Sve više Rusa putuje u Armeniju, Gruziju i Srbiju: Bijeg od mobilizacije?

Ruski državljani ovoga su ljeta u rekordnom broju putovali u Gruziju, Armeniju i Srbiju. Prema podacima ruske granične službe, broj odlazaka u te tri zemlje znatno je porastao u odnosu na prethodne godine. 

Iako statistika ne otkriva koliko se ljudi doista iselilo, analitičari upozoravaju da sve više Rusa razmišlja o odlasku zbog straha od mobilizacije, dugotrajnog rata i sve većih ograničenja u zemlji.

Ruski neovisni portal Verstka analizirao je statistiku granične službe Federalne sigurnosne službe (FSB), prema kojoj je od srpnja do rujna ove godine zabilježeno 660.300 odlazaka ruskih državljana u Gruziju.

To je 43.300 više nego u trećem tromjesečju 2025., kada je postavljen prethodni rekord, te 43 posto više nego u istom razdoblju 2022., kada je zabilježeno 461.200 odlazaka.

Rekorde su zabilježile i Armenija i Srbija. U Armeniju je registrirano 402.300 odlazaka, u usporedbi s 344.700 godinu ranije. Toliko Rusa nije putovalo u Armeniju ni u jednom tromjesečju od 2010. godine.

U Srbiju je zabilježeno 64.800 dolazaka, oko 14.000 više nego lani. Prethodni rekord iznosio je 53.200 dolazaka, a postavljen je u trećem tromjesečju 2024.

Zašto Rusi odlaze baš u te tri zemlje?

Sve tri zemlje ruskim državljanima omogućuju ulazak bez vize, dok su im mnoge druge države od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. ograničile mogućnosti putovanja.

Armenija ima najjednostavnije uvjete ulaska. Ruskim državljanima za prelazak granice dovoljna je unutarnja osobna iskaznica, bez međunarodne putovnice. To je osobito važno za vojne obveznike koji takvu putovnicu nemaju ili im ju je država zadržala.

Gruzija s Rusijom dijeli kopnenu granicu, a ruski državljani ondje mogu boraviti do godinu dana bez vize. Srbija je jedna od rijetkih europskih zemalja u koje Rusi mogu putovati bez vize. Održava dobre odnose s Moskvom i odbija uvesti sankcije Rusiji.

U sve tri zemlje već postoje ruske zajednice nastale nakon 2022., što novopridošlima olakšava prilagodbu.

Rekordni odlasci ne znače nužno i masovno iseljavanje

Ipak, iz podataka FSB-a ne može se zaključiti koliko se Rusa doista iselilo. Granična služba bilježi broj prelazaka granice, a ne broj pojedinaca. Svako se putovanje računa zasebno, bez obzira na to je li riječ o turističkom, poslovnom ili trajnom odlasku. Osoba koja je u tri mjeseca dvaput napustila Rusiju u statistici se pojavljuje dvaput.

Prema portalu Verstka, dodatne informacije upućuju na to da je znatan dio odlazaka povezan s barem privremenim preseljenjem. Uočena je i promjena načina putovanja: smanjuje se broj odlazaka automobilom, dok raste broj onih koji iz Rusije odlaze zrakoplovom.

Kremlj niječe novu mobilizaciju, ali strah raste

Ruske vlasti uporno odbacuju tvrdnje da pripremaju novi val mobilizacije. Prema ukrajinskim medijima, od 1. lipnja čak su 18 puta službeno demantirale takvu mogućnost. Dmitrij Medvedev izjavio je 28. kolovoza da Rusija raspolaže dovoljnim brojem profesionalnih vojnika.

Prema njegovim riječima, u prvoj polovici 2026. ugovor s ruskim Ministarstvom obrane potpisalo je oko 200.000 ljudi, a više od 16.000 pridružilo se dobrovoljačkim postrojbama. No postoje i drukčiji signali.

