranjeno vidjela rješenje konflikta.

- Došlo je do oštrog pada cijene barela nafte, prinosi na niz državnih obveznica su pali. Za sada tržišta gledaju blagonaklono na razvoj situacije, ali Iran uvijek može vrlo lako obnoviti konflikt, rekao je.

Dodaje kako će ova kriza imati dugoročne strateške posljedice na globalnu energiju.

Pogledajte više u videu: