Rastu napetosti između Kine i SAD-a oko Tajvana

17:18 / 03.06.2022.

Autor: Miro Aščić/Agenda/IMS/M.Š./HRT

Taipei, Tajvan

Taipei, Tajvan

Foto: Sean Pavone / Shutterstock

Postoje dvije Kine, ona velika, Narodna republika i - Republika Kina, poznatija kao Tajvan. Ovu drugu službeno priznaje samo 14 zemalja na svijetu. No od 1949. i završetka građanskog rata u kojemu su pobijedili komunisti, Tajvan je realnost. Peking traži ujedinjenje. Napetosti rastu, a američki je predsjednik Joe Biden nedavno čak izjavio da će SAD braniti Tajvan. Takvu poruku nije odaslao ni već napadnutoj Ukrajini. Koliko je ozbiljno to zveckanje oružjem na Dalekom istoku, razmatra Miro Aščić.

U ranu zoru, 50-godišnji radioamater Robin Hsu lovi radiosignale na obali Tajvanskog tjesnaca, gdje već dulje traje igra živaca između tajvanske i kineske vojske.

Prve radiosignale poslale su tajvanske zračne snage koje upozoravaju kineske pilote da su povrijedili tajvanski zračni prostor. Kineske vojne avione i brodove spremno čekaju i fotoreporteri s teleobjektivima.

Tajvan provodi vojnu vježbu, a Kinezi sve snimaju špijunskim avionima. U zraku su tajvanski borbeni lovci F-16, uz obalu je vojska koja raspolaže s više od 100 tisuća vojnika, 800 tenkova, četiri razarača, 22 fregate i 400 borbenih aviona.

Bila bi to impozantna vojna sila da s druge strane tjesnaca nije znatno moćnija kineska vojska koja pod oružjem ima više od milijun ljudi, četiri puta više vojnih aviona i gotovo 10 puta više tenkova.

Ali prednost Tajvana njegov je geografski položaj i udaljenost od kineskog kopna.

Kinu i Tajvan razdvaja Tajvanski tjesnac širok 180 kilometara, ali Republika Kina, kako se službeno zove Tajvan, kontrolira i otočje Kinmen neposredno uz kinesku obalu, što je Pekingu velik trn u oku.

U kineskom građanskom ratu komunisti Mao Ce Tunga pobijedili su nacionaliste predvođene Čang Kai-šekom i 1949. protjerali ih s kineskog kopna, a poražena vojska sklonila se na otok Tajvan.

Rat je završio nakon što su Sjedinjene Države zaprijetile da će se izravno uključiti u sukob ako komunisti napadnu nacionalističku vojsku na Tajvanu. Status quo traje više od sedam desetljeća.

Kina Tajvan smatra svojom provincijom i ne odustaje od ujedinjenja. Kineski predsjednik Xi Jinping nedavno je upozorio da se ne bi smjelo dopustiti da se taj problem prenosi s jedne generacije na drugu.

Iako nepriznat, Tajvan se smatra neovisnom državom i ne želi pod kineski suverenitet, ni pod prijetnjom rata.

Peking je posebno uznemirio odgovor američkog predsjednika Joea Bidena na azijskoj turneji na pitanje bi li SAD branio Tajvan u slučaju kineskog napada.

- Da, na to smo se obvezali. Ovakva je situacija. Slažemo se s kineskom politikom, ali ideja da može biti uzet silom, to nije prikladno. To bi dovelo do nestabilnosti u regiji, nešto slično onome što se događa u Ukrajini.

- Tajvan je dio kineskog teritorija. To je čisto unutarnje pitanje Kine. Nema prostora za kompromise i konsenzuse kada su u pitanju kineski interesi vezano uz nacionalnu suverenost i teritorijalni integritet. Nitko ne bi trebao podcijeniti rezolutnost, volju i mogućnosti kineskih ljudi da brane nacionalnu suverenost i teritorijalni integritet. Ne stojite na suprotnoj strani od 1.4 milijarde kineskih ljudi, poručio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin.

Odmah nakon Bidenove izjave reagirao je i State Department tvrdeći da se američka politika prema Kini i Tajvanu nije promijenila.

Washington je 1972., kako bi odvojio Kinu od SSSR-a, prihvatio politiku jedne Kine, čime je priznao vlast u Pekingu, ali je s Tajvanom, iako ga ne priznaje kao neovisnu zemlju nego kao dio Kine, nastavio intenzivnu suradnju, posebice na području obrane.

Sjedinjene Države dosad nisu bile jasne kako bi reagirale u slučaju kineskog napada na Tajvan, a pojedini analitičari smatraju da Bidenova izjava nije gaf.

- Predsjednik Biden bio je jasan na kojim pozicijama stoji i što bi SAD trebale napraviti. Nadam se da će to jasno i glasno doći do Kine, jer po mojem mišljenju, znamo da bi predsjednik Biden naredio reakciju SAD-a u slučaju kineske agresije na Tajvan, rekao je vanjskopolitički analitičar David Sacks.

Mogućim kineskim zauzimanjem Tajvana prekinuo bi se lanac otoka odanih Sjedinjenim Državama, od Japana do Filipina, a tako bi i američke vojne baze na japanskoj Okinawi i Guamu bile mnogo izloženije. Sastanak tajvanske predsjednice s američkom senatoricom Tammy Duckworth dodatno je razbjesnio Peking.

- Radujemo se bližoj i dubljoj suradnji između Tajvana i SAD-a po pitanju regionalne sigurnosti, rekla je među ostalim Tsai Ing-Wen, predsjednica Tajvana.

Iako sve češće zvecka oružjem u Tajvanskom tjesnacu, Kina i dalje izbjegava izravan vojni sukob s Tajvanom jer joj nije u interesu rat s SAD-om, dok pojedini analitičari smatraju kako joj je cilj vojno ojačati toliko da se Sjedinjene Države ne usude braniti Tajvan.

Kina, u međuvremenu, širi svoj utjecaj u Pacifičkoj regiji, posebice među malim otočnim državama, a primjer je sigurnosni sporazum sa Solomonskim otocima.

Sjedinjene Države na to gledaju s neodobravanjem tvrdeći da Peking vodi agresivnu politiku i da želi preoblikovati svjetski poredak.

Kina to naziva demagogijom i pokušajem njezina obuzdavanja kako bi se zadržala američka hegemonija. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!