Prognoze stručnjaka o tome tko će voditi BiH: Neizvjesnost je velika

Bosna i Hercegovina u nedjelju bira vlast na svim razinama, a posebnu pozornost privlači utrka za tročlano Predsjedništvo BiH

Izbori u BiH donose neizvjesnost, dok analitičari upozoravaju na korupciju, nacionalizam i neriješene odnose između triju naroda.

U Republici Srpskoj kao favoritkinja nameće se aktualna članica Predsjedništva Željka Cvijanović, u bošnjačkom biračkom tijelu očekuje se neizvjesnija borba između Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića.

O izborima, mogućim rezultatima, ali i problemima koji godinama opterećuju politički sustav BiH za HRT su govorili politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić te sarajevski novinar i pisac Ahmed Burić.

Skeneri kao prvi test povjerenja u izbore

Topić smatra da sama izlaznost neće biti presudna te ne očekuje znatno veći odaziv nego na prethodnim izborima. Puno važnijim smatra prvi test novih izbornih tehnologija, odnosno elektroničkog brojanja glasova.

- Koliko je važno da prvi put prođemo taj test i napravimo taj prvi korak u primjeni novih izbornih tehnologija, odnosno da elektroničko brojanje glasova protekne u najboljem mogućem redu. To bi bio prvi korak ka vraćanju povjerenja u izbore, a sasvim sigurno bi značilo i smanjenje političke korupcije i izbornih malverzacija koje smo imali na izborni dan, kazala je.

Iako kampanju nisu obilježili incidenti kakvima smo svjedočili na ranijim izborima, Topić upozorava da je bila izrazito negativna. Posebno se, kaže, upravo pred izbore kao „glavni neprijatelj” počelo označavati skenere.

Bećirović favorit među Bošnjacima, HDZ-ova kandidatkinja među Hrvatima?

Prema procjeni Ahmeda Burića, najveće nepoznanice postoje upravo u bošnjačkoj utrci. Kao glavne favorite izdvaja aktualnog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića, bivšeg i sadašnjeg predsjednika SDA.

Kod hrvatskog člana Predsjedništva, smatra, situacija je specifičnija.

- Kod Bošnjaka ima dosta nepoznanica oko rezultata. Tu su favoriti Denis Bećirović i Bakir Izetbegović. Što se tiče hrvatskog člana Predsjedništva, to je malo paradoksalna situacija.

Burić ipak prognozira da bi među Bošnjacima mogao pobijediti Bećirović, dok bi hrvatsko mjesto, prema njegovoj procjeni, mogla osvojiti kandidatkinja HDZ-a. Naglašava da je riječ isključivo o njegovoj prognozi.

Posebno zanimljivim smatra odnos SDA i HDZ-a, odnosno paradoks u kojem su dvije stranke politički povezane unatoč dugogodišnjim sukobima oko pitanja hrvatskog člana Predsjedništva.

Željka Cvijanović favoritkinja u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj slika je, prema Tanjinoj Topić, nešto jasnija. Prednost daje aktualnoj članici Predsjedništva i kandidatkinji SNSD-a Željki Cvijanović.

Dodatni problem za oporbu vidi u činjenici da su njezine stranke kandidirale čak dva kandidata – Nebojšu Vukanovića i Marinka Božovića.

-Gotovo sve projekcije idu u prilog tome da bi Željka Cvijanović mogla ponovno da sjedne u predsjedničku fotelju, govori Topić.

Istodobno odbacuje tvrdnje da je Nebojša Vukanović svojevrsni „trojanski konj” vlasti, odnosno da njegova kandidatura odgovara Dodiku i služi razbijanju oporbenih glasova.

Topić smatra da je takva interpretacija dio oporbenog spina, a ocjenjuje da je šira oporbena politička slika u Republici Srpskoj u velikoj mjeri proizašla iz političkog utjecaja Beograda.

