Promatrači OESS-a: Izborna kampanja u BiH u znaku dubokih etničkih podjela

Promatračka misija OESS-a uspostavljena kako bi nadzirala pripreme i provedbu općih izbora u BiH 4. listopada objavila je svoje preliminarne nalaze iz kojih proizlazi da su političke stranke i njihovi kandidati uglavnom ponovo orijentirani na birače iz svoje etničke skupine. 

U izvještaju dostupnom na mrežnim stranicama, promatrači misije koja djeluje u sastavu OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) upozoravaju kako se predstojeći izbori u BiH i kampanja održavaju u ozračju dubokih etničkih i političkih podjela dodatno zaoštrenih nedavnom smrću osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i reakcijama koje su na to uslijedile.

Zaključuju kako je to je potaknulo negativne aspekte kampanje i retoriku međuetničkih podjela unutar zemlje.

Ističu da će se listopadski izbori održati u situaciji u kojoj pravo glasa i pravo kandidiranja za državno i entitetsko predsjedništvo i dalje podliježu diskriminirajućim ograničenjima na temelju etničke pripadnosti i prebivališta, unatoč presudama Europskog suda za ljudska prava i ranijim preporukama ODIHR-a.

Na temelju izmjena izbornog zakona kojima je uvedena zabrana preuranjene kampanje, uključujući neplaćene objave na društvenim mrežama pristigao je veliki broj prigovora pa je Središnje izborno povjerenstvo do sada izreklo novčane kazne u ukupnom iznosu od oko 150 tisuća eura.

- Sudionici izbora uglavnom se obraćaju vlastitim etničkim zajednicama. Iako je zloporaba administrativnih resursa zabranjena, entitetske, županijske i općinske vlasti mijenjale su proračune ili izdvajale ranije odobrena sredstva za povećanje plaća i mirovina, socijalne naknade i jednokratne isplate tijekom predizborne kampanje, navode iz OESS-a. 

Iako je medijsko okruženje u BiH formalno pluralističko, kako navode, medijske kuće podijeljene su po etničkim i političkim linijama, a slobodu medija narušavaju politički i poslovni interesi te pritisci na novinare.

Internetsko okruženje u BiH u OESS-u vide kao podjednako polarizirano uz trajne političke podjele po etničkim linijama. 

Na internetski diskurs sve više utječu i anonimni alternativni mediji, uključujući internetske stranice i profile na društvenim mrežama, mreže senzacionalističkih sadržaja i sadržaj nastao korištenjem umjetne inteligencije, upozoravaju promatrači OESS-a.

Sumirajući bit kampanje ključnih političkih stranaka koje se bore za vlast u naredne četiri godine iz ODIHR-a navode kako su najveće bošnjačke stranke Stranka demokratske akcije (SDA) te Narod i pravda (NiP) isticale potrebu očuvanja i jačanja državnosti BiH.

SDP BiH i Naša stranka zalagale su se za funkcionalnu državu i socijalnu zaštitu, HDZ BiH i blok od pet hrvatskih stranka predvođenih HDZ-om 1990. zalažu se za osiguranje ravnomjerne političke zastupljenosti Hrvata, dok se Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika fokusirao na navodnu ugroženost Republike Srpske i potrebu da se ona zaštiti.

Oporbene stranke iz RS svoju su kampanju usmjerile na jačanje domoljublja, ali i potrebu za političkim promjenama u tom entitetu i u BiH.