"Rusi su spremni platiti određenu političku cijenu za zaštitu nacionalnih interesa"

17:23 / 12.01.2022.

Autor: Studio 4/HRT

Branimir Vidmarović

Branimir Vidmarović

Foto: Studio 4 / HRT

Ovaj tjedan na vanjskopolitičkoj sceni obilježen je pokušajima Zapada da smiri situaciju i dođe do zajedničkih pozicija s Moskvom. U Ženevi su počeli pregovori između američkih i ruskih dužnosnika o smirivanju napetosti na granici Rusije i Ukrajine - prijetnje su sve žešće, a uzajamni zahtjevi sve teže ispunjivi.

Situaciju je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 komentirao vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, koji smatra kako su obje strane došle s popriličnom dozom realizma.

- Moskva je SAD-u i NATO-u uputila paket mjera i zahtjeva o europskoj sigurnosti, o pravnim garancijama ne širenja NATO-a na Ukrajinu, Gruziju i druge post-sovjetske zemlje, i o smirivanju stanja u smislu strateške sigurnosne stabilnosti u Europi. Ruska strana shvaća da je to nešto što će teško proći u SAD-u, a pogotovo u Europi, objašnjava i dodaje kako su Amerikanci izjavili kako to ne dolazi u obzir. 


- Ali ipak vidimo da je došlo do susreta, dakle, postoji razumijevanje za moskovsku poziciju u minimalnoj mjeri i sada se o tome razgovara.


Vidmarović ističe kako je prva runda pregovora trajala više od osam sati, te da su razgovori bili duboki, profesionalni, konkretni i bez ikakvih iluzija.

- Ne znamo puno detalja, zasad nema ustupaka prema Moskvi, ali nema ni zatvaranja vrata tim razgovorima. Amerika shvaća da bi na neki način trebala saslušati Moskvu i promotriti koje su opcije moguće, kaže.


No, sada kreće teži dio, onaj koji nema perspektive - sastanak NATO-a i Rusije, a Vidmarović smatra kako će NATO inzistirati na tome da nikakav moratorij na širenje NATO-a ne dolazi u obzir.

- No, Moskva je postigla ono što je htjela, jer glavni akter u svemu tome je SAD. SAD i Moskva su za stolom pregovora i to je bitno za europsku i svjetsku sigurnost općenito, da strane shvate koji su im prioriteti i bazični strateški i sigurnosni ciljevi i strahovi, kaže i dodaje kako su stvari za sada postavljene dosta čudno s obzirom na to da Moskva traži da se paket mjera prihvati u cijelosti. 


- Da nema razgraničenja na nuklearni dio, na dio o projektilima i raketama srednjeg dometa i na NATO – da se to mora prihvatiti sve zajedno. A prihvatiti sve Amerika ne može i jasno je da su ti pregovori u samom startu osuđeni na propast – ali komunikacija se ostvaruje i to je dobro, smatra.


Vidmarović je istaknuo i kako je ovaj slučaj možda znak da je u američkoj politici došlo do povratka ka jednom klasičnom razumijevanju politike realizma i balansa moći, dok takve stvari ne sjedaju dobro EU i Kongresu koji operiraju na drugačiji način.

- Oni bi htjeli da se SAD čvršće postavi, da nema tog razumijevanja prema Rusiji i Kini, a NATO je sad u posebno nezgodnoj poziciji jer gubi svoju relevantnost pošto se Amerika orijentirala na istočnu Aziju i Kinu. NATO se sada mora braniti i u prirodnoj je poziciji da sebi pokušava podići kredibilitet, te da pokuša stvoriti nove prijetnje i razlog za ostanak, te dolazi do nerazumijevanja između SAD-a i NATO-a, objašnjava Vidmarović koji smatra kako ne treba strahovati od rata u Ukrajini. 


- Mislim da to nije nikome u interesu, svi su većinom gubitnici – posebno Ukrajina, kao i Europa i Rusija. Posljedice su daleko veće, i ako ih sve razmatramo kao racionalne aktere koji proračunavaju rizike onda do rata ne bi trebalo doći.


