10:21 / 17.12.2020.

Autor: Studio 4/HRT/D.D.

Ramadan: Sve što se zna o cjepivu protiv Covida

-

-

Foto: - / -

O cijepljenju i različitim vrstama cjepiva u svijetu, u emisiji Studio 4 govorio je znanstvenik Kristijan Ramadan.
O cijepljenju i različitim vrstama cjepiva u svijetu, u emisiji Studio 4 govorio je znanstvenik i redoviti profesor na Odjelu medicinskih znanosti u Oxfordu Kristijan Ramadan. Na pitanju o reakciji ljudi u Britaniji na cjepivo kaže da ljudi, a pogotovo znanstvena zajednica reagira jako pozitivno jer se konačno nadzire kraj pandemije.

➡️ Cijepljenje nacije: Obiteljski liječnici zabrinuti
➡️ Plenković: Najmanje šest mjeseci da se cijepi najveći dio populacije

- Kao i sa svim cjepivima u zadnjih 20-ak godina vodi se velika kampanja protiv cijepljenja, to je sada jedan normalan trend u svijetu. Tu je populacija, baš zato što nema dovoljno informacija, neodlučna. Prema nekim istraživanjima oko 40% ljudi u Britaniji se voljno cijepiti. Jedno 30% ljudi je neodlučno, i kada ih zbrojimo to je već 70%, ali sad treba utjecati na ovu neodlučnu sukpinu, pojašnjava prof. Kristijan Ramadan.

Kaže kako ljudi neodlučni oko cjepiva trenutno nemaju dovoljno informacija i da bilo koja netočna informacija, čijem širenju su ljudi koji su protiv cijepljenja skloni, može utjecati na njihovu odluku. Sada je na znanstvenoj zajednici i vladi svih država da naprave kampanje s jasnim i transparentnim rezultatima, ljudima predočiti o čemu se radi jer evolucijski smo napravljeni tako da se bojimo nečega što ne znamo, kaže. 

"Mi znanstvenici moramo pokazati ljudima da se nemamo čega bojati"

- Većina ljudi ne zna koje tehnologije se koriste u proizvodnji, kako cjepivo radi, na koji način nas štiti i koji su benefiti tog cjepiva što, izaziva strah i nepovjerenje prema cjepivu kod ljudi, pojašnjava. To je gdje mi znanstvenici moramo izaći van s točnim podacima i pokazati ljudima da se nemamo čega bojati, da je to za zaštitu svih nas, dodaje Ramadan.

Zna se što je uzrokovalo epidemiju, vidi se iz prijašnjih epidemija koje smo imali koliko ih je teško suzbiti. Ovaj Koronavirus nije toliko letalan poput SARS ili MRSA korona virusa. Zbog toga se zadržao u populaciji i teško ga je detektirati, oko 80% zaraženih, pogotovo mlađih ljudi biti će asimptomatično, što znači da možda neće ni primijetiti da su bolesni. Taj se virus širi i kao što vidimo traje godinu dana nije se smanjio i neće nestati sam od sebe, zaključuje.

Odgovor na tvrdnje HBK da je Oxfordsko cjepivo etički neprihvatljivo

- Stanice koje su se koristile u razvoju Oxfordskog cjepiva dolaze iz bubrega nadbubrežne žlijezde fetusa, i to se cjepivo ne proizvodi na ljudskim embrijima kao što zna biti rečeno, odgovorio je Ramadan. Radi se o pobačaju koji se desio 1973. u Nizozemskoj (nije poznato je li inducirani ili spontani). Pobačaj nije napravljen radi istraživanja, već nakon što je pobačaj izvršen. Iz tog fetusa uzele su se stanice bubrega nadbubrežne žlijezde i iz jedne od njih nastale su druge stanice odnosno stanična linija, dodao je.

- Ta stanična linija je uvelike pomogla znanosti i tehnologiji i razvoju Oxfordskog cjepiva te tu nema nikakve etičke prepreke. Ako su vjernici, ako žele zaštiti ljudske živote, sigurno je veća dobrobit od cijepljenja nego od dezinformacija koje šire u medijima, naglasio je. Na pitanje je li cjepivo razvijeno prebrzo Ramadan odgovara da je ova pandemija stavila svijet na koljena: "Sve vlade, svi znanstvenici koji se nisu bavili koronavirusima i istraživanjima cjepiva su fokusirali svoja zdravstvena istraživanja na istraživanje ovog virusa.



- Drugo, ove tehnologije koje se sada koriste kao RNK ili ribonukleinska kiselina virus, on se već počeo istraživati prije 10-ak godina. Moj informacija je da je prvi rad publiciran u časopisu Američke akademije 1990. Tehnologije su već postavljene kao što su bile i za druge korona viruse poput MRS i SARS virusa, ali te pandemije se nisu toliko razvile. Ne trebamo se bojati brzine kojoj je cjepivo napravljeno, dodaje Ramadan.

Koliko često ćemo se morati cijepiti?