Bloomberg je 18. rujna izvijestio da pojedini zaposlenici ruskih vojnih odsjeka otvaraju račune u inozemstvu i savjetuju prijateljima i članovima obitelji da napuste Rusiju. Zapadni dužnosnici, međutim, sumnjaju da Rusija raspolaže opremom potrebnom za dodatnih 300.000 vojnika te smatraju malo vjerojatnim izdavanje javnog naloga za masovnu mobilizaciju.

"Puzajuća mobilizacija" i elektronički pozivi u vojsku

Estonski Međunarodni centar za obranu i sigurnost (ICDS) procjenjuje da Moskvi možda neće ni trebati masovni poziv pričuvnika kakav je proveden 2022. godine. Umjesto toga, broj vojnika može povećavati prikrivenim novačenjem koje uključuje obmanu, pritisak i financijske poticaje. Pravnici takvu praksu nazivaju „puzajućom mobilizacijom”.

Dodatan razlog za zabrinutost među ruskim vojnim obveznicima novi je sustav elektroničkih poziva u vojsku. Rusija je uspostavila registar u kojem se osobama kojima je upućen poziv automatski zabranjuje prelazak državne granice. Ograničenje počinje vrijediti kada se obavijest pojavi u korisničkom profilu na državnom portalu Gosuslugi, a može se ukinuti samo osobnim dolaskom u vojni odsjek.

Ako se osoba ne odazove pozivu, nakon 27 dana mogu uslijediti dodatne mjere, uključujući zabranu upravljanja vozilom, ograničenja imovinskih transakcija i uskraćivanje kredita. Uz to, od 1. siječnja 2026. novačenje se provodi tijekom cijele kalendarske godine.

Mnogi odlaze preventivno, bez jasnog plana

Zbog takvih pravila dio Rusa odlučuje napustiti zemlju prije nego što primi poziv u vojsku. Jan Slovicki iz projekta Kovčeg, koji pomaže ruskim državljanima pri preseljenju, kaže da ljudi odlaze preventivno jer pamte iskustva prethodnih valova mobilizacije.

Prema podacima tog projekta, broj zahtjeva za hitnu pomoć pri emigraciji od srpnja se povećao približno osam puta. No mobilizacija nije jedini razlog odlazaka.

Politologinja Margarita Zavadska s Finskog instituta za međunarodne odnose, suosnivačica istraživačkog projekta OutRush, u sklopu kojeg je anketirano oko 18.000 ruskih emigranata, smatra da ovogodišnje iseljavanje nije posljedica jednog događaja, nego dugotrajnog gomilanja rizika.

Među njima su četiri i pol godine rata, ograničavanje pristupa internetu, pogoršanje gospodarskih prilika i napadi dronova.

Promijenio se i profil ljudi koji napuštaju Rusiju. Dok su 2022. među emigrantima prevladavali informatički stručnjaci i ljudi koji rade na daljinu, često s ušteđevinom i razrađenim planom preseljenja, danas odlaze i radnici iz uslužnih djelatnosti, nerijetko bez financijske sigurnosti i jasne predodžbe o budućnosti.

Mnogi novopridošli navode da planiraju ostati samo dva ili tri mjeseca, a posrednici očekuju da će se dio njih vratiti u Rusiju ili nastaviti put prema drugim europskim zemljama.

Hoće li se novi emigranti vratiti u Rusiju?

Moskovska konzultantska tvrtka Finion tvrdi da se u Rusiju vratilo do 45 posto onih koji su je napustili 2022. godine. Zavadska, međutim, ističe da vjerojatnost trajnog ostanka u inozemstvu raste s duljinom boravka. Razdoblje od približno dvije godine smatra važnim za pronalazak stabilnog posla, smještaja i prilagodbu novoj sredini.

Rekordni podaci o prelascima granice zato nisu dokaz masovnog egzodusa, ali upućuju na povećanu spremnost dijela ruskog stanovništva da napusti zemlju. Prema Zavadskoj, razmjere eventualnog novog vala iseljavanja odredit će pojava nekog snažnog događaja koji bi potaknuo ljude na odlazak.

Takav se događaj zasad nije dogodio. Nema službenog dekreta o novoj mobilizaciji, ali ni povjerenja među onima koji strahuju da bi mogli biti pozvani u vojsku.