Pukotine u odnosima između EU-a i SAD-a zbog Ukrajine i obrane Europe

Svijet se ubrzano promijenio u 2025., iako velike promjene pratimo, zapravo, već godinama unatrag. Dok se uz pritisak američke administracije pokušava zaustaviti rat na istoku Europe, a prekoatlantsko savezništvo čini se krhkijim nego ikada od kraja Drugoga svjetskoga rata, postavljaju se brojna pitanja i izazovi pred Europsku uniju.

Razilaženje Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, višedesetljetnih saveznika, velikim se dijelom događa zbog rata u Ukrajini. Razlike su došle do izražaja i na posljednjem summitu Europskog vijeća u Bruxellesu.

Dok SAD intenzivno radi na završetku rata, pa i po cijenu predaje dijela ukrajinskog teritorija Rusiji, europski čelnici inzistiraju na povlačenju svih ruskih snaga s okupiranog ukrajinskog teritorija, uključujući Krim. Države članice pozvane su da hitno povećaju vojnu pomoć Ukrajini.

- Svi ti instrumenti omogućuju veći fiskalni prostor, fleksibilnost u korištenju kohezijskih fondova. Sve to daje prostor državama članicama da povećaju potporu Ukrajini, rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.

Iako je potpisao završnu izjavu, slovački premijer Robert Fico ne šalje niti planira slati vojnu pomoć Ukrajini. Jedini koji nije stavio potpis na zaključnu izjavu i koji cijelo vrijeme pokušava spriječiti vojnu pomoć Ukrajini jest mađarski premijer Viktor Orbán.

- Nema potrebe bojati se biti sam. Jer će se pokazati da smo bili u pravu. Kao i u slučaju rata. Već sada vidim u očima svih da je ovaj rat izgubljen. Bilo je pogrešno uskočiti u njega. Mađari su bili u pravu. Kad su Rusi napali Ukrajinu, trebalo je pokušati izolirati sukob, odmah postići dogovor i ne produžavati rat, ističe Orban.

Trumpova stajališta i izjave prema EU-u i NATO-u potaknuli su pitanje veće europske samostalnosti u obrani. Europski čelnici podržali su plan Europske komisije o ponovnom naoružavanju. Predviđeno je da će članice EU-a do 2030. osloboditi 800 milijardi eura za obranu. Kako bi se osigurao toliki iznos, ublažena su stroga proračunska pravila i omogućeno veće zaduživanje, što je izazvalo niz kritika zbog prezaduženosti pojedinih zemalja.

- Ako Europa želi izbjeći rat, mora se pripremiti za rat, poručila je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

U Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane, koju je donio Europski parlament, stoji da će se o budućnosti Europe odlučivati na ukrajinskim bojištima. Ako Ukrajina bude prisiljena na predaju, zaključuje se, Rusija bi se mogla okrenuti protiv drugih zemalja, uključujući i neke članice EU-a.

- Međunarodni poredak prolazi kroz promjene razmjera neviđenih od 1945. godine. Ovo je ključan trenutak za europsku sigurnost. Ključan trenutak za djelovanje, ističe Kaja Kallas, šefica europske diplomacije.

EU planira u prvom redu oslanjati se na vlastitu obrambenu industriju kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim dobavljačima i potaknulo europsko gospodarstvo. Dionice europskih proizvođača oružja, poput njemačkog diva Rheinmetalla, drastično su porasle, no izazov ostaje kapacitet vojno-industrijskog sektora.

- Ispravno je da se Europa pripremi da odradi svoj dio posla, ali je, u najboljem slučaju naivno, u najgorem slučaju glupo, misliti da danas može sama, bez NATO-a, izvan euroatlantskog okvira koji je 75 godina osiguravao sigurnost Europe i koji je u posljednje tri godine omogućio Ukrajini da se odupre, kaže Giorgia Meloni, talijanska premijerka. 

U Saudijskoj Arabiji održan je drugi krug pregovora SAD-a s Ukrajinom i Rusijom. Glavni Trumpov pregovarač, Steve Witkoff, komentirao je izjave europskih lidera o mogućem ruskom napadu na Europu.

- Jednostavno sam rekao da ne vidim da on želi zauzeti cijelu Europu. Ovo je sasvim drugačija situacija nego u Drugom svjetskom ratu – tada nije bilo NATO-a. Dakle... imate zemlje koje su tamo naoružane. Ja... meni se čini... jednostavno uzimam njegove riječi zdravo za gotovo u tom smislu. I mislim da i Europljani počinju dolaziti do tog uvjerenja, poručio je.

Pukotine u transatlantskom savezništvu postale su vidljive još za vrijeme prvog Trumpova mandata, a njegovim povratkom u Ovalni ured dodatno su se produbile. Donald Trump EU vidi više kao ekonomskog konkurenta nego kao partnera te je odlučniji nego ikad prije u provođenju svojih trgovinskih politika.

- Stavljaju vam prepreke na put protiv kojih ne možete ništa. Pogledajte što se dogodilo. Mi ne prodajemo automobile Europi, mislim – gotovo nijedan. A oni nama prodaju milijune automobila. Ne uzimaju našu poljoprivredu. Mi uzimamo njihovu. To je jednosmjerna ulica. Europska unija je vrlo, vrlo bezobrazna. Tuže naše kompanije, ustvrdio je predsjednik SAD-a.

Američke carine od 25% na uvoz čelika i aluminija iz svih zemalja, uključujući EU, potaknule su Bruxelles na uvođenje protumjera u vrijednosti 26 milijardi eura na američke proizvode poput govedine i viskija, međutim, njihova primjena privremeno je odgođena.

- U aktivnim smo razgovorima s američkom administracijom o ovom pitanju i mogu potvrditi da smo odlučili prilagoditi vrijeme stupanja carina na snagu, rekla je Von der Leyen.

Trump je u međuvremenu zaprijetio carinama od 200% na šampanjac i druga europska alkoholna pića, što je izazvalo pad dionica europskih proizvođača vina. Također je najavio plan za uvođenje carina od 25% na sav uvoz iz EU-a, uključujući automobile.

- 2. travnja je dan oslobođenja za našu zemlju. Vratit ćemo dio bogatstva koje su vrlo, vrlo glupi predsjednici dali drugima jer nisu imali pojma što rade, poručio je Trump.

Europska unija i SAD ostaju najveći trgovinski partneri na svijetu s godišnjom razmjenom od 1,3 bilijuna dolara. Nadomjestiti američko tržište bio bi dugotrajan i složen proces, pa EU pokušava izbjeći trgovinski rat, ali i diversificirati partnere kako bi smanjio ovisnost o američkom tržištu. Kina je drugi najveći trgovinski partner, ali prepreke su političke tenzije, dok su Indija, Vijetnam i Indonezija brzorastuća tržišta s velikim potrošačkim potencijalom.