Hipotetski gledano, ako dođe do rata, u ekonomskom smislu moglo bi se još više izolirati rusko gospodarstvo, te Rusiju odrezati od sustava međubankarske komunikacije, politički izolirati čitav ruski vrh, nagomilati snage NATO-a na granici s Rusijom i Ukrajini prodavati smrtonosno oružje. Međutim, Vidmarović ističe kako treba shvatiti da ruska politika sada ima u sebi shvaćanje cijene svega, te se s time ne bi trebali poigravati. 


- Rusi su spremni platiti određenu političku cijenu za zaštitu svojih nacionalnih interesa – a Ukrajina je zaštita nacionalnih interesa, koliko god to zvučalo kontroverzno, objašnjava.


Rusija je, nakon aneksije Krima 2014, već suočena s brojnim sankcijama – Vidmarović kaže kako se to na život u Rusiji posljednjih 8 godina odrazilo daleko bolje od očekivanog. 


- Na početku je to bilo strahovito dramatično, jer je Rusija odgovorila svojim kontra-sankcijama – zabranila je uvoz dijela prehrambenih proizvoda iz Europske Unije, što je naštetilo i trgovini EU-a. Prvih godina je većina ruskih kritičara i analitičara predviđala katastrofalnije ekonomske scenarije za Rusiju, međutim, Rusija se izvukla na račun toga što je veliko tržište. Jednim dijelom se preorijentirala na istočnu Aziju, i dala je poticaje svojim gospodarstvenicima – pogotovo poljoprivrednicima, da počnu razvijati rusku poljoprivredu. U tih 8 godina su Rusi naučili raditi većinu svojih proizvoda, koje su prije uvozili. Tako da je unutarnje tržište Rusije zapravo kompenziralo taj negativni ekonomski učinak. U tom poletu nacionalizma i suverenizma, Rusi su shvatili da su spremni platiti tu određenu ekonomsku cijenu za snažno pozicioniranje – i tu ulogu i sada može igrati, kaže.


Dodaje kako Rusija Ukrajinu priznaje kao međunarodno pravni subjekt, ali ju ne priznaje kao dio Zapada. 


- Kao anti-rusku državu koja može sigurnosno surađivati sa Zapadom, ne. To su za Ruse crvene linije, napominje. Tvrdnje Rusije da Ukrajina u bliskoj budućnosti priprema vojnu akciju na teritoriju ukrajinskih regija pod ruskom kontrolom, smatra Vidmarović, su ustvari ruski strahovi. 


- Ruska percepcija situacije je da Amerikanci i NATO provociraju ukrajinsko vodstvo na 'ukrajinsku oluju' – to je ono što se Moskvi ne sviđa. Moskva iskreno smatra da je Kijev taj koji će prvi napasti, uz američku 'šutljivu' podršku – zato se gomilaju te snage, u slučaju da Kijev krene u kontra napad. Na taj način se želi i zastrašiti Kijev, kako bi se ponovno vratio ka Minskim pregovorima, objašnjava Vidmarović.


Ovaj tjedan bi se vijeće NATO-a trebalo sastati s Rusijom – Vidmarović kaže kako ne očekuje negativne stvari. 


- Očekujem da će strane reći kako su jedna drugoj iskreno prezentirale svoja stajališta, ali NATO će reći: 'mi se samo branimo', Rusi će reći: 'ne, to je prijetnja našoj sigurnosti'. Možda bi u pozadini svega toga Amerikanci, kao glavni akteri, mogli naći način kako da se uvede moratorij na širenje NATO-a, bez pravnih obaveza. Nitko ne želi da Rusija eskalira svoja naoružanja u drugim dijelovima svijeta. Ima tu puno kalkulacija koje bi svi trebali uzeti u obzir, ali nisam optimističan da će biti neki veliki proboj u vezi toga, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!