13:45 / 14.07.2018.

Autor: HRT

Prvi električni trajekt na svijetu plovi norveškim fjordovima

-

-

Foto: - / -

U zemlji duge obale i prekrasnih fjordova, u kojoj je život na otocima povlastica, a ne kazna, država strateški ulaže u stvaranje komercijalne putničke flote koja ne onečišćuje okoliš.
Na gotovo beščujne vožnje najdubljim norveškim fjordom, koje traju samo 20 minuta, krenuo je s prvim danom 2015., nakon što je na natječaju resornog ministarstva izabran kao ekološki najprihvatljiviji trajekt. Pokreću ga dva Siemensova električna motora, svaki snage 450 kilovata, te dva jednako snažna azimutna potisnika. Baterija od litija ima snagu 1 MWh. Napaja se strujom iz norveških hidroelektrana - za dnevno punjenje na pristaništima postavljeni su punjači od 1000 kW, tijekom noći baterija se do kraja napuni. Za jednu vožnju ovaj trajekt utroši samo 150 KWh energije.

"Svaki put kad trajekt uplovi u luku, baterije se pune deset minuta, između dviju vožnji. Prijašnje baterije od olova mogli smo napuniti samo nekoliko puta. Baterije nove generacije mogu se puniti na isti način kao što se pune mobiteli. Svaki put nakon upotrebe, malo ih napunite", objašnjava direktor prodaje brodogradilišta Fjellstrand Edmund Tolo.

Baterija će trajati otprilike deset godina, koliko i koncesija. Brod dug malo više od 80 metara, koji može primiti 360 putnika i 120 automobila, upola je lakši od konvencionalnih trajekata. Izgrađen je od aluminija, koji je za razliku od čelika otporan na koroziju, pa su i troškovi održavanja u konačnici manji, i do 80 posto. Jednako je i s operativnim troškovima.

"Prvi električni trajekt na svijetu, umjesto milijun litara dizelskog goriva, godišnje troši dva milijuna KWh. To znači da uštedi 60 posto energije", ističe direktor prodaje Siemensa u Norveškoj Odd Moen.

Dok plovi brzinom od deset čvorova, brod emitira i 570 tona manje ugljikova dioksida godišnje. U cijeloj priči ključna je maksimalna energetska učinkovitost, troši se manje energije nego kod konvencionalnih trajekata.

"U Norveškoj se 97 posto struje dobiva iz hidroelektrana. Prijelaz s dizela na struju u slučaju trajekata uz taj postotak ima smisla, kao i napajanje iz takve elektromreže", objašnjava Tolo.

Većina trajekata u Norveškoj plovi na kratkim prugama, kraćima od 35 minuta. Emitiraju oko jedan posto ukupne norveške emisije stakleničkih plinova. Ne samo ekološki, održivo rješenje za poprilično staru flotu jest prelazak na struju. To je nemala investicija, ali u deset godina i ušteda operativnih troškova za gotovo 80 milijuna eura.

"Još prije tri godine izradili smo studiju koja pokazuje da pola od 180 trajekata koji su trenutačno u funkciji u Norveškoj mogu pokretati baterije, i to može biti profitabilno", naglašava Moen.

Za neke trajekte prihvatljiva su i hibridna rješenja, pa se postotak ekološki prihvatljivog dijela norveške flote može popeti čak do 70 posto. Kad bi se to ostvarilo, godišnja emisija ugljikova dioksida smanjila bi se za 300 tisuća tona, ona dušikova oksida za 8000, a potrošnja dizela za 100 tisuća tona!

"Ušteda goriva bila je bitan čimbenik koji je uzet u obzir pri dodjeli desetogodišnje koncesije za trajektnu liniju na kojoj vozi prvi svjetski električni trajekt. Ne samo da je trošak goriva manji nego je kod električnog trajekta i održavanje električnih motora u odnosu na dizelske jeftinije", ističe vlasnik brodogradilišta Fjellstrand Hans Martin Gravdal.

"Sada radimo na narudžbi za električni trajekt koji će prelaziti udaljenost od 12 i pol kilometara u jednom smjeru. To je dvostruko duže od linije prvog električnog trajekta i dokaz je razvoja koji smo postigli", naglašava Tolo.

Može li se iskustvo sjevernjaka preslikati južnije u Europi? Uz prijenos znanja i tehnologije iz Norveške, koristeći kombinaciju grantova i jeftinog kapitala (Norvežani imaju odlične mehanizme financiranja vlastita izvoza, pa i za kupce gotovih proizvoda), električni trajekti mogu biti rješenje i za najvećeg hrvatskog putničkog brodara.

"Ne lako, ali realno je moguće transformirati Jadroliniju u jednu zelenu kompaniju, čime bi se zaštitio okoliš, čime bi se Jadrolinija zaštitila od međunarodne konkurencije na tržištu globalnog prijevoza, a i s treće strane bi se potaknuo razvoj nove industrije u Hrvatskoj i stvorila mnoga radna mjesta", rekao je veleposlanik RH u Kraljevini Norveškoj Hrvoje Marušić.

Kakav bi to strateški potez bio! Dugoročno održiv razvoj hrvatske brodogradnje i prateće industrije (s vremenom, naravno, treba povećati hrvatsku komponentu u izgradnji takvih trajekata), uz ulazak u vrlo potentnu tržišnu nišu. Ali i brendiranje zemlje - dođite u Hrvatsku i plovite najčišćim morem, na najzelenijim brodovima domaće proizvodnje. Jesu li Norvežani domišljatiji ili naprosto sposobniji pojmiti stvari na duge staze?

"U Norveškoj se gradi mnogo trajekata. Većinom je riječ o kombinaciji električne baterije i dizelskog motora. Mislim da će se u budućnosti graditi isključivo trajekti na električne baterije, tim više što će njihova cijena u budućnosti padati", smatra Gravdal.

"Prvi električni trajekt na svijetu bio je prijelomna točka. Pokazali smo da je takvo što moguće. Norveška vlada odlučila je stoga da svi koncesionari trajektnih linija u budućnosti moraju ponuditi tehnologiju s nultom emisijom štetnih plinova, gdjegod je to moguće", rekao je Tolo.

Ili barem smanjenu emisiju. U zemlji duge obale i prekrasnih fjordova, u kojoj je život na otocima povlastica, a ne kazna, država strateški ulaže u stvaranje komercijalne putničke flote koja ne onečišćuje okoliš. Ne subvencionira gradnju električnih trajekata, ali nudi financijsku potporu za razvojne programe i pilot-projekte. Tako to rade odgovorna, ekološki svjesna društva. Njihovo bogatstvo nema s time baš nikakve veze. Riječ je o životnoj filozofiji. I odluci da se okrenu budućnosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!