Burić: Ovi izbori su tender za javna zaposlenja

Burić smatra da je Bakir Izetbegović izgubio dio potpore zbog niza afera i načina na koji je njegova obitelj godinama sudjelovala u političkom životu BiH. Posebno teško optužuje strukturu SDA za korupciju i političko zarobljavanje institucija.

- Oni su u narodu izgubili priličnu podršku zbog činjenice da su glavni most korupcije, kriminala i zauzimanja pravosuđa. Ta dinastija stvorila je hobotnicu. Ljudi su temeljno razočarani načinom na koji su doživjeli državu. Prema njoj su se ponašali kao prema feudu, govori.

Burić pritom tvrdi da aktualni izbori nisu natjecanje različitih političkih programa, nego prvenstveno borba za kontrolu nad javnim resursima.

- Ovo zasad nije borba za političke ideje. Ovi izbori su tender za javna zaposlenja. Imate jednu okoštalu koruptivnu strukturu, kakve su ove tri glavne nacionalne stranke, dodaje Burić.

Govoreći o obitelji Izetbegović, Burić se osvrnuo i na kontroverze vezane uz Sebiju Izetbegović, ističući da su se, prema njegovu mišljenju, sami ozbiljno politički kompromitirali.

Topić: Korupcija je postala nova normalnost

Sličnu ocjenu situacije u Republici Srpskoj daje i Tanja Topić. Prema njezinu mišljenju, političke stranke nisu ponudile konkretne programe, već su kampanju ponovno gradile na nacionalnim i emocionalnim temama.

- Korupcija je ovdje stil življenja i postala je, nažalost, nova normalnost. Više gotovo da nitko ne reagira na tu vrstu vršenja vlasti, govori.

Govori i o klijentelizmu, tvrdeći da građani u mnogim situacijama ne mogu ostvariti ni osnovna prava bez članske iskaznice vladajuće stranke.

Topić posebno izdvaja reakcije u Republici Srpskoj nakon smrti i pokopa Ratka Mladića. Smatra da je način na koji je dio javnosti i politike slavio osuđenog ratnog zločinca pokazao duboke probleme društva.

- Čovjek koji je zločinac proslavljen je kao nacionalni heroj. U nedostatku programa, poboljšanja životnog standarda i izlaska iz loše ekonomske situacije, sve je ostalo u sjeni tih emocionalnih priča, zaključuje Topić.

Prema njezinoj ocjeni, nacionalne teme ponovno su poslužile kao zamjena za konkretne političke programe.

Zašto Hrvati žele sami birati svog predstavnika?

Jedno od ključnih pitanja izbora ponovno je odnos Hrvata i Bošnjaka, odnosno izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Burić priznaje da postoji opravdan razlog hrvatskog nezadovoljstva činjenicom da ih može predstavljati kandidat kojeg većina Hrvata nije izabrala.

Istodobno, upozorava da rješenje ne može biti ni ustavna situacija u kojoj bi Hrvate u Predsjedništvu mogao predstavljati isključivo kandidat HDZ-a.

- Vjerojatno postoji opravdan razlog nezadovoljstva Hrvata zbog činjenice da ih predstavlja netko za koga oni smatraju da ih ne predstavlja. S druge strane, apsolutan bi paradoks bio da se ustavno omogući da se bira čovjek iz samo jedne stranke, kazao je.

Problem, smatra, proizlazi iz neriješenih pitanja iz devedesetih, ali i iz samog izbornog sustava koji omogućuje da bošnjački birači sudjeluju u izboru hrvatskog člana Predsjedništva.

- Način izbornog procesa omogućio je da Bošnjaci, recimo u ovom slučaju, izaberu hrvatskog predstavnika.

Burić ipak smatra da bi se odnosi mogli postupno promijeniti, osobito smjenom generacija i smanjenjem političkih pritisaka i lobiranja.

- Onog trenutka kad opustite određene odnose, kad ne bude diktata i otvorenog lobiranja, a dođe i do smjene generacija, mislim da će se stvari početi mijenjati, zaključuje Burić.

Cijeli razgovor s Tanjom Topić i Ahmedom Burićem pogledajte u nastavku...