- Ja se nadam da se nećemo morati cijepiti ponovno za 6 mjeseci, nema razloga zašto se kod ovog cjepiva kao i kod drugih ne bi razvio imunitet na barem godinu dana, ako ne i duže jer virus ne mutira toliko jako. Virus influenze odnosno gripe virus mutira brzo, zato epidemiolozi predviđaju svake godine koji soj virusa će biti najizraženiji i modificiraju cjepivo prema njemu i znamo da su ta cjepiva samo oko 50 posto uspješna. Cjepiva Pfizera ili Moderne, a čak i rusko cjepivo - imaju 90 posto uspješnosti. Taman i da je to bilo tako u kliničkoj studiji i u stvarnosti se ta brojka korigira među pravom populacijom pa neka bude i 80 posto, to je veliki uspjeh, smatra Ramadan. 

Moraju li se ljudi koji su već preboljeli Covid cijepiti?

- Prema znanstvenim istraživanjima na ljudima koji su preboljeli Covid i koji su kasnije bili zdravi i nisu imali druge autoimune bolesti, imunitet od Covida traje 6 mjeseci. Ali moramo čekati. Ako za 6 mjeseci ponovno napravimo mjerenje na tim ljudima - možda će trajati i godinu dana.  Ali za sad sigurno možemo tvrditi samo da oni koji su preboljeli virus - imuni su na njega 6 mjeseci. Varijacije su naravno moguće jer nismo svi isti, kaže.

Kojim skupinama se ne preporučuje cijepljenje?

Pfizerovo cjepivo u Britaniji je uzrokovalo dva alergijska slučaja, to može biti fatalno zbog anafilakse. Pokazalo se da se radilo većinom o ljudima koji su otprije bili alergični na neke reakcije. Ovo se cjepivo, kao i svako drugo koje nije klinički isptano na takvim skupinama - ne preporuča alergičarima, trudnicama, dojiljama i onkološkim pacijentima, kaže Ramadan. Dodaje kako osobno ne bi preporučio cijepljenje osobama na kemoterapiji, zračenju i u slučajevima oslabljenog organizma, jer još nije poznato kako će organizam reagirati.

Greška s Oxfordskim cjepivom

- Pfizerovo cjepivo je bio prvo odobreno u Velikoj Britaniji, sada je i u Kanadi, a trenutno o njemu odlučuje i američka vlada. Oxfordsko cjepivo je bilo u prednosti, ali desila se nezgoda. Ne radi se o grešci nego o tvorničkoj nezgodi gdje je bio krivo izmjeren broj virusnih čestica u tvornici koja je pakirala cjepivo, pa je 2000 kliničkih ispitanika zapravo zaprimilo pola doze od predviđene doze cjepiva, naglašava Ramadan.

Napominje da kod cjepiva, pogotovo onima u kliničkoj fazi - mora biti strogo specificiran protokol veličine doze i distribucija po danima. Ako se protokol izmijeni onda dolazi do promjene i iz tog razloga Američka agencija nije odobrila Oxfordsko cjepivo. To cjepivo, dodaje - kada se primi u punoj dozi koju je Oxford propisao za klinička ispitivanja - uspješno je oko 65%. Ispostavilo se da čak ako se ide s manjom prvom dozom i drugom punom dozom - zaštita je čak i do 90%.

Dr. sc. Kristijan Ramadan kaže da će se sigurno cijepiti i apelira na druge znanstvenike, a i članove vlade i kriznog stožera da se cijepe kako bi pokazali javnosti kako vjeruju u procjene stručnjaka i kao primjer drugima. Srećom, kaže, nije u ugroženoj skupini i prema britanskim pravilima neće se moći odmah cijepiti, ali čim mu se ukaže prilika to če učiniti. 

U Britaniji situacija ozbiljna

- Situacija u Velikoj Britaniji je, kao i svugdje u svijetu, ozbiljna. Pandemija vlada, samo s jednom velikom razlikom naspram Hrvatske, Britanci su je ozbiljno shvatili zbog jako negativnog iskustva u prvom valu pandemije, priča Kristijan Ramadan za HRT-ov Studio 4. Kaže da je britanska Vlada u početku pandemije čak tvrdila da virus nije ušao u populaciju što je zbunilo ljude iu konačnici odnijelo mnogo žrtava u Britaniji.

- Britanija je puno naučila iz toga, ušla je u drugi val pandemije vrlo ozbiljno, tako da su žrtve puno manje, za jedno 50% ako se gleda smrtnost na 100 tisuća stanovnika. Smrtnost u bolnicama je smanjena, broj ljudi koji su na respiratorima je puno manji za oko 30% kojih je na početku pandemije bilo oko 70%. Bolice nisu toliko opterećene, vode se velike kampanje na televiziji, britanski premijer Johnson se uživo javlja jednom tjedno Britancima i daje relevantne podatke. Ljudi su to uzeli ozbiljno, i ne samo ljudi nego i vlada i različite organizacije, navodi Ramadan.

Nastavlja da je sveučilište Oxford, na kojem je Ramadan redoviti profesor, uzelo čak i strože mjere nego što je vlada propisala. Oxford, kazao je -  ne želi da se ljudi zaraze, da dolazi do velikih gubitaka, jer se zaštitom ljudi prvenstveno štiti i ekonomija, bez ljudi nećemo imati ekonomija, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!