Stoltenberg: Ukrajini je hitno potrebna protuzračna obrana

Rat u Ukrajini dominantna je tema prvog dana rasprave na sjednici Opće skupštine UN-a. Predsjednik SAD-a Joe Biden u govoru je pozvao svijet da nastavi pomagati Ukrajini. Volodimir Zelenski prvi put od početka rata osobno je došao na sjednicu koju su ove godine obilježili i izostanci brojnih lidera.

Ukrajina hitno treba protuzračnu obranu, uključujući streljivo, rezervne dijelove i održavanje za postojeće ukrajinske sustave, rekao je u utorak za Reuters glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da je rat, koji je već uveliko u svojoj drugoj godini, "rat iscrpljivanja", ali da ne postoji zastoj s obzirom na dobitke koje je Ukrajina postigla protuofenzivom započetom u lipnju kako bi pokušala povratiti teritorij koji su okupirale ruske snage.

- Ako želimo kraj rata, ako želimo pravedan i trajan mir, onda je vojna potpora Ukrajini pravi put, rekao je Stoltenberg u intervjuu koji je dao u New Yorku gdje boravi na godišnjoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

- Ukrajini je potrebno dosta različitih vrsta potpore.

Postoji hitna potreba za protuzračnom obranom, ne samo novim sustavima, već i streljivom, održavanjem, rezervnim dijelovima... Vidimo da protuzračna obrana spašava živote svaki dan u Ukrajini te moramo održati taj sustav. "

Govorio je nakon što je viši dužnosnik State Departmenta ranije u utorak rekao da je jačanje ukrajinske protuzračne obrane ključno, uključujući zaštitu ključne infrastrukture uoči zime.

Stoltenberg je odbio reći koliku količinu streljiva NATO saveznici mogu isporučiti Ukrajini svake godine ili kada će točno F-16 avioni biti isporučeni Kijevu.

- Saveznici naporno rade na obuci (pilota F-16) što je brže moguće", rekao je. "Važnost F-16 također je u tome što šalje poruku dugoročne i trajne podrške.

- Spremni smo na dugoročnu borbu, naglasio je. Dodao je da bi volio vidjeti brži napredak ukrajinske protuofenzive, ali i da su njezini dobici na jugu i istoku "ogromni".

- Ono što trebamo nastaviti činiti jest podržavati Ukrajince, a oni moraju donositi odluke na terenu, rekao je. 

Zelenski na Općoj skupštini UN-a: Otmica ukrajinske djece je genocid

U govoru na Općoj skupštini UN-a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je dodatnu potporu i pozvao okupljene od gotovo 200 svjetskih čelnika na ujedinjenje, a ne na raspravljanje iza zatvorenih vrata.

Kazao je da će detalje ukrajinske mirovne formule iznijeti na sutrašnjem Vijeću sigurnosti UN-a i da je više od 140 država i međunarodnih organizacija potpunoi ili djelomično podržalo tu formulu.

Istaknuo je i da nas je 20. stoljeće naučilo da ne koristimo oružje za masovno uništenje te da promičemo potpuno nuklearno razoružanje.

- Ali Rusija još uvijek ima nuklearne resurse i nema pravo držati nuklearno oružje, kazao je. 

Osudio je prisilno odvođenje ukrajinske djece u Rusiju i nazvao to genocidom.

- Znamo imena desetaka tisuća djece i imamo dokaze o stotinama tisuća drugih koje je Rusija otela na okupiranim područjima Ukrajine i kasnije deportirala, rekao je Zelenski.

- Pokušavamo djecu vratiti kući, ali vrijeme prolazi. Što će se dogoditi s njima, upitao je. Kaže da tu djecu u Rusiji uče mrziti Ukrajinu, a sve veze s njihovim obiteljima su prekinute.

Zelenski je izjavio i da je rat u Ukrajini tek posljednji na dugom popisu sukoba Rusije.

- Svakog desetljeća Rusija započinje novi rat. Dijelovi Moldavije i Gruzije ostaju okupirani. Rusija je Siriju pretvorila u ruševine, kazao je i dodao da je Rusija gotovo progutala Bjelorusiju i da prijeti Kazahstanu i baltičkim državama.

- Od početka rata ukrajinske luke su blokirane od strane Rusije, rekao je i dodao da su luke na Dunavu i dalje meta projektila i bespilotnih letjelica.

Zlokobno upozorenje svijetu poslao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u obraćanju na otvaranju Opće skupštine. Rekao je da su države nesposobne odgovoriti na sve ozbiljnije geopolitičke napetosti i izazove.

- Kada bi svaka zemlja svijeta ispunjavala svoje obveze iz Povelje UN-a, pravo na mir bilo bi zajamčeno. Kada zemlje prekrše ta obećanja, stvaraju svijet nesiguran za svakoga. Primjer broj jedan je ruska invazija na Ukrajinu. Rat kojim se krši povelja UN-a i međunarodno pravo izazvao je strahote - uništeni životi, nepoštovanje ljudskih prava, razdvojene obitelji, traumatizirana djeca, uništene nade i snovi. Ali rat je utjecao i na nas izvan Ukrajine. Nuklearne prijetnje sve nas dovode u opasnost, rekao je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

Biden: SAD želi da rat završi, snažno podržavamo Ukrajinu

Predsjednik SAD-a svoj govor iskoristio je za poziv ostalim liderima da nastave pomagati Ukrajini jer u suprotnom, naglasio je, ni jedna zemlja neće biti sigurna. 

- Protuzakonit osvajački rat, koji je Rusija, ničim izazvana, pokrenula protiv susjedne Ukrajine. Kao i svaka druga nacija, SAD želi da taj rat završi, a to najviše želi Ukrajina. Snažno podržavamo Ukrajinu u njezinim naporima da postigne diplomatsko rješenje za mir, ali samo je Rusija odgovorna za ovaj rat, samo Rusija ima moć odmah zaustaviti ovaj rat i samo Rusija stoji na putu miru jer je cijena koju Rusija traži kapitulacija Ukrajine, teritorij Ukrajine i djeca Ukrajine, rekao je američki predsjednik Joe Biden.

Rat je spomenuo i brazilski predsjednik, koji traži osnivanje skupine za posredovanje između Rusije i Ukrajine. U svibnju je izjavio da su Moskva i Kijev podjednako krivi za sukob.

- Rat u Ukrajini razotkrio je našu zajedničku nesposobnost da primijenimo ciljeve i principe Povelje UN-a. Ne podcjenjujemo teškoće u postizanju mira, ali nijedno rješenje neće biti trajno ako nije utemeljeno na razgovoru. Potrebno je stvoriti prostor za pregovore, istaknuo je Luiz Inacio Lula Da Silva, predsjednik Brazila. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije na Općoj skupštini, kao i prošle godine. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov njegov je opunomoćenik na sastanku u New Yorku.

Na Opću skupštinu nije došao ni kineski predsjednik. Još više su odjeknuli izostanci francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Rishija Sunaka.